29.09.2006., petak
Franschhoek, Francuski kutic, se smjestio u osamljenoj dolini okruzenoj trima planinama, na vinskoj cesti Zapadnog Capa. Prvi doseljenici prozvali su ga Oliphantshoekom, Slonovskim kuticem. Ti prastanovnici doline jednako su znali cijeniti njezin mir i odgajili su u idili generacije svog podmlatka. U tim ranim danima cesto su se motali doseljenicima pod nogama (ne trebam ni reci da vec dugo nije viden ni jedan).
1692. Heinrichu Müller iz Bazela dodijeljena je prva farma u dolini. Nazvao ju je Keerwered, Okreni se (engl. turn back), a 1694. upravitelj Simon van der Stel dozvolio je osnivanje 9 novih farmi Hugenotima s Capa.
1713. podrucje je prvi puta prozvano francuskim kuticem po vecinskim francuskim doseljenicima. Na karti iz 1795. zabiljezen je kao Frans hoeck ili la Petite Rochelle, a sadasnje ime nosi od 1805. Europski doseljenici su sa sobom donijeli duhan i vinovu lozu i cijeli zapadni Cape prekriven je vinogradima, ciji su plemeniti proizvodi sve poznatiji i u svijetu.
1938. u Franschhoeku je podignut spomenik Hugenotima, francuskim crkvenim reformatorima, na spomen 250 godina njihovog dolaska u dolinu.
Iako je François I isprva bio prilicno tolerantan prema protestantima, stvari su se prilicno promijenile 1534. Danom plakata. Mnogi francuski gradovi nasli su se toga jutra oblijepljeni plakatima koji nisu bili samo teoloska rasprava, nego i udar na samo drustveno uredenje. Jedan je osvanuo i na vratima kraljeve spavace sobe. Potvrdilo je to sumnje mnogih da Luterani nisu samo heretici, nego i pobunjenici i izdajnici. Zapoceli su sporadicni progoni protestanata. 1550tih i 60tih Calvin salje propovjednike iz Zeneve i francuski protestanti prihvacaju njegovo ucenje.
Vjerski ratovi (prilicno zacinjeni i politickim motivima) zapoceli su 1562. Nakon 9 ratova sukobi su konacno okoncani 1598 Nantskin ediktom, koji je Hugenotima omogucio vjerska i ljudska prava gotovo cijelo stoljece, sve dok ga 1685. nije ukinuo Louis XIV.
Prvi Hugenoti napustili su Francusku 1562, a 1687. prvi se brod otisnuo s francuskih obala prema rtu Dobre nade. Mnoga juznoafricka prezimena (Joubert, du Toit, de Villiers, Viljoen, Theron, du Plessis, Malan, Labuschagne) jos uvijek podsjecaju na njhovo francusko porijeklo.
Tri luka spomenika simboliziraju Presveto trojstvo nad kojim sije sunce pravde, a iznad kojeg je kriz krscanke vjere. Zena koja u desnoj ruci drzi Bibliju, a u lijevoj raskinuti lanac, simbol je slobode od religijskog ugnjetavanja. Na njenoj je haljini ljiljanov cvijet (fleur-de-lis), simbol plemenitosti duha I karaktera. Ona stoji na globusu u svojoj duhovnoj slobodi. Na najjuznijem dijelu Afrike (na tom globusu) ucrtani su simboli vjere: Biblija, harfa, svezanj zita i loze i kotac). Jezerce podno spomenika simbol je mira nakon velikih teskoca.
Hugenotski kriz znak je prepoznavanja francuskih protestanata od 17. stoljeca. Dizajniran je prema medalji Reda Svetoga duha koju je nosio Henri Navarski. Kriz (malteski s jednakim krakovima) s pridodanom golubicom simbolizira jedankost i Kristovu zrtvu na krizu. Zavrsetak svakog kraka kriza oblikovan je kao slovo V i time daje osam vrhova, od kojih svaki simbolizira po jedno blazenstvo. 4 ljiljanova cvijeta (podsjetnik na staru domovinu) spaja krakove. Cetiri praznine koje oblikuju u obliku srca simboliziraju odanost. Golubica koja se spusta s najnizeg kraka simbol je Svetoga duha, voditelja i savjetnika Crkve.
|
- 13:48 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
26.09.2006., utorak
Dan nasljeda
Jos jedan drzavni praznik. I neradni dan. Zapravo praznik je bio u nedjelju i s obzirom da je bio bas u nedjelju, koja je sama po sebi neradni dan za vecinu od nas, da ne bismo ostali uskraceni za neradni dan praznika, praznik je prduzen i na ponedjeljak.
Na prekjucerasnji dan su se, dakle, Juznoafrikanci prisjetili svoje bastine, njene vrijednosti i potrebe njenog ocuvanja. Raznim kulturnim manifestacijama prisjetili su se svog identiteta, njegove vrijednosti u procesu pomirbe i cinjenice da su razlicitosti bogatstvo i prednost ove zemlje.
Nelson Mandela je razlicite kulture, obicaje, povijest i jezike Juzne Afrike sazeo u frazi "nacija duga". I u nedjelju je bila proslava upravo te razlicitosti objedinjene u zemlji koja pripada svim njenim ljudima.
Nasljede se moze definirati kao nesto sto je steceno rodenjem (osobne karakteristike, drustveni status ili posjed). Ili kao nesto prenijeto iz proslosti ili tradicije. Kolektivno naslijede modernog drustva ukljucuje dokaze proslosti, kao sto su povjesna mjesta, gradevine, arheoloska nalazista, nedirnuta priroda, ali i duhovne stecevine, kao sto su kultura, religija, umjetnost, simboli i tradicionalna hrana. 2005. mediji su praznik preimenovali u Nacionalni dan rostiljanja, kao posvetu juznoafrickoj kulinarskoj tradiciji, rostiljanju u dvoristu (braai). Bude to najcesce u drvoristu...u subotu su prije tekme rostiljali ispred stadiona.
Nelson Mandela je o Danu nasljeda (engl. Heritage day) rekao slijedece:
"Kad je nasa prva demokratski izabrana vlada odlucila proglasiti Dan naslijeda nacionalnim praznikom, odlucili smo to znajuci da nase bogato i razlicito kulturno naslijede ima veliku snagu pomoci u izgradnji nase nove nacije. Ucinili smo to znajuci da je borba protiv nepravdi proslosti dio naseg nacionalnog identiteta, dio nase kulture. Znali smo da, ako nas nacija ima uskrsnuti kao poslovicni feniks iz pepela podjela i sukoba, moramo odati priznanje onima ciji su nesebicni naporim posveceni ne-rasnoj demokraciji."
A evo sto o juznoafrickom naslijedu nismo znali:
1. Svi smo mi Juznoafrikanci: i to dvostruko. Upravo je odavde potekao covjekov predak, ali i moderni covjek.
2. Prvi dokazi o zivotu na zemlji: na istoku zemlje znanstvenici su otkrili modro-zelene alge stare 3500 milijona godina.
3. Meteor koji je zviznuo u Pretoriju prije 220000 godina: jedan od najbolje ocuvanih kratera takvog porijekla na Zemlji
4. Da se kojim cudom u JA iskrcaju "mali zeleni" bili bi vlasnistvo drzave: po Aktu o nacionalnom naslijedu, svi meteoriti su zasticeno drzavno vlasnistvo. S obzirom da su meteoriti definirani kao "bilo koji prirodni objekt vanzemaljskog porijekla" to su i "mali zeleni". Da kojim slucajem zakljuce da im JA ne odgovara, ne bi trebali JA putovnicu, ali bi za napustanje JA ipak trebali izvoznu dozvolu Agencije za JA naslijede.
5. Najstariji ljudski posmrtni ostatci (vise od 100000 godina).
6. Na gostoljubivim juznoafrickim obalama nasukalo se vise od 2000 brodova.
7. Trans je ovdje vise od 25000 godina: smatra se da su slikarije busmanskih samana (u Drakensbergu) nastale u stanju transa.
8. Izreka "Zene i djeca prvi" prvi put je izgovorena upravo u JA: 1852. na obalama Hermanusa nasukao se britanski brod Birkenhead. Od 600tinjak osoba, prezivjelo je svih 200 zena i djece. Ostatak je potonuo s brodom.
9. Neke stvari koje se ne mijenjaju: opisi putnika i istrazivaca Capa iz 17 stoljeca pokazali su da se i nakon vise od 350 godina kasnije tradicionalne nastambe (“maatjieshut” ) u Namaqualandu (zapadna JA) jos uvijek grade na isti nacin kao sto su ih u proslosti gradili Khoi (busmani)
10. u Karoou su nadeni najbolje ocuvani ostaci ranih dinosaura
|
- 13:29 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
14.09.2006., četvrtak
XDR
Predstavnici 14 juznoafrickih zemalja, Svjetske zdravstvene organizacije i americkog Centra za kontrolu bolesti ovih ce dana pokusati pronaci odgovor kako se suprotstaviti tuberkulozi otpornoj na lijekove.
Dr. Tony Moll nedavno je identificirao novi soj tuberkuloze iznimno otporne na lijekove, XDR (engl. extreme drug resistant) koji je do sada ubio 52 od 53 osobe kod kojih je dijagnosticiran. Koliko se uspio prosiriti za sada je nepoznato zbog skupih i specijaliziranih testova kojima se dokazuje.
XDR je prvi puta zabiljezena kod rudara, a zbog njihove velike mobilnosti lijecnici smatraju da ju je (a i njezine zrtve) moguce pronaci i u drugim provincijama.
Svjetska zdravstvena organizacija proglasila ju je "iznimno otpornom na lijekove" jer je otporna na uobicajene lijekove protiv tuberkuloze i na 2 lijeka 2. generacije. Otpornost na lijekove je uobicajeni problem u borbi protiv te bolesti i oko 2% slucajeva opisani su kao iznimno otporni.
Otpornost tuberkuloze na lijekove javlja se ili zbog otpornosti (rezistentnosti) osobe na lijek, koja je posljedica nepridrzavanja rezima uzimanja lijeka, ili zbog zarazenosti rezistentnim sojem bakterije. Nastavak tretmana doticnim lijekom samo povecava otpornost i dovodi do visestruke otpornosti na lijekove.
Visestruko otporna TB moze se prenijeti s osobe na osobu. Pacijentove prognoze tada su i puno gore od onih inficiranih "samo" rezistentnim sojem. Pogotovo je opasna za zarazene HIVom kojima ne pomazu ni lijekovi, a ni nihov vlastiti imuni sustav.
U Juznoj Africi tuberkuloza je u porastu zbog AIDSa. JA je sa svojih 5.5 milijuna zarazenih HIVom (od 44 milijuna stanovnika) druga u svijetu (nakon Indije). U prosjeku od posljedica AIDSa dnevno umire 900 stanovnika JA. XDR tuberkuloza pronadena je upravo kod zarazenih virusom HIVa.
Oko 330000 Juznoafrikanaca boluje od tuberkuloze, a njih oko 6000 boluje od oblika koji je visestruko otporan na lijekove, tj. na 2 najefikasnija lijeka 1. generacije, Rifampicin i Isoniazid (engl. multiple drug-resistant). Visoka stopa nepismenosti stanovnistva JA i nepridrzavanje rezima uzimanja lijekova, koji traje 6 mjeseci, cine borbu protiv bolesti prilicno teskom.
A za one koji o TB zele znati vise: http://en.wikipedia.org/wiki/Tuberculosis.
|
- 14:53 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
08.09.2006., petak
Proljece
|
