| < | studeni, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Prosinac 2011 (3)
Studeni 2011 (11)
Listopad 2011 (8)
Rujan 2011 (10)
Ili vatra.
Ni u kojem slučaju nije bilo namjerno.
Oho, vidi Box2. Dosadno mi je.
Volim se preseravati i misliti da je meni najgore.
Ne volim ljude koji se preseravaju i misle da je njima najgore.
Uopće se ne računa ako nitko drugi ne zna.
Uvijek su mi zadaćnice bile prekratke, ali volim kvizove.
U slobodno vrijeme brojim slogove.
11
moljci su ga pojeli
Nije u redu.
- 18:02 -
Komentari (13) -
Isprintaj -
#
|
Snovi ne znače apsolutno ništa i to što sam te sanjala ne znači da mislim na tebe i to što si otišao daleko ne znači da ću ja uvijek ostati ovdje. |
Želim se sakriti u svijet humorističnih serija.
- 15:18 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
|
Tko zna dobru humorističnu seriju? Molim lijepo. Recite. |
Studentski život uopće se ne bi trebao zvati životom.
- 22:26 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
|
Voljela bih da mogu učiti ili da me nije briga. Oko ispita i tome sličnih stvari uvijek se počnem brinuti na vrijeme, ali ne mogu početi učiti na vrijeme. Ne radi se o lijenosti - dijagnoza je sigurno puno ozbiljnija od toga, ali ne znam što je. Jedva čekam da sve ovo prestane i da više nikada ne moram odgovoriti ni na jedno glupo pitanje. Ako ikada budem imala dijete, bit ću odvratan roditelj koji će svome djetetu izričito zabraniti upis u gimnaziju. Ne zanima me. |
Najvažnijim stvarima naučio me život.
- 21:42 -
Komentari (12) -
Isprintaj -
#
|
Najbolje je izaći vani kada su ljudi zabavni. Najgore je ostati doma kada ti je kosa super. |
Iznenađujuće obilna bujica riječi.
- 22:33 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
|
Upravo sam shvatila da u zadnjih nekoliko postova spominjem pjesme, i evo sada ih opet spominjem, ali to samo zato da razjasnim da sam svjesna činjenice da ih toliko spominjem. Pjesme. Ne znam zašto, nisam u zadnje vrijeme slušala ili čitala više pjesama nego inače; možda mi to podsvijest šalje nekakve signale, ali signale nikada nisam znala razumjeti. Lažem. Ispričavam se, ne pokušavam nikoga navesti na krive tragove o mojim sposobnostima razumijevanja signala, ali takve laži koje bi se nekome mogle učiniti bezazlenima (iako dobro znamo da nisu!) mi se ponekad omaknu sasvim slučajno. Istina je zapravo da ponekad sasvim dobro mogu razumjeti signale - a ovdje govorim o signalima koje ljudi šalju jedni drugima jer je ponekad zabavnije slati signale nego se izjasniti na razumljiv način - ali imam tu iritantnu naviku da se pravim kao da mi apsolutno ništa nije jasno. Navika se teško riješiti, a ove se zapravo ni ne želim riješiti jer ne smeta meni nego drugima (kao što i meni smeta njihova navika nepotrebnog kompliciranja). Malo se zabavljaju oni, malo ja. Tako to i treba u životu, je li? - Ne znam, ne pitajte me o čemu je ovo. Ne znam. |
Pišem pjesme! Stvarno stvarno stvarno.
- 22:46 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
|
Iznad šanka, iz boce ti naopake nešto se smješka. - Između konzumiranja alkohola i pisanja o njemu, uvijek biram ovo drugo. |
Ljubav
- 00:23 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
|
- A čime se ti baviš? - Pišem pjesme. - Stvarno? - Ne. - Nego? - Nego ne. |
Krivi ljudi i krive pjesme
- 21:10 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
|
Izabiremo ono što je podnošljivo i učimo živjeti s time kao što ljudi uče živjeti s kroničnim bolestima. To je život. Svatko ima svoj i nema potrebe za miješanjem u tuđe. Hvala na pozornosti i doviđenja. |
Jeste li potajno počeli slušati božićne pjesme?
- 12:54 -
Komentari (11) -
Isprintaj -
#
|
(Ja nisam, samo me onako zanima. Stvarno.) - Ne znam veliko i malo slovo i mislim da se to ne može naučiti. S tim se valjda rodiš. - Volim kada mi ljudi nešto ispričaju i onda na kraju pitaju "a što ti misliš o tome?" Onda se osjećam važno i započnem rečenicu s "držim da..." (Not really.) |
Novi post. (U kojemu se naša vrla junakinja bori protiv društvenog života naoružana dobrom voljom i vodenim bojama.)
- 16:58 -
Komentari (11) -
Isprintaj -
#
|
Ako me zoveš samo zato da me podsjetiš na to kako ti se nisam javila već tjednima, onda je to sasvim dobar razlog da ti se ne javim. |
Pretjerujem.
- 12:50 -
Komentari (11) -
Isprintaj -
#
|
Vozimo se, ne znamo gdje, starci bez kose u automobilima bez krova. Žene na telefonu, psi na lancima, a ja se čudno osjećam. Tako već danima govorim gluposti i pjevam čudne pjesme, ali mislim da je dobro. Samo više ne želim slušati ljude koji ne slušaju mene. Možda i nemam ništa za reći, ali nemaju ni oni pa svejedno pričaju. Baš bi se moglo živjeti bez mobitela. Bacimo mobitele kroz prozor jurećeg aviona. Urnebesno. |
