utorak, 15.01.2008.
OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA HRVATSKE
Prije točno 16 godina Republika Hrvatska je postala međunarodno priznata kao samostalna i suverena zemlja. Na poticaj SR Njemačke i njenog tadašnjeg ministra vanjskih poslova Hansa-Dietricha Genschera priznalo ju je tadašnjih 12 zemalja članica tadašnje Europske Unije te Austrija, Bugarska, Kanada (prva zemlja izvan Europe), Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.To su već prije učinile Island (kao prvi), Sveta Stolica, Njemačka, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.
Zemlje koje su prednjačile u diplomatskim nastojanjima za međunarodno priznanje Hrvatske, svakako su bile Sveta Stolica i Njemačka. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. godine objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Njemačka je priznanjem Hrvatske još 18. prosinca 1991. godine izazvala prijekore, ali i pokrenula nezaustavljivu diplomatsku akciju među ostalim tadašnjim članicama Europske zajednice. Kada su ostale zemlje te organizacije, današnje Europske unije, priznale Zagreb, Službeni Bonn je istodobno s njim već potpisao protokol o uspostavi diplomatskih odnosa.
Sljedećih su dana europski pisani i elektronički mediji gotovo bez iznimke pozdravljali odluku svojih vlada. Izuzev njemačkih medija, koji su priznanje Hrvatske slavili i kao njemačku diplomatsku pobjedu, ostali su isticali da su političari za zakašnjenjem shvatili što se događa u tadašnjoj Jugoslaviji, kritizirajući njihovu dotadašnju neučinkovitost.
Hans-Dietrich Genscher
Dva dana prije toga, 13. siječnja 1992.se zbio događaj koji je, bez sumnje i te kako utjecao na to da ukupno 19 zemalja taj dan prizna RH; Sveta je Stolica poslala note vladama Republike Hrvatske i Slovenije, priopćujući priznanje njihova suvereniteta i samostalnosti. Drugim riječima, Sveta je Stolica poručila svjetskoj javnosti, hrvatskome narodu kao i svim građanima Hrvatske da je Republiku Hrvatsku priznala kao suverenu i samostalnu državu. Bez obzira na to što je Sveta Stolica u međunarodnim političkim odnosima tradicionalno oprezna, papa Ivan Pavao II. nije dvojio! Bio je potpuno jasan - došao je povijesni trenutak kada hrvatski narod ima pravo na izgradnju vlastite budućnosti u okvirima međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.
Papa Ivan Pavao ll.
Tadašnji kardinal Franjo Kuharić, koji je u to vrijeme neumorno obilazio razorene hrvatske gradove, spaljena sela, porušene crkve, ranjene, prognane i bolesne, u zahvalnome pismu Ivanu Pavlu II. pisao je:
»Sveti Oče! Neizmjerno smo obradovani odlukom Svete Stolice da je priznata slobodna i demokratska država Hrvatska. Izražavam u ime Crkve u Hrvata duboku zahvalnost Vašoj Svetosti jer svojim visokim moralnim ugledom dosljedno branite univerzalna načela ljudskih prava, nacionalnih prava, slobode i mira među narodima. Priznanje Svete Stolice u službi je mira i pomirenja da ljudi i narodi dobre volje budu slobodni i u prijateljskim odnosima.« U završnim riječima kardinal Kuharić je istaknuo: »Uvijek vjerna Hrvatska...«
Kardinal Franjo Kuharić
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je 15. siječnja 1992. označio kao dan »koji će zlatnim slovima biti uklesan u sveukupnu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskoga naroda«, također je u pismu zahvalio papi:
»Vaša Svetosti! Čast mi je izraziti Vam najdublju zahvalnost na odluci Svete Stolice da i formalno prizna suverenitet i samostalnost Republike Hrvatske. Tim se činom otvara novo razdoblje u hrvatskoj povijesti i u bilateralnim odnosima Svete Stolice i Republike Hrvatske. Posebno nas raduje što je Sveta Stolica, kao najveća moralna snaga svijeta, među prvima priznala nezavisnost Republike Hrvatske. To nas još više obvezuje da se dosljedno zauzmemo za mir, suživot i blagostanje svih građana Republike Hrvatske u duhu ekumenizma i mirotvorstva koje Vi, Sveti Oče, neumorno promičete. Čvrsto vjerujemo da će političko priznanje Republike Hrvatske poslužiti zaustavljanju okrutnoga, agresivnog rata protiv Hrvatske, a time i stabilnosti i suradnji u ovome dijelu Europe.«
Franjo Tuđman
Mise zahvalnice slavljene su i u iseljenoj Hrvatskoj diljem svijeta. Tako je više od 5000 australskih Hrvata u petak 17. siječnja u melburnskoj katedrali sv. Patrika sudjelovalo u misi koji je predvodio nadbiskup Melbournea Frank Little. On je u propovijedi iznio jedan, široj javnosti manje poznat ali vrlo važan podatak da je papa Ivan Pavao II. uputio svjetskim moćnicima čak 45 različitih intervencija i apela za uspostavu mira u Hrvatskoj. U prigodnoj je propovijedi u zaključnim riječima usporedio mukotrpan i krvav put do hrvatske neovisnosti s Isusovim uskrsnućem: »To je uskrsnuće koje daje dokaz da u konačnici dobro uvijek pobjeđuje.«
