|
na drugoj strani stijena obećano nam je more, i tebi i meni dovoljno je godina stvarnosti da ne vjerujemo noći i ljuljačkama ništa više nego požudi, i sve što vidiš samo je spektar plave, izmicanje mraka na usnama i vlažno htijenje, skoro jecaji, kratko i bez riječi spojeni vrhovi slučajnosti prije pijeska svi otoci se rađaju i umiru plimom |