|
Možda u strci koja se stvara oko radova po potoku mogu pomoći neka razmišljanja koja smo već ranije stavljali na papir. Na žalost, dosta mi je dokumenata izgubljeno u naletima virusa, ali evo, pronašao sam prvu radnu tekstualnu verziju programa Dolina mlinova iz 2000 koju sam radio uz pomoć u tekstu navedenih suradnika za TZ grada Pazina 2000 godine:
Uvod
Kako su izgledali jama i potok početkom stoljeća ?
Što se to promijenilo?
Što činimo?
Predlaže se:
Pučevi i ostali toponimi vezani uz Pazinčicu
Poslovice vezane uz potok i mlinove
Mlinovi i stupe na Pazinčici
Mlinovi na Pazinskom potoku
Stupe
Stupe na Pazinskom potoku
Evidentirani ostaci mlinova i stupa na Pazinskom potoku
O svakom mlinu ponešto:
Problem nedostatka vode u Pazinčici
Karakter vodotoka, površina sliva, protok vode
Korisnici obradivih površina u dolini Pazinčice
Pumpe na Pazinčici
Što o tome kaže zakon?
Vodopravna dozvola i dozvolbeni nalog
Koncesija
Obračun i plaćanje naknade za korištenje voda
Virovi na Pazinčici
Brane na Pazinčici
Kvaliteta vode u Pazinčici
Odlagališta smeća u dolini Pazinčice
Narušavanje ambijentalnih vrijednosti
Mogućnosti korištenja ambijentalnih i etnoloških vrijednosti u turističke i rekreacijske svrhe
“Free climbing” na Pazinčici
Penjački smjerovi na Zarečkom krovu
Penjački smjerovi na “Lidu”
Penjački smjerovi u Pazinskoj jami
Pješačke staze u dolini Pazinčice
Ribolov na Pazinčici
ŠRD Pazinčica
Problemi
Ribolovni režim
Ribočuvarska služba
Ribolovne dozvole
OBRAĐENA LITERATURA:
LITERATURA ZA OBRADITI:
MOGUĆI STRUČNI SURADNICI:
PROGRAM VALORIZACIJE
Uvod
Pazinski potok nije, kao ostale veće istarske rijeke (Mirna , Raša, Dragonja) državnog, već županijskog značaja, pa je i intenzitet uređenja korita bitno manji. A i radovi koji se poduzimaju nemaju za cilj estetsko uljepšavanje već se jednostavno uklanjaju stabla koja natkrivaju potok, a korito potoka se ravna tako da više liči na kanal. Koja je svrha toga, kad nakon uklanjanja vrbe ili hrasta na isom mjestu za par godina osvane neprohodna šikara drače?
Dio potoka od Zaričanskog mosta do Pazinske jame izuzetno je atraktivan, zbog brojnih slapova i jezerca i bila bi prava šteta u tom području poduzimati bilo kakve radove i dozvoliti daljnju stambenu izgradnju u blizini korita. Cijeli taj dio potrebno je uzeti pod posebnu skrb, osmisliti i održavati. Zbog direktne veze s gradom, tu se pruža mogućnost uređenja šetnica ili pješačkih
staza, jezerca za kupanje, smjerova za penjanje, ribnjaka i parkova koji bi upotpunili, ili bolje rečeno stvorili cijelu lepezu izletničke ponude za stanovnike Pazina i njihove goste. Na tom su području i dva aktivna izletnička punkta (Bani i Dušani), od tuda kreće i tud se vraća i pješačka staza za Grdoselo i Zelengrad.
Poznato je da oduvijek korito potoka u ljetnim mjesecima zna presušiti, ali je ta pojava poslijednjih godina enormno pojačana ispumpavanjem vode za potrebe navodnjavanja okolnih njiva. Korito je potoka zbog toga potpuno suho, u lokvicama koje preostaju voda se ubrzo usmrdi i postane leglo komaraca i ostalih insekata. Potok sve češće i dugotrajnije presušuje, pa je 1998.
godine Pazinski krov npr. bio suh već u travnju, pa ponovno u lipnju, dok je 2000. godine cjelokupni potok sve do Zarečkog krova presušio početkom lipnja, da bi tek nakon obilne kiše 1.listopada voda došla do Mosta sv. Jožefa.
Ono što pumpe ne ispumpaju ponire kroz propusno tlo na nekoliko mjesta duž potoka.
Neposredno pod Kaštelom ulijeva se gradska kanalizacija, pa nešto dalje otpadne vode iz Pazinke, sa obronaka jame slijeva se kanalizacija direktno iz kuća na Buraju.
Kad se sve to stopi u jedno - ostaje nam prepoznatljiv smrad kojeg osjećamo noću uz otvorene prozore.
Kako su izgledali jama i potok početkom stoljeća ?
(izvadak iz studije V. Zidarića "Krajobrazna i turistička valorizacija Pazinske jame" 1987.)
....voda u potoku bila je bistra i pitka, a uzduž potoka napajala se stoka i ostala fauna. Stotine golubova pilo je vodu iz korita potoka u centru jame. U potoku je bilo riba (somova , karasa, klenova, šarana, belača, ponegdje mrene i jegulja) i rakova, što se obilno koristilo u ishrani stanovništva. Specijalitet su bili jamski puževi, koji su danas jako prorijeđeni. U jamu se moglo vrlo lako sići i pregaziti potok na mnogim mjestima, jer su bili napravljeni vrlo maštoviti prijelazi. U svakom jazu, prirodnom ili umjetnom, stvarana su bila mjesta za kupanje djece i odraslih. U sredini jame, uz korito potoka bila je održavana i čista nevelika livada, gdje se dolazilo na rekreaciju i za razne proslave, bila su izgrađena i boćarska igrališta uz potok u jami. Ulaz u grotlo ponora čistilo se je i bilo je pristupno za one hrabrije, kao ulazak u "podzemlje". Suprotno od ponora, na stijeni ispod današnjeg motela "Lovac" moglo se je posjetiti malu kavernu "Babinju jamu ili kuću", gdje je danas otežani pristup. U ovoj "kući" postoji mnogo potpisa posjetioca iz svih krajeva svijeta. Nerijetko su se hrabriji verali po stijenama, berući jaja pećinskih golubova, kojih je bilo vrlo mnogo. Češće su prelijetale ovo područje šljuke, a vidljiva je bila i bijela čaplja, kao i čaplja danguba. Uzvodno od jame bilo je isto tako određenog sadržaja, sve do željezničkog mosta kod Zarečja i dalje. Na tom potezu bilo je dvanaest što većih, što manjih mlinova, po pet do mosta za Rijavac, a sedam od mosta dalje. Bila su tu i močila za obradu konoplje (stupe), koji zanat je jedan od najstarijih u ovom kraju. Neki od mlinova radili su i u poslijeratnim vremenima. Pazinčicu su premošćavala dva kamena mosta (kao i danas) koje treba obnoviti i zaštititi njihovu izvornu vrijednost. Obzirom da na Pazinčici postoje dva prirodna slapa, visine 9 i 11 metara sa podslapljem, tvoreći jezerca od cca 700m2, u tom vremenu bila su osposobljena za potrebe kupača i ribiča. Kod mosta koji premošćuje Pazinčicu prema Zarečju, bilo je izgrađeno gradsko kupalište "Lido", sa kabinama i komunalnim redom. Neposredno iznad potoka Pazinčice, u pravcu stolne crkve Sv. Nikole, kaskadno na 4 terase, spušta se pazinsko gradsko groblje "Moj mir", koje svojim originalnim i posebnim izgledom čini rijetkost u izgradnji groblja u Zemlji i van nje. Ovim područjem vodile su dobro održavane staze, putovi i ceste, kao i stubišta..
.... Mala kupališta za djecu i druge svrhe (lov riba i rakova) još i danas se naziru, a imena govore o njihovoj namjeni ili nekim drugim osobinama, kao : "Pozzo di angeli", "Pozzo di nudi" “Pozzo civico”...
Što se to promijenilo?
Od početka stoljeća do danas mnogo se toga promijenilo što nam onemogućava povratak na nekadašnje stanje, i na što ne možemo utjecati:
1. Mlinovi i stupe ne koriste se više što ima za posljedicu da su putevi do njih obrasli i neprohodni, ne koriste se više i ne obnavljaju "maštoviti prijelazi preko potoka", vrtovi oko mlinova se ne obrađuju, pa se iz korita ne vadi mulj i ne čiste "pučevi".
2. U samoj Jami se više ne obavlja nikakva čovjekova aktivnost (vrtovi, drva za ogrijev, čuvanje stoke, pranje rublja, korištenje vode), pa je umjesto pitomog kultiviranog izgleda danas "image " jame -"divlji" (što samo po sebi nije mana) zahvaljujući šumskoj vegetaciji.
3. Kupanje u potoku, ne samo da nije moguće zbog slabe kvalitete vode osim na Zarečkom krovu (kada ima vode), već nema niti takvu važnost kao nekad, budući da je danas za osvježenje u moru dovoljno putovati pola sata do Poreča, Rovinja ili Rapca.
4. Prednost koju im nudi blizina potoka obilato koriste ovdašnji poljoprivrednici ispumpavajući ionako vodom siromašan potok. Pumpe koje se koriste sve su jače, pa u sušnim godinama kao što je 2000-ta, već oko šest mjeseci za redom voda ne protiče ispod Mosta Sv. Jožefa, a najčešće ne teče niti na Zarečkom krovu.
Što činimo?
- Turistička zajednica Grada Pazina je 1998. pokrenula akciju "Od Zarečkog na ovamo pa do kud rivamo", kada je uz pomoć Jules Verne kluba, Kluba mladih "Bad Taste" i pazinskih penjača iz kluba "Hiperaktiv" iz korita Pazinčice kod Zarečkog krova izvađeno nekoliko tona otpada i prokrčene su pješačke komunikacije.
- Penjači su na Zarečkom krovu uz pomoć Grada Pazina i TZ Grada Pazina uredili atraktivno penjalište koje je uvršteno u Penjački vodič Hrvatske, kao i penjalište "Lido" koje je uređeno 1999.
- U proljeće 2000. akcija je ponovljena, pa su oba penjališta spojena stazom uz potok. Problematika ispumpavanja Pazinskog potoka prezentirana je građanstvu u obliku izložbe.
- U ljeto 2000. TZ grada Pazina je organizirala krčenje staze uz potok dalje prema gradu, sve do "Pumpe", kao i popravak i održavanje postojećih staza.
- Sportsko ribolovno društvo "Pazinčica" iz Pazina realiziralo je popravak i podizanje brane na "Barama" u Cerovlju 8 km uzvodno od Pazina, u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, čime je stvorena još veća akumulacija vode.
- Ljeto 2000 je bilo ekstremno sušno i potok je ponovno presušio, pa je voda ispod mosta Sv Jožefa potekla tek nakon obilne kiše 01.10.
- Mnoštvo je podataka prikupljeno i ucrtano u plan područja od Zaričanskog mosta do Pazinske jame,
Predlaže se:
- gradnja ili popravak nekoliko brana (kao što je ucrtano),
- saniranje pukotina u koritu potoka
- kontrola i ograničavanje ispumpavanja potoka
- nastavak krčenja staza uz potok i uređenje "šetnice", te staza za "mountain bike"
- prikupljanje podataka o mlinovima i odabir jednog mlina za restauraciju
- okupljanje svih zainteresiranih na zajednički sastanak kako bi se usaglasili daljnji koraci:
GRAD PAZIN
VODOPRIVREDA
TZ GRADA PAZINA
ŠRD PAZINČICA
SPD "HIPERAKTIV"
LOKALNI POLJOPRIVREDNICI
Pučevi i ostali toponimi vezani uz Pazinčicu
Barake**
Jezerce
Granda
Zarečki krov - Vodopad visok 7 m koji pada u jezero sa vapnenačke ploče koja je od ispod potpuno šuplja (odatle i ime). Nekada se moglo
preći potok pomoću nekoliko kamenih blokova postavljenih na korak odstojanja. S lijeve strane, ako gledamo u pravcu u
kojem potok teče, nalazio se stari mlin, sada gotovo potpuno razrušen, budući da već dugo nije u funkciji. Navodno je i s
desne strane bio jedan mlin, ili pak samo kućica. Skočiti sa stijene u jezero za mnoge je mlade Pazinjane bilo pitanje časti i dokaz hrabrosti. Mnogi su neiskusni, međutim, taj skok u ilovačom zamućenu vodu skupo platili.
Poli malin
Krč** - naziv za puč u dolini ispod sela Dušani, nekada je bio omiljeno mjesto za kupanje, dužine oko sto metara, a dubok do 2,5m. Poplava 1993. je Krč potpuno zatrpala.
Struga** - tako su zvali mlin u zavoju ispod Dušani, i čitavo to područje
Struga, Pod strugom- puč ispod tog mlina
Pozzo dei tre (između Lida i Pumpe*)
Pozzo delle mule - nekad rezerviran isključivo za slabiji spol
Pozo dei Sinteri , Pozzo dei Sintari*, od tuda je vodio put do prve kuće u Veloj Vali, vlasnik koje je imao nadimak "Šintar",tu je bio izvor pitke vode za Velu valu*
Jaz - Lido
Loke
Biedena - izvor s pitkom vodom
Pozzo degli Angeli
Pozzo dei sassetti
Rihter*, Pozzo Richter* ili Sotto Richter*
Pozzo dei nudi * - na mjestu gdje utiče desna pritoka na Rijavcu*
Badenwir - ili Baben vir ili Babinbjer - vir (luknja) koja požire vodu neposredno prije mosta Sv. Jožefa, prije Tomažinovog mlina. Često se događalo da su djeca u vir ubacila dinamit, kako bi voda otekla u podzemlje i potok presušio, te bi na taj način
napakostili mlinaru. On je tada ponovno u vir ubacio nešto betona, kako bi spriječio daljnje otjecanje vode.
Pozzo dei gamberi* - puč neposredno prije mosta Sv. Jožefa, bogat rakovima
Most svetega Jožefa - (nekad zvan Francuski most jer je sagrađen za vladavine Francuza početkom 19.stoljeća
Tornina - veliki puč ispod Tomažinovog mlina*
Jaz*- prijelaz preko Pazinčice kod Tomažinovog mlina, vjerojatno preko brane
Pozzo dei cavalli , Pozzo dei cavai*
Šćinka**
Jaje** (Pozzo dei coioni ?*)
Micadoza la picia (Pića**)
Micadoza la granda (Granda)- dubine oko 3 m (prima, seconda e terza punta)
Pazinski krov
Pozzo dele strighe* (između krova i Đandarmerije*)
Pozzo dei angelli* (između krova i Đandarmerije*)
Pozzo del Frane Putz (dubok oko 2 m) - to je nekad bio jednostavan drveni viseći most koji je povezivao stari dio grada i livadu preko potoka (Pungher)
Gendarmeria - nekad se tu dolazilo prati robu, ime duguje nesretnom slučaju kad je jedan austrijski žandar tu izgubio život. (nakon zavoja*)
Piš * (utok bujice sa "Grabra" po kome je nekad dolazila kanalizacija*)
Konoplja ili Konopjer* ili Konopljer - da li je i tu postojala stupa, ili se tu konoplja močila i tukla ručno?
Paši * naziv za prelaz preko potoka sa kamena na kamen otprilike na mjestu gdje se danas ulijeva kanalizacija *
Pozzo dei schiavi*- između "Paša" i "Mićelina"
Mićelin * prije zavoja, prije utoka bujice Šaltarija*
Pozzo di gallo ili Gallo*- u zavoju, nakon utoka bujice Šaltarija, najdublji puč, preko 8 m dubine, skakalo se unutra s jedne grote
Pozzo dei gatti* - puno velikih riba, palud, hladna voda, mulj*
Piramida, Grota*, - velika stijena usred Pazinske jame s koje se vidi direktno u grotlo
LITERATURA:
Nerina Feresini "La Foiba di Pisino"
kazivači : *Franjo Paladin, Pazin, Jordan Juričić, Pazin
ostali kazivači: **
Poslovice vezane uz potok i mlinove
“Melješ kako dolenji malin” - običava se reći onome tko previše priča.
Dolenji malin je zapravo donji mlinski kamen koji se neprestano okreće, dok gornji po želji pokrećemo. (izvor: Sloković Anton iz Pazina, vjerojatno je idiom “naslijedio” od majke, koja je rodom iz naselja Slavčići u Zarečju, a otac joj je bio mlinar na Zarečkom krovu.)
Mlinovi i stupe na Pazinčici
Kada je 1880. godine počeo s radom parni mlin u Žminju, počela su se zaustavljati mlinska kola na Pazinskom potoku.(...) U Bujštini i slovenskom dijelu Istre promjene su počele malo ranije, tj. od početka rada parnog mlina u Trstu 1872. godine. No, nastojanje za održanjem ustaljenog oblika gospodarenja i življenja bilo je jače od tekovina industrijalizacije. Tako je još 1910. godine na vojnim kartama posebnim znakovima zabilježeno postojanje preko 100 mlinova samo na istarskom području južno od rijeke Dragonje, a stariji kazivači govore da je 1925. godine na Pazinskom potoku još uvijek radilo 25 mlinova i stupa za stupanje sukna. Posljednji mlin na potoku Blazu kod Raklja prestao je s radom 1926. godine, u Pazinu "Tomažinov mlin" prestao je raditi 1968., mlin Rušnjak na Mirni 1980., a jedino u selu Mlini nedaleko od Buzeta radi do današnjih dana. (1* - u međuvremenu je i on prestao s radom) Mlinova je početkom 19. stoljeća, a i ranije moralo biti mnogo više, jer samo za područje Pazinske knežije u urbaru je iz 1578. registrirano 87 mlinova, od čega njih 13 na području Gračišća, 8 u Pićnu, jedan župnikov mlin radio je u Boljunu i jedan crkveni u Vranji. (3*)
Mlinovi na Pazinskom potoku
“Početkom 20. st. na Pazinskom potoku radilo je preko 20 mlinova i stupa i sve je bujalo od života. Pred mlinovima je uvijek čekalo po nekoliko zaprežnih kola sa žitom, u mlinu su sjedile desetine ljudi, pjevali su i svirali, razgovarali, zabavljali se, sklapali prijateljstva i poznanstva, a ponekad i ugovarali brakove. U potoku su se dječaci kupali i lovili ribe (klenove, šarane i poneku jegulju) i rakove, a u žbunju su oko potoka živjele najraznolikije ptice i divljač.
Danas je to mrtav potok: mlinovi su uništeni, u donjem toku koji prolazi kroz Pazin više nema životinja, ptica, rakova ni riba. Ribiči kažu da je posljednja riba u tom dijelu uhvaćena 1975. g., a još se može loviti jedino u gornjem toku. Život u potoku i oko njega ne uništavaju samo kemikalije iz pazinskih industrijskih pogona, nego je i stalno ispuštanje taloga od piljenja kamenih blokova potpuno izmjenilo izgled korita i boju vode. Nekada je to bila bistra, plavozelena voda s vodopadima i nizom pučeva (dubljih jezerca i virova), žuborila je preskakujući preko kamenih zapreka, a danas je to sivobijeli potok u kojemu voda tromo i gotovo bešumno teče preko kamenim talogom zaravnjena zapunjena korita.” (3*) Na sreću, situacija se od pisanja ovoga teksta 1991. do danas bitno promijenila, pa se nakon postavljanja prečistača u poduzeću Kamen Pazin, i ograničavanja ostalih ispusta život ponovno vratio i u donji dio potoka.
Stupe
“Sve do kraja prošloga stoljeća, u gotovo cijeloj Istri, narodno se ruho - i muško i žensko - izrađivalo kod kuće. Ponegdje je još razmjerno rano kupovno platno zamijenilo ono domaće od grube lanene niti; poslije se njemu pridružuje i skupocjeni materijal za pojedine dijelove odjeće (...) ali za osnovno ruho ostaje sve do početka ovoga stoljeća gotovo bez izuzetka domaće vuneno tkanje kao jedini materijal kako u muškoj, tako i u ženskoj nošnji.” (*6) Da bi se konoplja pripremila za izradu odjeće bilo ju je potrebno močiti i "stupati" - tući. To se radilo u "stupama" - posebnim vodenicama prilagođenim za tu namjenu.
Stupe na Pazinskom potoku
“Od sela Zarečja, 5 km udaljenog od Pazina pa gotovo do Pazinske jame Fojbe, u koju potok ponire, nalaze se kamene kućice ili već napuštene zgradice, ruševine, pa čak i samo tragovi na mjestima gdje su nekada stajale stupe. Prema pričanju starijih ljudi tu je prije I svj. rata radilo oko 25 stupa, od kojih su danas sačuvane još samo dvije. I te su dvije pod istim krovom u maloj zgradici od suhozida, pokrivenoj kamenim pločama. Svaka je u svojoj prostoriji, svaka ima svoje kolo i svoj žlib, kojim se voda dovodi iz korita. Svaka ima svog gospodara. Jedna je vlasništvo Gabrijelić Josipa iz Gabrijelskog briga k.br. 2, a druga Gržetić Jože iz istoga zaselka k.br. 3. Uz prostoriju s napravom za stupanje mala je tamna kamarica; u njoj stupar spava, kad stupa radi, jer je selo udaljeno nekih četvrt sata hoda. Prema sjećanju Josipa Gabrijelića radili su negda još u njegovo vrijeme stupari: Gržetić Jože, Tone i Zvane i Gabrijelić Jože i Zvane. Svi su oni pored stupe imali i malin često pod istim krovom, tek u drugoj prostoriji. Ponekad je jedan čovjek posjedovao i po nekoliko stupa, na kojima je radio, jer je promet bio velik.
Uz stupu u Trnovici na Rječini ove su dvije stupe jedine, koje još postoje u Istri. One rade tu i tamo, samo povremeno, kada se skupi nešto sukna za valjanje, a vlasnici kažu, da se oni ne bi time više bavili, kad ih narod, kojemu još sukno pokadšto treba, ne bi molio da preuzmu posao.(*6.)...
Nažalost, stupa u Zarečju koje spominje ovaj tekst iz pedesetih godina više nema.
Evidentirani ostaci mlinova i stupa na Pazinskom potoku
1. mlin Slavka Trabljana (na Gandarmeriji) sa pripadajućom štalom (1a)
2. mlin Andrejevićevih u Pazinskom krovu (nekad de Rapicio)
3. mlin na Pazinskom krovu (Franjo Ladavac pok. Vinka i Martin i Vinko Pužar ili Ružac pok. Antuna iz Berma)
4. mlin na Pazinskoj grandi (nekad) Dobrotvornog zavoda Mosconi
5. Hrastićev mlin
6. “Tomažinov malin”
7. mlin na Rijavcu
8. “Rihterov malin” (ranije de Seger )
9. mlin (struga) u zavoju potoka ispod Dušani
10. mlin na Krču I - Marino
11. mlin i stupa na Krču 2
12. mlin na Zarečkom krovu
13. mlin na Zarečkom krovu 2
14. mlin na zarečkoj “Grandi”
15. mlinovi u Ivolima
16. mlin kod “Roseta”
O svakom mlinu ponešto:
1. mlin Slavka Trabljana (na Gandarmeriji) sa pripadajućom štalom (1a)
2. mlin Andrejevićevih u Pazinskom krovu (nekad de Rapicio) imao je najatraktivniji položaj od svih
3. mlin na Pazinskom krovu (Franjo Ladavac pok. Vinka i Martin i Vinko Pužar ili Ružac pok. Antuna iz Berma),
4. mlin na Pazinskoj grandi (nekad) Dobrotvornog zavoda Mosconi. Nema nikakvih ostataka, naziru se tek utori za brane i žlijebove, ali malo boljem promatraču ne izmiče da su stijene na rubu “Grande” očito klesane, kako bi se u unutrašnjosti mlina dobilo što više prostora.
5. Hrastićev mlin,
“Držao” se s Tomažinovim mlinom i koristio istu branu i dovod, prestao je raditi pedesetih godina, vlasnik je navodno htio dovesti struju i vodu, ali nije dobio dozvole, pa je kamenje prodao kao građevinski materijal.
6. “Tomažinov malin”
Vode Pazinskog potoka su od pamtivijeka služile stanovnicima Pazina i okolnih sela za navodnjavanje okolnih njiva, napajanje goveda, ribolov, kupanje, "stupanje" konoplje i za pokretanje brojnih mlinova - vodenica za mljevenje žita.
U području od Zaričanskog mosta do Pazinske jame bilo je desetak takvih vodenica od kojih je do danas koliko - toliko sačuvan samo "Tomažinov mlin", lijevo od mosta Sv. Jožefa na Rijavcu. Taj je mlin radio, po kazivanju vlasnika sve do 1972, kada je nakon prestanka s radom propao krov, te se kasnije urušio i dio zida. Do samog mlina je nekad bio još jedan mlin ("Hrastićev mlin") koji je prestao raditi pedesetih godina, a kamenje je prodano kao građevinski materijal.
Kronologija
U ožujku 1999. je vlasnik "Tomažinovog mlina" , gospodin Mario Brajković ravnateljici Etnografskog muzeja Istre ponudio na otkup tri mlinska kamena, s obrazloženjem da mu je potreban novac, a u mogućnosti je to kamenje prodati kupcu koji posjeduje ugostiteljski objekt na području Vrsara, a koji bi tim kamenjem "ukrasio" okoliš svog restorana. Ravnateljica Etnografskog muzeja je o tome obavijestila direktora Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Pazina, a obaviješten je i pazinski gradonačelnik.
Složivši se da bi bilo daleko bolje da kamenje ostane na svom originalnom mjestu predstavnici Etnografskog muzeja Istre i Turističke zajednice Grada Pazina obišli su spomenuti mlin i razgovarali s vlasnikom na licu mjesta, te ga odgovorili od prodaje, uz obećanje da će pokušati dogovoriti da kamenje otkupi neka od lokalnih institucija.
Svi su se složili da bi daleko najbolje bilo da se mlin restaurira i popravi, te postane turističkom atrakcijom. Na pitanje da li bi on bio zainteresiran za popravak mlina vlasnik odgovara da ni on niti njegovi potomci nisu zainteresirani da se ubuduće bave mlinom, već bi mlin i zemljište oko njega najrađe prodali. Spominje i slučaj susjednog mlina za kojeg je vlasnik sedamdesetih godina pokušao ishodovati dozvole za priključenje struje i vode s namjerom da tu otvori ugostiteljski objekat, ali je nakon nemogućnosti da dobije potrebne dozvole na koncu od toga odustao i kamenje mlina prodao.
Slijedećih je dana gospodin Brajković na nagovor direktora Turističkog ureda provjerio vlasničko stanje svojeg zemljišta oko mlina pa smo došli do slijedećih podataka:
Vlasnički odnosi
Područje oko mlina u sastoji se od 4600 m2, uključujući oba mlina (b i c), te staje (a), a u
vlasništvu je Marija Brajkovića (1800 m2) i Hrastić Rudolfa (2800 m2), koji sporazumno uživaju svaki dio zemljišta. MarioBrajković nije jedini vlasnik svoje polovice zemljišta već je oko
polovica njegove polovice u suvlasništvu njegove braće i sestara koji se redom nalaze u
inozemstvu. Gospodin Brajković je voljan da preuzme na sebe sređivanje vlasničkih odnosa sa
svojom braćom, ali bi zbog visokih troškova (nekoliko tisuća DEM) to obavio jedino u slučaju da zemljište kasnije može sa sigurnošću prodati. Vrijednost cjelokupnog zemljišta (svih 4600
m2) on procjenjuje na 80 000DEM, uključujući i branu, za koju kaže da je od neprocijenjive vrijednosti, a koja nije evidentirana kao njegovo vlasništvo. Brana je u današnjem obliku sagrađena 1945. i svo to vrijeme neoštećena odoljeva bujicama.
Opasnost od bujica
Po kazivanju vlasnika mlina povremene bujice mlinu ne mogu nauditi, u što smo se uvjerili nakoliko dana nakon toga (slika 2). Nakon vrlo obilne kiše posjetili smo mlin i utvrdili da ga brana vrlo dobro štiti, iako su drvene "ustave" u kanalu koji vodu dovodi do mlina davno nestale. Bujica je bila prilično jaka i voda je dopirala do kola vodenice i tu je ulazila u donji dio mlina.
Pod pretpostavkom da se u dovodni kanal ponovno ugrade pokretne "ustave" mlin bi bio gotovo siguran od bujica. Dodatna bi se zaštita mogla postići, kako gospodin Brajković predlaže, pojačavanjem lijevog dijela brane neposredno pred mlin, ili postavljanjem još jedne prepreke ispred brane.
Opasnost od poplava
Mnogo je realnija opasnost od poplava koje nastaju začepljenjem sifona u Pazinskoj jami, nakon čega se u području doline Pazinčice stvara pravo jezero čiji se nivo postepeno diže, ali bez razorne snage. Pri najvećim poplavama je nivo vode prekrio krov mlina i nanio mu štete, vjerovatno podižući krovnu konstrukciju. Takve poplave dolaze otprilike jedamput u dvadeset pet do trideset godina. Za pretpostaviti je da se o rješenju tog problema već razmišlja (Grad Pazin, Hrvatske vode) budući da o njemu ne ovisi samo sudbina Tomažinovog mlina, već i valorizacija Pazinske jame s kojom se ozbiljno računa.
Prijedlog postupanja
U sadašnjoj bi fazi bilo dobro da :
1. Sve zainteresirane institucije (Grad Pazin, Turistička zajednica Grada Pazina, Muzej Grada Pazina, Etnografski muzej Istre, Hrvatske vode) izraze spremnost da se postojeće stanje riješi, te da daju svoja viđenja i konkretne prijedloge za način rješavanja.
2. Da Grad Pazin, odnosno imovinsko - pravna služba preuzme na sebe poslove oko sređivanja vlasništva parcela oko mlina, te da se prema vlasnicima izađe s konkretnom ponudom za otkup zemljišta ili dijela zemljišta oko mlina.
Evo i nekoliko "ad hoc" ideja za turističku valorizaciju mlina :
Mogućnosti turističke valorizacije Tomažinovog mlina
1. Restauracija mlina, makar i u najjednostavnijem obliku (sanacija zidova, popravak krova i ponovno postavljanje vanjskih vodeničkih kola, te redovito održavanje raslinja pod kontrolom) mnogo bi značila u turističku ponudu i turistički "image" Pazina. Mnogi bi se šetači tada rado prošetali do mlina, te dalje stazama što vode do atraktivnih slapova "Pazinske grande", "Pazinskog krova, "Gandarmerije" pa "Rimskim putem" sve do Kaštela.
Šetnica se nastavlja i u suprotnom pravcu do "Lida" i "Zarečkog krova", koji su nakon akcija pazinskog Kluba mladih "Bad taste" postali prava ekološka oaza.
Pješačka staza Pazin - Grdoselo - Zelengrad prolazi baš preko Rijavca, pa bi Tomažinov mlin bio i prva "stanica" na toj pješačkoj stazi.
2. Drugi stupanj turističke valorizacije bio bi dostignut stavljanjem vodeničkih kola u pogon, bilo po potrebi ili svakodnevno tokom proljeća, ljeta i jeseni, a bez uređenja interijera. Taj stupanj može uključivati zapošljavanje jednog radnika na održavanju mlina i okoliša, pri čemu bi unutrašnjost mlina služila za odlaganje potrebnog alata, a podrazumijeva ponovno montiranje "ustava" radi kontrole dotoka vode na vodenička kola.
3. Restauracija mlina u funkcionalnom obliku, uz uređenje interijera i stavljanje u pogon svih bitnih djelova mlina tako da se mljevenje žita može i doživjeti, može predstavljati treći stupanj u valorizaciji mlina. Posjet unutrašnjosti mlina odvijao bi se samo po najavi za grupe veće od npr. pet ljudi, a mogao bi biti povjeren Muzeju Grada Pazina, Etnografskom muzeju Istre ili Turističkoj zajednici Grada Pazina. Posjet mlinu imao bi i odgovarajuću cijenu, koja bi se smanjila ukoliko se isti dan posjeti i Kaštel (jedinstvena ulaznica). Ukoliko se posjećuje i Kaštel, taj bi se dio puta mogao prevaliti i pješke (Rimskim putem), jer iz tog pravca Pazin i Kaštel poprimaju logičnu i upečatljivu vizuru. Podrazumijevalo bi to:
• uređenje bijice koja od Kaštela "Rimskim putem" teče nizbrdo, da ne razara put
• zabranu držanja pasa neposredno uz put,
• stroži odnos prema nagrđivanju te vizure neprimjerenim građevinama od bloketa i pokrivenih ternitom kao što je
• garaža koja je nedavno tu "niknula" (?!)
• ulaz u grad ulicom Bune kmetova, a izlaz "turističkom ulicom" do zvonika
• redovito čišćenje zidina od korova
• primjereno održavanje podnožja zidina
4. Četvrti stupanj valorizacije uključivao bi mogućnost kupnje suvenira vezanih uz mlin i mljevenje žita npr: vrećica samljevenog brašna od 10 dkg do 1kg, označenih posebnim natpisom. Doživljaj bi bio to veći ukoliko bi se posjetiocu pružila mogućnost da sam ubaci žito u žrvanj, te da si sam upakira brašno u vrećicu. Ponuda bi mogla uključivati i mogućnost aktivnog jednodnevnog ili poludnevnog pomaganja pri mljevenju žita nakon čega bi učesniku bila uručena diploma mlinarskog šegrta. Možda će nekima ovo izgledati pretjerano ali se slične doživljajne ponude u svijetu već nude i - naplaćuju.
5. Slijedeći bi viši stupanj valorizacije moglo pedstavljati uređenje ugostiteljskog objekta neposredno uz mlin, npr.na mjestu gdje su bile štale. Naravno, ne dolazi u obzir nikakav klasični restoran, već kameni objekt rustikalnog tipa, sa ognjištem i autohtonom ponudom (sir, pršut, vino, kobasice), sa nekoliko rustikalnih stolova unutra i nekoliko vani.
Idealno bi bilo da se time bave aktualni vlasnici, te da se djelatnost registrira kao "pružanje usluga u seljačkom domaćinstvu". Kako oni nisu za to zainteresirani, potrebno je naći novog investitora koji bi ujedno na sebe preuzeo i održavanje i prezentaciju mlina.
Mogućnosti za daljnju valorizaciju ima još, a način valorizacije i prezentacije ovisit će o željama i mogućnostima budućeg investitora, tj. vlasnika zemljišta.
Na nama je odgovornost da se postojeće stanje riješi što prije, jer će za par godina biti nemoguće riješiti vlasničke odnose.
7. mlin na Rijavcu - možda se i ne radi o mlinu, vidi se u stijeni uz rub potaka tek pravilan utor, u koji je moglo biti uloženo drvo, koje je držalo branu, ili jednostavan most
8. “Rihterov malin” (ranije de Seger )
Radi se o dvije građevine, svaka s jedne strane “Rimskog puta”. Jedan stari dokument donosi nacrt položaja ovog i još nekoliko mlinova na Pazinčici i prikazuje vir (luknju) neposredno uz Rihterov mlin gdje voda nestaje.
9. mlin (struga) u zavoju potoka ispod Dušani
10. mlin na Krču I - Marino
11. mlin i stupa na Krču 2
I te su dvije pod istim krovom u maloj zgradici od suhozida, pokrivenoj kamenim pločama. Svaka je u svojoj prostoriji, svaka ima svoje kolo i svoj žlib, kojim se voda dovodi iz korita. Svaka ima svog gospodara. Jedna je vlasništvo Gabrijelić Josipa iz Gabrijelskog briga k.br. 2, a druga Gržetić Jože iz istoga zaselka k.br. 3. Uz prostoriju s napravom za stupanje mala je tamna kamarica; u njoj stupar spava, kad stupa radi, jer je selo udaljeno nekih četvrt sata hoda. Prema sjećanju Josipa Gabrijelića radili su negda još u njegovo vrijeme stupari: Gržetić Jože, Tone i Zvane i Gabrijelić Jože i Zvane. Svi su oni pored stupe imali i malin često pod istim krovom, tek u drugoj prostoriji. Ponekad je jedan čovjek posjedovao i po nekoliko stupa, na kojima je radio, jer je promet bio velik.
Uz stupu u Trnovici na Rječini ove su dvije stupe jedine, koje još postoje u Istri. One rade tu i tamo, samo povremeno, kada se skupi nešto sukna za valjanje, a vlasnici kažu, da se oni ne bi time više bavili, kad ih narod, kojemu još sukno pokadšto treba, ne bi molio da preuzmu posao.(*6.)...
Ova je stupa početkom šezdesetih još bila ispravna, a kasnije je konstrukcija prenesena u muzej u Pazinu gdje se i danas čuva. Naš suradnik Branko Rabac sjeća se da je kao dječak, dok bi na obližnjoj livadi čuvao krave, često provodio vrijeme otvarajući i zatvarajući ustave u dovodnim kanalima i pokrećući vodenička kola.
12. mlin na Zarečkom krovu
13. mlin na Zarečkom krovu 2
14. mlin na zarečkoj “Grandi”
15. mlinovi u Ivolima
16. mlin kod “Roseta”
Problem nedostatka vode u Pazinčici
Karakter vodotoka, površina sliva, protok vode
Korisnici obradivih površina u dolini Pazinčice
1. d
2. d
3. d
4. a) Romano Udovičić, Pazin, Frana Novljana
4.b.
5. d
6. Enco Udović, Pazin, Družbe sv. Ćirila i Metoda (stanuje iznad cvjećarne “Kamelija”)
7. Denis Milotić
8. d
9. s
10. Ivica Milotić
11. d
12. d
13. d
14. d
15. d
16. d
17. d
18. d
19. d
20. d
21. d
22. d
23. d
Pumpa 1
Pumpa 2
Pumpa 3
Pumpa 4
Pumpa 5
Pumpa 6
Pumpa 7
Pumpa 8
Pumpa 9 - Branko Rabac iz Zarečja, Koristi vodu iz potoka pumpajući je kroz cijev od 1 “, u akumulaciju koja se nalazi uz kuću. Poljoprivreda mu nije osnovna djelatnost, pa se bavi samo uzgojem jagoda, te mu voda treba uglavnom u travnju i svibnju.
Pumpa 10
Pumpa 11
Pumpa 12
Pumpa 13
Pumpa 14
Pumpa 15
Pumpa 16
Što o tome kaže zakon?
Prema Zakonu o vodama iz 1995. godine vode su opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u čijem vlasništvu, te se moraju koristiti racionalno i ekonomično.Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu je Republike Hrvatske. Javnim vodnim dobrom upravljaju "Hrvatske vode", koje su ovlaštene na zaključivanje ugovora i poduzimanje drugih radnji u vezi s ulaganjima, tehničkim i
gospodarskim održavanjem, korištenjem i davanjem na korištenje toga dobra (zakup) osim zaključivanja ugovora o koncesiji.
Vodopravna dozvola i dozvolbeni nalog
Vlasnik, odnosno ovlaštenik drugoga stvarnog prava na zemljištu može bez vodopravne dozvole slobodno koristiti:
1. oborinske vode koje se skupljaju na njegovu zemljištu,
2. vode koje izviru na njegovu zemljištu, a do granice tog zemljišta ne stvaraju vodotok (ne otječu izvan granica toga zemljišta),
3. podzemne vode na njegovu zemljištu koje se koriste granicama osobnih potreba domaćinstva (iz zdenaca, crpki i sl.).
Korištenje voda može se privremeno ograničiti ili trajno obustaviti :
1. ako nastupi privremena nestašica vode u tolikom opseg da nije moguće zadovoljiti potrebe svih korisnika voda na određenom području,
2. ako se utvrdi da su zalihe podzemnih voda ili voda i drugih izvorišta iz kojih se crpi voda za potrebe javne vodoopskrbe u tolikoj mjeri iscrpljene da nema mogućnosti za njihovo daljnje crpljenje ili da postoji opasnost od njihovog potpunog iscrpljivanja,
3. ako je zbog postojećeg opsega crpljenja voda pogoršana kakvoća vode ili bi moglo nastupiti njeno pogoršanje,
4. ako je zbog smanjenja razine podzemnih voda došlo do ugrožavanja šumskog ekosustava.
Pravne i fizičke osobe koje zahvaćaju i crpe vode, dužne su voditi očevidnik o količinama takve vode i o tome dostavljati podatke "Hrvatskim vodama".
Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode.
Vlasnicima i korisnicima zemljišta zabranjeno je bez vodopravne dozvole :
1. mijenjati ili presijecati tok podzemnih voda, odnosno koristiti te vode u opsegu kojim se ugrožava opskrba drugih osoba vodom za piće i tehnološke namjene, mineralna i termalna izvorišta, stabilnost tla i građevina,
2. mijenjati pravac ili jačinu toka površinske vode koja prirodno protječe ili otječe s njihova zemljišta.
U slučaju da se vlasnik ili korisnik zemljišta toga ne pridržava, županijski ured donijet će rješenje kojim zabranjuje protupravno ponašanje i nalaže uspostavu prijašnjeg stanja. Žalba protiv ovog rješenja ne ođgada izvršenje.
Za korištenje voda i ispuštanje otpadnih voda u vezi s obavljanjem gospodarske i druge djelatnosti i obavljanja drugih aktivnosti u kojima se zahvaćaju i koriste vode i ispuštaju otpadne vode, te za vađenje pijeska, šljunka i kamena na području značajnom za vodni režim, potrebna je vodopravna dozvola.
Vodopravna dozvola, između ostalog, nije potrebna:
1. za zahvaćanje vode, bez posebnih naprava, iz vodotoka i drugih prirodnih ležišta za piće, sanitarne potrebe i druge osobne potrebe domaćinstva, te za korištenje voda iz rijeka, jezera i drugih površinskih ležišta za kupanje i rekreaciju,
2. vlasniku, odnosno ovlašteniku drugoga stvarnog prava na zemljištu koji može bez vodopravne dozvole slobodno koristiti oborinske vode koje se skupljaju na njegovu zemljištu, vode koje izviru na njegovu zemljištu, a do granice tog zemljišta ne
stvaraju vodotok (ne otječu izvan granica toga zemljišta), te podzemne vode na njegovu zemljištu koje se koriste granicama osobnih potreba domaćinstva (iz zdenaca, crpki i sl.),
3. za korištenje voda iz javnog vodoopskrbnog sustava,
4. za korištenje voda za plovidbu.
Vodopravnu dozvolu izdaje nadležni županijski ured po prethodno pribavljenom mišljenju "Hrvatskih voda".
Dozvolbeni nalog je akt koji se izdaje uz vodopravnu dozvolu, radi usklađivanja ponašanja i radnji korisnika vodopravne dozvole s uvjetima i obvezama iz tog akta. Dozvolbenim nalogom nalaže se korisniku vodopravne dozvole da u određenom roku obavi neku radnju, izvrši ulaganje ili se uzdrži od nekog činjenja radi uklanjanja opasnosti od prijetećeg ili već nastalog poremećaja ili nesuglasnosti s uvjetima i obvezama iz vodopravne dozvole, te
radi uspostavljanja stanja koje je u skladu s tim aktom.
Za neizvršenje dozvolbenog naloga može se izreći novčana kazna uz privremeno oduzimanje vodopravne dozvole ili novčana kazna uz oduzimanje vodopravne dozvole.
Koncesija
Koncesijom se stječe pravo korištenja voda i javnog vodnog dobra, odnosno pravo obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti na vodama i javnom vodnom dobru.
Pod manjim opsegom korištenja voda za melioracijsko navodnjavanje za koje nije potrebna koncesija, razumijeva se:
1. navodnjavanje vodom iz vodotoka ili drugog površinskog ležišta vode, koja se ručno zahvaća,
2. navodnjavanje oborinskom vodom koja se prikuplja na zemljištu nekog vlasnika odnosno korisnika ili vodom što izvire na površini takvog zemljišta i ne otječe izvan njegovih granica,
3. navodnjavanje do ukupno pet hektara zemljišta istog vlasnika odnosno korisnika, vodom iz vodotoka ili drugog prirodnog ležišta koja se crpi mehaničkim uređajima (motorne ili ručne crpke i sl.),
4. navodnjavanje do ukupno jednog hektara zemljišta vlasnika odnosno korisnika tog zemljišta, podzemnom vodom što se zahvaća i crpi na istom zemljištu (zdenci-bunari, crpke i sl.).
Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako bez vodopravne dozvole koristi vodu za namjene i u količini koja prolazi opseg opće uporabe.
Obračun i plaćanje naknade za korištenje voda
Naknadu plaćaju pravne i fizičke osobe (u daljnjem tekstu obveznici) koje:
1. koriste vodu isporučenu putem vodoopskrbnog sustava (potrošači),
2. zahvaćaju i crpe vodu putem vlastitog uređaja i koriste je kao sirovinu za tehnološke namjene,
3. zahvaćaju i crpe vodu putem vlastitog uređaja i koriste je za hlađenje strojeva,
4. zahvaćaju i crpe putem vlastitog uređaja mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu
pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe,
5. zahvaćaju ili crpe vodu putem vlastitog uređaja i koriste je za uzgoj riba,
6. koriste vodu za navodnjavanje u melioracijskom sustavu, ako je moguće pojedinačno mjerenje količina zahvaćene, isporučene odnosno korištene vode,
7. koriste vodnu snagu za proizvodnju električne energije,
8. koriste vodnu snagu za pogon ostalih postrojenja.
Naknada koju plaćaju obveznici koji koriste vodu za navodnjavanje umelioracijskom sustavu određuje se prema izrazu:
N = N1 x V3 x k2
u kojem je:
N = ukupni iznos naknade,
N1 = visina naknade - tarifa (prema propisu iz članka 12. stavka 2. Zakona o
financiranju vodnog gospodarstva, u daljnjem tekstu Odluka županijske skupštine),
V3 = ukupna količina korištene vode u mł u obračunskom razdoblju,
k2 = korekcijski koeficijent izgrađenosti koji određuje županijska skupština na prijedlog "Hrvatskih voda".
Obveznici koji koriste vodu za navodnjavanje u melioracijskom sustavu za koje nije moguće pojedinačno mjerenje količina korištene vode, plaćaju povećani iznos slivne vodne naknade na temelju rješenja "Hrvatskih voda".
Povećani iznos slivne vodne naknade određuje županijska skupština pripadajućeg slivnog područja na prijedlog "Hrvatskih voda".
Virovi na Pazinčici
Vir kod Richterovog mlina
Postoji jedna stara isprava na kojoj je ucrtan točan položaj ovog vira, ili kako u ispravi stoji - “luknje koja požire vodu”. Očito je da je nizak vodostaj u potoku uvijek predstavljao problem. Današnji poljoprivrednici ne znaju za taj vir, možda je zatrpan ili se pak nalazi u kanalu kojim je voda nekad otjecala iz Rihterovog mlina, a koji je danas suh.
Novi vir nizvodno od Richterovog mlina
Radi se o rupi usred korita koja je “propala”1998, a kasnije se, čini se, ispunila pjeskom. Nalazi se nizvodno od Richterovog mlina, negdje u desnoj okuci potoka, točno u sredini korita.
Baben vir
Vir dvadesetak metara uzvodno od Mosta Sv. Jožefa na Rijavcu. Radi se zapravo o nekoliko pukotina na ispucaloj vapnenačkoj ploči od kojih je najveća dimenzija 20 x 20 cm i nalazi se uz sam lijevi rub potoka. Ako za sušnog razdoblja stavimo ruku u pukotinu osjetit ćemo strujanje zraka, što ukazuje da je iza nje veći prostor.
Mlinari su u Tomažinovom mlinu redovito zatvarali sve ove pukotine, jer bi mlin inače bio bez vode, a priča se da su djeca često, kako bi im napakostila bacila u vir dinamit i voda bi se ponovno gubila.
Potrebno je izmjeriti stvarnu propusnost ovih virova. Ne bi ih trebalo trajno zatvoriti, već istesati drvene čepove kojim bi se rupe začepile, i ostaviti ih da vire iz vode, kako bi se po potrebi mogli ponovno otčepiti.
Brane na Pazinčici
Brana na Đandamariji
Da li se tu radi o pravoj brani ili je to tek, kako neki kažu, betonom zaliveni strujni kabel koji vodi na drugu obalu - tek trebamo utvrditi. Vjerojatno ne bi imalo smisla tu praviti branu, ali bi bilo dobro iskoristiti postojeću konstrukciju za olakšavanje prijelaza preko potoka.
“Tomažinova diga”
Nekad je i tu stajala drvena brana, ali je oko nje bilo puno posla pa je, po kazivanjima Maria Brajkovića, sadašnjeg vlasnika “Tomažinovog malina” i sina poslijednjeg aktivnog mlinara, betonska brana izgrađena 1945., uz pomoć zatvorenika iz Pazinskog kaštela.
Brana na pumpi
Branu je vjerojatno dalo izgraditi poduzeće Kamen budući da oni iz tog jezera crpe vodu za hlađenje “gatera” - strojeva za piljenje kamena. Kako se iz dosadašnjih saznanja čini, upravo tu leži jedan od “ključeva” za rješenje problema presušivanja donjeg toka Pazinčice. Po našim zapažanjima, kapacitet bi ove pumpe mogao biti veći od svih ostalih pumpi zajedno. Branu bi bilo dobro podignuti još barem pola metra.
Brana na Lidu
Sada kada je prokrčena staza uz potok od Pumpe do Mosta Dušani moći ćemo u koritu zapaziti naslagano kamenje stare brane koju je bujica probila. Njenim bi se ponovnim podizanjem podignuo i nivo vode na nekadašnjem gradskom kupalištu Lido.
Brana ispod Dušani
I tu je postojala slična kamena brana kao i na Lidu, ali je dio odnijela bujica. Sada ta probijena brana služi za prelazak potoka. Ovu bi branu među prvima trebalo popraviti, ali i paziti na to da se ujedno omogući i prelazak preko potoka, budući da se nalazi u atraktivnom predjelu gdje se ukrštaju pješačke komunikacije s obje strane potoka.
Brana na Krču
Brana na Zarečkom krovu
Brana na “Zaričanskoj Grandi”
Veće akumulacije vode
Bare u Cerovlju
Kvaliteta vode u Pazinčici
Postoji li stalna kontrola kvalitete vode ?
Zagađivači Pazinčice
Kamen
Pazinka
Gradska kanalizacija
Rezultati kontrole vode na Zarečkom krovu 1999.
Odlagališta smeća u dolini Pazinčice
Vela Vala
Dušani
Lido
Rijavac
Narušavanje ambijentalnih vrijednosti
Opasno “zaokruživanje” doline potoka novom gradnjom
Odlagalište otpadnog kamena poduzeća “Kamen”
Fasade od bloketa u ulici Soline
Dalekovodi
Mogućnosti korištenja ambijentalnih i etnoloških vrijednosti u turističke i rekreacijske svrhe
“Free climbing” na Pazinčici
Penjački smjerovi na Zarečkom krovu
Penjački smjerovi na “Lidu”
Penjački smjerovi u Pazinskoj jami
Pješačke staze u dolini Pazinčice
(počinjemo od broja 23., budući da su prve 22 staze u području Pazinske jame, što se obrađuje posebno)
23. Rimski put - Trabljanov mlin na Gandarmeriji - Pazinski krov
Od kamene štale na "Rimskom putu" vodi staza do ruba stijene, a ovisno o vegetaciji i u kanjon do mlina u Gandarmeriji. gdje je mala branica (navodno kroz nju prolazi kabel za struju?) na kojoj je moguće improvizirati prijelaz. U ljeto 2000. prokrčena je staza direktno do mlina, te lijevom obalom kroz kanjon sve do Pazinskog krova. U zimskom razdoblju, kad ima manje vegetacije treba od mlina probiti put lijevo do brane, te trasirati novi dio staze uzbrdo, po mogućnosti po nekadašnjem putu, kako bi u kanjon mogla sići i vozila za održavanje.
24. Od ulice Antuna Kalca na "Grabar" pa prema Kaštelu
Sada kad po bujici Buraj, odnosno niz Grabar ne teče više kanalizacija bilo bi dobro pokušati osmisliti stazu koja bi tu silazila u kanjon Pazinčice. Probno trasirati
25. S lijeve strane groblja do potoka
Zid spomen kosturnice je u stanju raspadanja, inače bi bilo moguće izvesti stazu koja bi tu, ili podalje od groblja silazila ka potoku. Pokušati pronaći pravu trasu i probno je trasirati, te prokrčiti.
26. Sredinom groblja do potoka
Kad se već siđe do dna groblja bilo bi lijepo da se može i nastaviti do potoka predvidjeti silazak prema potoku u novom projektu proširenja groblja.
27. Desnom stranom groblja do potoka
Put koji je nekada postojao djelomično je zatrpan otpadom kamenoklesara. Predvidjeti popravak puta u novom projektu proširenja groblja.
28. Od boćališta prema potoku
I tu je nekada postojala staza. Probno trasirati i prokrčiti
29. Od "Rimskog puta" do Pazinskog krova
Vidljiv je usjek gdje se sa Rimskog puta skretalo prema mlinovima na potoku; otkada ovaj dio potoka nije više toliko zagađen staza je ponovno ugažena.Sječa većeg grmlja, nasipavanje šljunkom.
30. Od mosta Sv. Jožefa do Grande
Prilikom rekonstrukcije mosta otpadni građevinski materijal jednostavno je ostavljen uz most i po njemu se silazi na stazu, koja je ponovno ugažena. Očistiti živicu tako da bude vidljiv suhozid; na više mjesta omogućiti silazak do samog potoka (naročito tamo gdje je vapnenačka ploča, koju neće trebati održavati.U drugoj fazi zvesti jednostavne kamene ili drvene stepenice za silazak s ceste prema potoku.
31. Od Rijavca do Lida
Nastavak Rimskog puta također je prije par godina nasipan pa je moguć prolaz i traktorima, sve do "Pumpe"; ipak, staza je djelomično teško prohodna u kišnim razdobljima zbog blata i lokvi, pa bi je trebalo ponovno nasipati, i vegetaciju držati pod kontrolom.
32. Od mosta Sv Jožefa uz potok do pumpe
Ne postoji put, ali bi bilo moguće prokrčiti stazu odmah uz potok ukoliko bi vlasnik zemljišta (?) dozvolio, sve do zavoja s kamenim platoom (u ljeto 2000 je taj dio netko i pokosio u širini od 1,5 m.) pa i dalje, sve do pumpe. Probno trasirati, ispitati vlasništvo zemljišta
33. Od Rijavca prema Lokama
Tu postoji put koji vodi ka uzgajalištu teladi i uz malo intervencija mogao bi poslužiti i kao šetnica; problem je prelazak na drugu obalu, da se zaobiđe uzgajalište i slijepi put koji vodi na teren kojeg koristi HV.
34. Pješačka staza za Grdoselo
Potencijalno vrlo atraktivna staza za šetače i ljubitelje prirode, markirana crveno bijelim planinarskim markacijama sve do Grdosela i Zelengrada zaslugom planinarskog društva "Pazinka". Zbog svoje atraktivnosti staza zahtjeva selektivan pristup i ozbiljniju organizaciju u budućnosti. Problem je da se sve više zapuštaju njive i vinogradi u predjelima kroz koje staza prolazi pa postoji opasnost da djelomično potpuno zaraste.
Košnja i sječa obraslog grmlja.
35. Od Mosta vodopada cestom prema Dušanima
Dionica je to koju naši sugrađani najčešće koriste za šetnju. U početnom je djelu (do pogona “Kamen”-a) uz cestu i posebna asfaltirana staza za pješake. Kako je cesta u lošem stanju, bilo bi dobro predvidjeti da se prilikom njene rekonstrukcije ta staza za pješake produži sve do pumpe. Pješačenje je cestom prilično opasno, jer ima mnogo zavoja a vozila često voze velikim brzinama. Dodatnu opasnost (i obavezu da se cesta proširi i popravi) predstavljaju autobusi turista koji veći dio godine voze do Bani ili Dušani.
36. Od pumpe uz potok do Mosta Dušani
Prokrčeno u ljeto 2000. Potrebno sa cirkularom popiliti zaostale deblje stabljike koje su opasne za pješake. Bilo bi dobro i posuti šljunkom i utabati, te skrenuti pješake za lijepa vremena na tu stazu, umjesto da pješače opasnom prometnicom.
37. Put jaglaca
U zavoju prije mosta Dušani desno silazi put, koji je prije dvije godine potpuno očišćen u akciji ekološke sekcije Kluba mladih. U ljeto 2000 put je ponovno očišćen.
Ispitati vlasništvo njive lijevo od puta i šumarka desno od puta;
38. Put visibaba
Put br. 36. se nakon 50 m račva u dva kraka, lijevo uz potok ide "Put visibaba", kroz atraktivan predio podno odvaljenih stijena, bogat najrazličitijim biljnim vrstama, i lako prohodan. Tim putem stižemo sve do stijena ispod sela Dušani gdje je na nekoliko mjesta moguć prijelaz preko potoka skakanjem sa stijene na stijenu; nekad se tu moglo nastaviti i istom stranom potoka sve do Krča, ali je nakon čišćenja korita potoka taj dio potpuno prekrila drača
Ispitati vlasništvo grabovog šumarka, sakupiti suharke
39. Put ciklama
Ako sa "Puta jaglaca" skrenemo desno naići ćemo na drugi put kroz šumarak graba, također prohodan zbog gustih krošanja ispod kojih ništa ne raste. Put se nakon 300tinjak metara račva pa lijevim krakom stižemo do vidikovca br. 40 i dalje prema Krču (prokrčeno u ljeto 2000.), a desnim na područje Vele Vale.
40. Stepenicama dolje i gore
Ovaj je put višekratno čišćen od strane mladih Pazinjana zbog atraktivnih penjačkih stijena do kojih se njime dolazi. Radi se zapravo o improviziranim stepenicama koje vode u kanjon, i do penjačke stijene, a moguće je nakon stijena ponovno drugim krakom doći do puta. Očišćeno u proljeće 2000.
Popravak stepenica.
41. Od stijene prema potoku
Ovim putem još uvijek povremeno prolaze traktori pa se i pješke može bez većih problema sići sve do njiva na Kršu. Pokošeno u proljeće 2000.
Izvući stari šporet.
42. Od Dušani prema potoku
Do istih njiva vodi i put od sela Dušani, koji sa asfalta skreće lijevo neposredno nakon sela, pa prolazi po vapnenačkom platou s borovima i izlazi na put br 40. Na žalost sa tog je puta vidljivo da kanjon potoka koji teče podno Dušani i ulijeva se u Pazinčicu biva redovito punjen svježim količinama otpadaka.
Pokositi i prokrčiti.
43. Do mlina pa preko potoka
Na mjestu gdje staza 42. izbija na stazu 41. moguće je produžiti ravno, pa probijajući se kroz šikaru nailazimo na ostatke jednog od mlinova, nakon čega , ako je nizak vodostaj uspijevamo preći na drugu stranu potoka gdje ugašeni put vodi uzbrdo za Velu Valu ili za Put ciklama. Prokrčeno u proljeće 2000. Kositi.
Traktorom dovući 2 -3 veća kamena bloka da se omogući lakši prijelaz potoka.
44. Preko brvna
Na mjestu gdje put br.40 dolazi do potočića postoji mogućnost prijelaza "sa kamena na kamen" ili pak desetak metara prije toga zađemo lijevo u šumarak i preći ćemo potok po brvnu s rukohvatom i izbiti direktno na livadu.
Proširiti prolaz kroz grmlje.
45. Uz njive do mlina
Ovisno o godišnjem dobu nekad je teže, nekad lakše pronaći pravi put prema mlinu; najbolje se "držati" desnog ruba njive i pokušati otkriti tragove prethodnika. Prokrčeno u proljeće 2000. Kositi i ubuduće.
46. Zaobilaznica 1
Od njiva vodi prijelaz preko potoka, pa uzbrdo na plato i prema Zarečkom krovu, trenutno je neprohodno. Ponovno trasirati i prokrčiti
47. Zaobilaznica 2
Od njiva vodi prijelaz preko potoka, pa uzbrdo na plato i prema Zarečkom krovu, trenutno je neprohodno. Ponovno trasirati i prokrčiti
48. Od mlina po stijeni do Zarečkog
Put očišćen u akciji Turističke zajednice i Kluba mladih u proljeće 1998. prohodan je sve do Zarečkog krova.
Kositi dvaput godišnje (krajem ožujka i krajem srpnja)
49. Od Krova do Zarečja
To je put uzbrdo kojim u slučaju potrebe mogu i terenska vozila
50. S kamena na kamen, pa do druge strane Krova
I taj je dio puta prokrčen u akciji TZ i Kluba mladih te je nekoliko puta ponovno pokošen pa je prohodan, osim što je pri samom prelasku potoka potrebno tu i tamo obuzdati pokoji grm.
Omogučiti prelazak s kamena na kamen dovlačenjem nekoliko težih komada kamena na potrebna mjesta, mjestimično prokrčiti potrebno šiblje.
51. Od glavne ceste
To je put kojim se sa glavne ceste autom stiže do iznad samog Zarečkog krova; prohodan je za pješake i bicikliste, a po suhom vremenu i za vozila.
Ispitati vlasništvo parcela neposredno do Zarečkog krova, kako bi se u budućnosti mogli planirati kompleksniji sadržaji, uključujući parkirališta i okretišta.
Pokupiti zaostalo smeće, postaviti kantu i organizirati pražnjenje.
52. Od krova do Grande
To je duži put do Zarečkog krova, također prohodan, a za suhog vremena može se i autom.
Nasipati krupnim šljunkom.
53. Iz Vele vale
Put iz vele Vale do potoka danas završava na kraju njiva gdje je već duže vrijeme divlja deponija koja nezadrživo raste, dok je nekad taj put vodio do jednog od mnogih mlinova na Pazinčici. Sanirati divlje odlagalište smeća;
Probno trasirati put prema potoku.
Ribolov na Pazinčici
ŠRD Pazinčica
Problemi
Ribolovni režim
1. dozvoljen je ribolov korištenjem dva ribolovna pribora sa po dvije udice.
2. ribolov se vrši od svitanja do mraka, osim lova jegulje na mirni.
3. dozvoljeni dnevni ulov:
ŠARAN duljine iznad 30cm 2 kom
LINJAK duljine iznad 25cm 3 kom
KLEN duljine iznad 20cm 10 kom
MRENA duljine iznad 25cm 1 kom
ŠTUKA duljine iznad 40cm 1 kom
AMUR duljine iznad 40cm 1 kom
RAK duljine od očiju do kraja repa 10cm 25 kom
Ostale vodene životinje (žabe, pijavice i sl.) nije dozvoljeno loviti. Lovostaj na štuku od 01.02. do 31.03.1999. Zabrana lova svih vrsta riba i rakova na barama u Cerovlju u vremenu od 1. travnja do 31. svibnja 1999.
Ribočuvarska služba
Koliko ima ribočuvara sa položenim ispitom?
Da li se kontrolira ribolov na Pazinčici ?
Ribolovne dozvole
Vrsta dozvole strani državljani i držav.RH bez ribolovne iskaznice članovi ŠRD-a izvan Županije istarske sa iskaznicom
1. Dnevna dozvola 50 kn 20 kn
2. Vikend dozvola 100 kn 40 kn
3. Tjedna dozvola 150 kn 60 kn
4. Mjesečna dozvola 200 kn 90 kn
Ograničenja:
1. Zabranjen je ribolov na barama kod anzura (ribogojilište ) tijekom cijele godine, osim u slučaju organiziranih takmičenja.
2. Zabranjuje se i kažnjava upotreba omamljujućih sredstava, mreža, vrša, parangala, dinamita, osti i sl.
3. Zabranjeno je bacati smeće i otpatke na ribolovnim površinama i oko njih.
4. Strogo se zabranjuje i kažnjava ribolov u vrijeme lovostaja tj. od 01.04. - 31.05. na barama u Cerovlju.
OBRAĐENA LITERATURA:
*1. Josip Milićević: ISTARSKE VODENICE
*2. Vesna Fabris: "Selo ugaslih mlinova" - članak u Glasu Istre od 17.04.1999.
*3. Josip Milićević: "Umiru vode i vodenice" 1991.
*4. Nerina Feresini: "La Foiba di Pisino", Famiglia Pisinota, Trieste 1972.
*5. Marijan Jelenić: "Umiru stari pazinski "divovi"" - Istarska Danica 1973, str 141.-146.
*6. Jelka Ribarić :"Stupe i stupanje sukna u Istri", ZNŽO JAZU: knj.37, ZAGREB, 1953, str 67- 79
SURAĐIVALI:
Nerio Belić - Rocky, Ivica Brajković, Drago Opašić - Billy, Lidija Nikočević, Tomislav Sović, Davor Sloković, Franjo Paladin, Jordan Juričić, Gorana Rabar, Saša Bačić, Zvonimir Blažević, Branko Rabac i mnogi drugi…
LITERATURA ZA OBRADITI:
"Jakov Volčić i njegovo djelo", Pazin - Ljubljana 1998.
MOGUĆI STRUČNI SURADNICI: (stručni tim)
Galijano Labinjan, Ferdinand Tončinić, Josip Milićević, Jelka Radauš
Ribarić, Marija Ivetić, Lidija Nikočević, Jakov Jelinčić, Nerio Belić (unos
baze podataka)
PROGRAM VALORIZACIJE
RADNI NAZIV PROGRAMA: "Dolina mlinova"
NOSITELJ PROGRAMA: Turistička zajednica Grada Pazina
FAZE PROGRAMA:
1. FAZA: Stvaranje baze podataka i čišćenje okoliša mlinova i pristupa mlinovima
a) stvaranje baze podataka
Baza podataka bila bi smještena u računalu TZ Grada Pazina u obliku "hiperteksta" (tekst i slike zajedno) odnosno u Corel-u (karta područja), a unos podataka bio bi povjeren vanjskom suradniku ili suradnicima. Pristup bazi podataka imali bi svi članovi stručnog tima. Podjelu tema za obradu
dogovorili bi članovi stručnog tima međusobno.
• sakupljanje starih fotografija
• prikupljanje literature
• intervjuiranje kazivača
• izrada fotografija postojećeg stanja
• izvodi iz katastra da se utvrde vlasnici
• kontaktiranje vlasnika
• obrada literature i obrada arhivske građe,
• izrada karte područja
b. čišćenje okoliša mlinova
Ukoliko su vlasnici mlinova zainteresirani za suradnju, čišćenje okoliša
može se prepustiti i njima samima. Pozvati zainteresirane udruge u Gradu
Pazinu da svaka uredi okoliš jednog mlina, ili to učiniti organiziranom
ekološkom akcijom. Poziv za suradnju uputiti i Hrvatskim vodama, Hrvatskim
šumama. Ukoliko bi bili potrebni dodatni radovi, povjeriti ih lokalnom
komunalnom poduzeću ili obrtnicima.
c. čišćenje staza do mlinova
Isto kao 2.
d. izrada fotodokumentacije nakon čišćenja
2. FAZA: PREZENTACIJA PRIKUPLJENIH PODATAKA
• postavljanje izložbe o mlinovima, animiranje potencijalnih sponzora i potencijalno zainteresiranih institucija
3. FAZA: IZRADA PLANA I PROGRAMA VALORIZACIJE
• izrada popis potrebnih radova na zaustavljanju propadanja, izrade
• troškovnika za potrebne popravke
• izrada programa valorizacije
• izrada idejnih rješenja prezentacije mlinova
• izdavanje brošure ili knjige
• izrada prototipa suvenira (mlin od kamena, Pazinski krov s mlinovima,
• stupa, brašno, mlinsko kolo, mlinski kamen)
• izrada projekta rekonstrukcije jednog od postojećih mlinova i
• kandidiranje projekta za sufinanciranje u republička tijela, međunarodne
• fondove, i kod potencijalnih sponzora
• Izrada prospekta pješačke staze "Dolina mlinova"
POTENCIALNI SPONZORI:
• "Setum"
• "Mulino Bianco"
POTENCIJALNO ZAINTERESIRANE INSTITUCIJE:
• Istarska županija
• Grad Pazin
• Turistička zajednica Istarske županije
• Etnografski muzej Istre
• Muzej grada Pazina
• Državni arhiv Pazin
• Hrvatske vode
• Klub mladih "Bad taste"
• ŠRD "Pazinčica"
• PD "Pazinka"
MEĐUNARODNI FONDOVI:
• Heritage trails
• Ecovast
RADNA VERZIJA STAZE:
* a) Kaštel - "Rimskim putem" spuštanje do
* staje na "Grabru" (pokrit krov škriljama) (polazište može biti i
negdje kod crkve Sv. Nikola, kod groblja ili sa Trga pod lipom, pa čak
i kod Spomen doma; moguć i jednosmjeran tok staze od "Zarečkog krova"
do Pazina
* skrećemo lijevo na Gandarmeriju do ostataka mlina br 1 (
* koritom potoka do "Pazinskog krova" - mlin De Rapiccio (izraditi
stepenice za uzlazak)
* "Granda" (mlin "Mosconi")
* "Tomažinov mlin" - pauza
* Most Sv. Jožefa - izraditi stepenice za uzlazak na cestu (teme za
razradu: poplave, virovi)
* Cestom desno pa kod prvih kuća lijevo do
* "Mlina de Segar" - "luknja"
* pa do "Pumpe"
* prokrčiti stazu uz potok do "Mosta Dušani"
* stazom jaglaca
* a) ili stazom ciklama (vidikovac na stijenama)
* b) ili "stazom visibaba" do zavoja
* u zavoju izraditi viseći most do mlina u zavoju
* a) pročistiti do Dušani
* b) pročistiti do mlina na "Krču"
* pročistiti do "Zarečkog krova" (postaviti drvene stolove, kante za
smeće, table, riješiti prelazak potoka)
* silazak u "Krov", prelazak preko do mlina, te stazom uz potok
(prokrčiti) do "Krča", a) prelazak preko potoka (kamenjem) na lijevu
obalu, pa flišnim naslagama dalje ili
* b) povratak preko mostića prema Dušanima i Banima (seljački turizam)
* c) povratak putem preko penjačke stijene na asfaltnu cestu pa njome do
Pazina
TROŠKOVNIK 1. FAZE: Stvaranje baze podataka i čišćenje okoliša mlinova i
pristupa mlinovima
a) Stvaranje baze nosioc
podataka opis troška količina iznos
unos baze podataka unos teksta u TZ Grada 3.900,00
računalo, Pazina
scaniranje
slika, po
ugovoru o
djelu
* sakupljanje otkup dva 3.000,00
starih fotografija, putovanja u
fotografija troškovi Italiju
scaniranja
putni troškovi
* prikupljanje poštanski
literature troškovi 500,00
* intervjuiranje 30 x 10 km x
kazivača putni troškovi 1.38 500,00
* izrada troškovi 50 9.750,00
fotografija izrade diapozitiva
postojećeg fotografija po 195.kn
stanja
* izvodi iz
katastra da se troškovi Grad Pazin
utvrde vlasnici izvoda
* kontaktiranje putni i
vlasnika telefonski 500,00
troškovi
* obrada
literature i autorski 7 stručnih
obrada arhivske honorar suradnika x 27.300,00
građe 3,900,00 KN
* izrada karte autorski
područja honorar 1975,00 1975,00
b. čišćenje okoliša
mlinova
opcija a) plaćanje
obrtnika
opcija b) ekološkom ručak za
akcijom učesnike
piće
c. čišćenje staza do
mlinova
opcija a) plaćanje 0,75 KN po
obrtnika metru
opcija b) ekološkom ručak za
akcijom učesnike
d. izrada autorski 50 dia
fotodokumentacije honorar za pozitiva po 9.750,00
nakon čišćenja fotografa 195 KN
UKUPNO
|
