|
Jak 5
1De sada, bogataši, proplačite i zakukajte zbog nevolja koje će vas zadesiti! 2Bogatstvo vam istrunu, haljine vaše postadoše hrana moljcima, 3zlato vam i srebro zarđa i rđa će njihova biti svjedočanstvo protiv vas te će kao vatra izjesti tijela vaša! Zgrnuste blago u posljednje dane! 4Evo: plaća kosaca vaših njiva - koju im uskratiste - viče i vapaji žetelaca dopriješe do ušiju Gospoda nad Vojskama. 5Raskošno ste na zemlji i razvratno živjeli, utoviste srca svoja za dan klanja! 6Osudiste i ubiste pravednika: on vam se ne suprotstavlja!
End Times Doomsday Prophecies Being Fulfilled Right Now!
Prenešeno s http://www.prophecyfilm.com/croatian/.
*******
Topi se i vječni led ispod površine zemlje!
Zbog topljenja vječnog leda podiže se razina mora i prijeti priobalju. Znanstvenici su lanjskim istraživanjima u Sibiru otkrili da je energetski potencijal metana zarobljenog u permafrostu oko 6000 gigatona
Zagrijavanje Arktika i Antarktike odvija se brže nego što se procijenilo, podiže razinu mora i drastičnu globalnu promjenu klime čini izglednijom no ikad, već godinama tvrdi UN-ov Međuvladin odbor za klimatske promjene (IPCC). Deset tisuća znanstvenika, koliko je dosad sudjelovalo u raznim istraživanjima o utjecajima klimatskih promjena u svijetu, i vodeći klimatolozi već dulje naglašavaju da je stakleničko zagrijavanje najvećim dijelom rezultat topljenja arktičkog leda i permafrosta, dubokog sloja leda ispod površine zemlje, i da će tako ostati sve do 2100. godine ako se ne zagrijavanje ne zaustavi.
Led se mijenja posvuda na Zemlji, kažu istraživanja, 80 posto snijega Kilimandžara otopilo se od 1912. godine, dok se ledenjaci na Himalaji u Indiji povlače tako brzo da zaprepašteni znanstvenici vjeruju da bi većina središnjih i istočnih himalajskih ledenjaka mogla nestati do 2035. Arktički se morski led znatno stanjio tijekom posljednjih pola stoljeća, a raširenost se u proteklih 30 godina smanjila oko 10 posto. Nasin svemirski satelit pokazuje da se rubovi ledenog pokrova na Grenlandu također drastično povlače.
Znanstvenici upozoravaju da se najbrže tope led u Arktičkom oceanu i permafrost koji zauzima više od 8,8 milijuna četvornih kilometara na sjevernoj hemisferi. Lanjska istraživanja u Sibiru otkrila su da je energetski potencijal metana zarobljenog u permafrostu oko 6000 gigatona. Znamo li da je utjecaj metana na globalni efekt staklenika u atmosferi od 20 do 30 puta veći nego ugljikovog dioksida, ta neprimjetna sibirska opasnost dobiva nove razmjere. Doduše, metan se u atmosferi zadržava kraće od ugljikovog dioksida, no nama koji sad živimo na Zemlji to i nije utjeha.
Pucanje slatkovodnog leda u proljeće danas se na sjevernoj polutci događa devet dana ranije nego prije 150 godina, a jesensko zaleđivanje deset dana kasnije. Zbog otapanja permafrosta tlo se u nekim dijelovima Aljaske spustilo gotovo pet metara. Od Arktika do Perua, od Švicarske do ekvatorijalnih ledenjaka u provinciji Irian Jaya u Indoneziji, brzo nestaju golema ledena polja, divovski ledenjaci i morski led. A kad temperature rastu i led se topi, u mora dotječe više vode od ledenjaka i ledenih kapa, a oceanska se voda zagrijava i buja. Prema IPCC- u, u proteklih su sto godina svi ti učinci imali najveću ulogu u podizanju prosječne razine mora od 10 do čak 20 centimetara.
Iako se razina mora znatnije dizala i opadala tijekom 4,6 milijardi godina, koliko je duga Zemljina povijest, novija brzina globalnog podizanja razine mora veća je od prosječne brzine u protekle dvije do tri tisuće godina i iznosi oko 2,4 milimetra godišnje. No, količina ugljikovog dioksida zarobljena na sjevernoj hemisferi ispod zaleđenog tla, u permafrostu, udvostručena je u odnosu na prijašnja istraživanja i naglo topljenje može ubrzati globalno zagrijavanje. Permafrost sadrži više od 1,5 trilijuna tona ugljikovog dioksida, dva puta više nego što je trenutno u atmosferi, a uz to i goleme količine metana koji je još otrovniji. Na čitavom arktičkom području američki znanstvenici otkrili su topljenje velikih ledenih jezera koja mogu otpustiti 50 milijardi tona metana.
To je golema količina dodatnog zagrijavanja i zagađenja, upozoravaju znanstvenici. I tako malo po malo metan izbija na prvo mjesto kao staklenički plin koji u atmosferu ispusti 25 puta više topline nego ugljikov dioksid. Taj plin koji ispari iz permafrosta može uzrokovati katastrofalne posljedice.
Ubrzanje tog trenda moglo bi se dramatično odraziti na otočne zemlje i priobalna područja svih zemalja svijeta, u kojima žive stotine milijuna stanovnika. Više od sto milijuna ljudi na svijetu živi unutar jednog metra od prosječne razine mora. Golemi gradovi u kojima se stanovništvo koncentriralo uz obale - Shanghai, Bangkok, Jakarta, Tokyo, Mumbai i New York - u velikoj su opasnosti, upozoravaju stručnjaci. Predviđene posljedice za gusto naseljene i siromašne zemlje mogle bi biti katastrofalne. To se odnosi i na veliki broj ljudi koji žive u delti rijeke Ganges u Aziji, koja je vrlo napučeno područje. Siromašna država Bangladeš mogla bi biti najranjivija budući da 80-90 posto države leži ispod ili oko jedan metar od razine mora, a Bangladeš nema nužna sredstva za obranu od tako velikog dizanja razine mora. Scenarij nije manje zastrašujuć ni za razvijene zemlje koje leže na moru, poput Nizozemske čija je polovica tla u razini mora ili ispod nje.
Znanstvenici upozoravaju da smo u vrlo opasnoj situaciji jer daljnji porast globalne temperature može izazvati nepovratne promjene u okolišu, životu ljudi i općenito u samom opstanku planeta. Stručnjaci procjenjuju da su vrlo ozbiljne posljedice topljenja ledenih površina i one ekonomske prirode, što se danas već primjećuje u cjelokupnom životu na Aljasci. Topljenje tla uništava infrastrukturu, ugrožene su tvornice, naftovodi i plinovodi, rudnici i nuklearne elektrane. Ceste postaju valovite, asfalt puca i nastaju pukotine duge više metara, kuće tonu u blato... Stručnjaci drže da je nemoguće točno procijeniti posljedice po klimu zbog oslobađanje plinova u područjima vječnog leda.
EU ublažava posljedice
Europa se također aktivno uključila u rješavanje problema vezanih uz klimatske promjene. Tako je Europska komisija pripremila nacrt dokumenta koji sadrži mjere za ublažavanje posljedica i prilagodbu klimatskim promjenama. Predlaže se način na koji bi razvijene zemlje mogle podijeliti financijski teret. Taj prijedlog je temelj za međunarodnu konferenciju u Kopenhagenu koja će se održati u prosincu, a na kojoj bi trebao biti dogovoren novi sporazum o klimi koji će zamijeniti Protokol iz Kyota. Za borbu protiv klimatskih promjena zemljama u razvoju godišnje će trebati između 66 i 80 milijardi eura do 2020. Novi sporazum o klimi obvezat će zemlje da do 2020. smanje emisiju ugljikovog dioksida za 30 posto. Europska unija snosit će do 30 posto globalnih troškova borbe protiv klimatskih promjena, a industrija će osigurati 33 milijarde eura. Uz ta sredstva, međunarodna trgovina emisijama stakleničkih plinova osigurat će dodatnih 38 milijardi eura do 2020. Europska komisija procjenjuje da će najveći dio financijskog tereta u Europi pasti na Njemačku, Veliku Britaniju i Francusku.
Lidia Černi
VJESNIK , 26.09.2009;
http://www.vjesnik.hr/html/2009/09/26/Clanak.asp?r=tem&c=8
|
