po putu i azimutu

25.06.2025., srijeda

Camino Krk 2

~~ Kad sam lani prošao prvu dionicu Camino Krk sad sam odlučio proći i drugu, prije jačih ljetnih vrućina.
Druga dionica počinje u mjestu Brzac i nastavlja preko Glavotoka i uvale Čavlena za Malinsku a taj najzapadniji dio otoka zove se Šotovento, od talijanskog sotto vento, što znači područje prirodne zavjetrine. Bila je najava jake bure ali nisam je osjetio na ovom putu.

Krenuo sam obratno, iz Malinske i preko kapele sv. Antuna i starog groblja do samostana Porat. Za kapelu ovako piše:

Izgrađena je na mjestu gdje se mještani najviše okupljaju u 17. stoljeću . Spominje se u dokumentu prilikom vizitacije 1663., gdje krčki biskup Franjo Marchi navodi kako se kapela nalazi „nella villa di fabri“ – u selu kovača. Dužina s apsidom 13,60 m, širina 7, 20. Iznutra je visoka 4 m. Zvonik na preslicu ima tri otvora, dva sa zvonima, dok su u trećem, manjem kameni ukrasi. Ulazom u crkvu dominira skulptura sv. Antona s Djetetom u naručju, smještenoj u polukružnoj niši u desnom stupu lože. Apsidalni dio je zatvoren i u funkciji je sakristije. Svetištem dominira mramorni barokni oltar i dva stupa s korintskim kapitelima. Na oltarnoj slici je sv. Anton s Djetetom u sredini, dok su prikazi sv. Josipa i sv. Marije smješteni sa strane. Crkva je značajna po tome što ima dva istaknuta glagoljska natpisa. Na nadvratniku portala je godina njegove gradnje, 1724. na gornjem pragu desnog prozora, na pročelju je natpis : 1725. Mate Kraljić čini učinit ovu puneštru od svoga u Svetoga Antona. ( Mate Kraljić je o svom trošku napravio ovaj prozor)

Slijedeća kontrolna točka na ovoj ruti Camino Krk nakon crkve sv. Nikole u centru Malinske i sv. Antuna bila je kod zvonika crkve sv. Apolinara koja se prvi put spominje 1153. godine a zvonik sada samotno stoji uz staro groblje jer je crkva premještena u Bogoviće i makar je nekada ovdje bilo središte ovog dubašćanskog kraja ljudi su se još davno raselili zbog malarije. Obilazak oko Malinske je trajao duže nego sam očekivao kao i lagani spust dijelom i šumskim putem do samostana Porat.

Prema pisanim dokumentima, samostan u Portu postoji više od 500 godina. Navodi se da su tu prije godine 1480. živjeli redovnici, samostanski trećoredci Sv. Franje. Tada je na mjestu prvotne male kapele sagrađen novi samostan. Otprilike tada sagrađen je i dio sadašnje crkve (kasna gotika), a nedugo potom podignut je novi glavni oltar i na njega postavljen veliki poliptih koji i danas tamo stoji, a djelo je venecijanskih majstora Girolama i Francesca da Santacroce. Na sjevernoj strani crkve oltar je Sv. Nikole s kipovima Sv. Franje i Sv. Antona, a na južnoj je strani oltar Sv. Roka. Godine 1850. u samostanu je izgrađen veliki toš - mlin i tijesak za bržu i lakšu preradu maslina, kojim se koristio ne samo za samostan već i cijeli Porat, a sačuvan je u izvornu obliku do naših dana. U podrumu samostana uređen je samostanski muzej koji s tošom i izlošcima predočuje vjersku, kulturnu i gospodarsku prisutnost fratara trećoredaca u Dubašnici, poglavito u Portu. U glagoljskome lapidariju samostana nalaze se kopije najstarijih i najvažnijih hrvatskih glagoljskih natpisa. Tu su franjevci trećoredci kroza stoljeća čitali i pisali, pjevali mise, kazivali oficije i pisali glagoljskim pismom.

Htio sam još stići preko uvale Čavlena do stare crkvice sv. Krševana, oko 250 m. uzbrdo od mora a i malo odmoriti uz more prije nastavka za dalje. Nisam već dugo bio ovdje, volio bih još koji put jer ima lijepih staza i uvala sa plažama bez veće gužve. Crkvica sv. Krševana je kako piše izgrađena u XI.-XII. st. trolisnog tlocrta i sliči na poznatu crkvicu sv. Dunata kod Punta i Kornića. Vjerojatno je izgrađena kao zavjetna kapela ribara i pomoraca koji su u to doba plovili ovuda a možda je bilo i neko manje naselje jer je teren na dijelu i terasast.

Pogled unutra.

Lijepa mala crkvica je izgrađena sva u kamenu sa svodom i to je trebalo znati napraviti.

Vraćam se nazad uz more i na stazi prema naselju Poljica nailazim na kako kažu najstariji i najveći hrast na čitavom otoku. Nalazi se na predjelu zvanom Dolinji drmun puški i pretpostavlja se starost hrasta preko 400 godina. Opseg debla je 5,4 m, a promjer krošnje iznosi tridesetak metara. Ima obilježja medunca i kitnjaka i možda je križanac tih hrastova.

Nešto dalje nalazi se i malo manji hrast ali izgledao mi je jednako velik.

Blizu oba hrasta se nalaze veće lokve koje služe kao pojilište divljim životinjama a u nekima žive razne, kao rakovi, libele, vodenjaci, žabe...

Do Poljica ima još oko jedna ura laganog uspona stazom kroz šumu a to mi je bio najbliži prilaz autobusnoj stanici koja se nalazi između sela Poljica i Bajčići. Zvonik župne crkve sv. Kuzme i Damjana sagrađen 1768. g. od fino klesanog kamena a prije njega je postojao drugi, manji. Visok je 29 metara i vidi se izdaleka.

Na područje Dubašnice u 15. st. došli su Morlaci, Vlasi, romanizirano pastirsko nomadsko stanovništvo iz brdskih krajeva Dalmacije i šire koje je naselio Ivan VII Frankapan zbog radne snage za koje kažu da su govorili mješavinom latinskog, hrvatskog i rumunjskog i živjeli su na otoku Krku još do kraja 19tog stoljeća a zapisan kao zadnji koji je govorio krčkorumunjski bio je Mate Bajčić iz sela Bajčići, umro 1875 godine.

Dvije fotke za povećati.

Križaljkica štit križ sa dva pojma bez opisa, jednako vodoravno i okomito.

1. Hrv. književnik, novinar, komediograf (Što je muškarac bez brkova) 2. Onaj koji prikazuje nešto u slikama, slikovito, u alegorijama.
3. ? 4. Srušenost, povaljenost. 5. ?
-Svi slogovi za lakše riješiti.
A AN BO CA GO KRK LE MI MIĆ NO
NOST O RE RIST ŠO TE TO TO TO VEN

Premetaljke pojmova koji su spomenuti u tekstu.
BUNCA DIŠA
SLANI MAK
VIHOR SAT
VOLAK, rak.

KONAC MRKI
MOKA CRNKI.

- 13:13 - Komentari (23) - Isprintaj - #

18.06.2025., srijeda

Most Žakalj

~~~ Iznad slapa Žakalj na Rječini ponovo je izgrađen most kako bi se moglo prijeći sa jedne strane na drugu i nastaviti šetati drugom stazom . Most je postojao i za vrijeme rada mlina Žakalj ali je u 2. svj. ratu srušen i do ove godine nije ga bilo. Do mosta se može doći za 30-45 min. hoda iz centra Rijeke kroz Harteru, bivšu tvornicu papira.

Ako se ide Vodovodnom ulicom prvo se prolazi kraj izvorišta Zvir iz kojeg grad Rijeka dobiva pitku vodu a to je i najjači izvor Rječine, ustvari kratak utok iz stijene u korito Rječine ali bogat vodom i nikad ne presušuje. Prije tog izvora Rječina je jedva vidljiva jer je već dugo vrijeme bez kiše i drugi izvori su slabi, kao i onaj glavni na početku toka u Grobniščini..

Prolazi se i kroz napuštenu Harteru, tvornicu gdje se nekad radio kvalitetan papir svih vrsta.

Ovdje je puno raznih grafita a ovaj radio ni ovaj put nije radio.
Desno dolje se vide stube kojima se nastavlja prema slapu Žakalj i dalje uz Rječinu, u početku strmo a kasnije blaže.

Sa šetnice primjećujem novoizgrađeni most.

Iznad je naselje Orehovica.

Slap Žakalj se čuo ali je bio jedva vidljiv, prikazao sam ga više puta i puno jačeg kad je prelazio i preko gornje kaskade.

Ovako je o slapu Žakalj pisao Dragutin Hirc 1891.:
-Ostaviv Rječina ovaj krasan kraj, zalazi prama Žaklju (231 m.), gdje je priroda svu strahotu svoju razvila. Iza ovoga mjesta. s lieve obale, podigao se manji mlin, gdje se ruši Rječina jakim slapom, valja se i buči strahovito, te skačuć preko velikih pećina, praši se tako, da se voda visoko u zrak diže i ljeskajuć se o suncu, opet u korito pada. Ćim se više k mlinu primičeš, tim ju pećinu više sapinju i napokon ju tako stisnu, da mučena 1 1/2 metar širokim koritom jedva prodire. Na tom najužem mjestu uzdigla se velika, osovna stiena i korito pregradila, ostaviv samo s dola otvor, kojim se voda u duboki bezdan baca...

Pogled na most sa druge strane, uzvodno.

Usput posjet i ostacima velikog mlina Žakalj koji izgleda kao da je u nekoj prašumi.

Ovuda prolazi staza za dalje a ovo veliko deblo se skroz nagnulo makar za sada ne može dalje od zidova mlina.

Nisam vidio anakondu ali sam par guštera.

Pogled prema trsatskoj gradiini koja kao da se nalazi na velikom mostu preko Rječine.

Vraćam se istim putem i u Vodovodnoj ulici primjećujem noviji mural, puno maca sa nazivima riječkih glazbenih grupa.

Kratka šetnja područjem grada u kojem ima i ovakvih predjela sa nešto divljine. Nadam se kako će nakon ove kiše slap i korito Rječine biti malo veći.

Ovaj put u pjatu malo egzotike, mungo grah sa integ. basmati rižom i povrćem, začini kurkuma, češnjak, korijander, kumin, papar i drugi...

Križaljkica 'štit' 5x7 sa jednim pojmom bez opisa.

Vodoravno i okomito:
1. Vlasništvo. 2. Bivši am. prof. boksač, dvaput svj. prvak u teškoj kat., George. 3. ?
4. Hrv. kipar (skulpture sa pticama), Josip. 5. Poznata osoba iz susjedstva.

Malo i premetaljki:
VETERAN
DOJAVA
ETNICA
KOLAČI
VOILA
ANORAK
DORA
Nakon premetanja dobiti će se nazive naših rijeka a kod pomicanja pojmova lijevo-desno u okomitim stupcu naći će se još jedna rijeka, nije teško pogoditi koja.

STOŽAK MALJ
kao kralj.
Ove kapi
ČINE RAJ
uz vodu je
lipi kraj.

- 13:45 - Komentari (18) - Isprintaj - #

13.06.2025., petak

Bazga, trešnje...

***Svibanj je bio jedan od najtoplijih koliko se sjećam a vjerojatno će biti i lipanj. Požurio sam u brda iznad Novog Vinodolskog nabrati nešto bazge, u nižim predjelima je već ocvala. Napravili smo dosta sirupa, bilo je i za podijeliti susjedima.

U Novom i drugdje uz obalu je sve više kupača.

Bilo je i trešanja u vrtu i kod susjeda.

U povratku malo i do Gorskog kotara po malo hladne vode a i tu je bilo bazge u cvatu.

Naravno, bilo je i mirisa lipe.

Bilo je raznog cvijeća, gospina trava ili kantarion je ljekovita biljka a vole je i pčele.

Fotke koje je bolje vidjeti povećane.

Kozja brada, Pogled na Bribir sa vidikovca Slipica i tanjur sa ubranim trešnjama.

Križaljkica 'srdašce' u koje treba upisati slova od riječi KANTARION.

Premetaljke:

Uberi cvijet
ZGRABI POSUDE
potopi vodom,
limun i šećer
i nek dobro bude.

Pomicaljka sa četiri biljke:

PAMUČAR
REGOLIT
PALATIN
NAZIVAK
DINARAC

Ovdje treba dodati jedno slovo za dobiti neku biljku kako bi od tih slova dobili još jednu. Laganica za iskusnije.
OB
ZOV
LOA
RAB
ZOV

Salata sa klicama brokule.

- 14:14 - Komentari (17) - Isprintaj - #

04.06.2025., srijeda

Dani planinara Hrvatske na Učki

***---Dani planinara Hrvatske održali su se prošli vikend na Učki kraj bivšeg odmarališta INA-e u organizaciji PD Opatija i HPS-a. Bilo je organiziranih izleta sa vodičima na vrhove Učke Vojak, Suhi vrh i druge u ovom dijelu planine.

Proslava i smještaj za šatore bio je na sportskim terenima kraj odmarališta koje na žalost već dugo nije u funkciji.

Pozdravni govor održao je i Darko Berljak, predsjednik HPS-a, poznat i kao organizator više pohoda na vrhove Himalaje.

Najbliži vrh planin. domu Poklon je ovaj stjenoviti Krog do kojeg se može doći uz cestu ili po Land art stazi.

Odlučili smo se i za posjet slapu potoka Banjina koji je ipak bio ponešto vidljiv makar nije bilo jačih kiša prethodnih dana.

Do slapa je ugodna šetnja kroz šumu od ranča Bubach koji nije daleko od mjesta gdje smo bili smješteni.

Ručak je bio gratis kao i doručak sa više vrsta namaza uz kavu i čaj ujutro.

Uvečer zabava uz glazbu i ples a prednjačila je ekipa organizatora (žute majice) jer su mnogi planinari bili umorni od uspona ali neki manje umorni su se ipak pridružili.

Bila je i ponuda pića od jednog proizvođača iz Istre ali to se moralo kupiti kao i razne suvenire, prigodne privjeske i majice.

Došao je i konj sa ranča Bubach i neki su se okušali u jahanju.

Uz Krog posjetio sam sa manjom ekipom Crkveni vrh (1101 m.) iznad Poklona i nešto dalji Grnjač (850 m.), na Goricu i Lužinski breg nismo stigli ali ćemo drugi put. Na ovakvim druženjima se može vidjeti planinare iz daljih krajeva s kojima smo planinarili pred puno godina a i upoznati nove. Bilo je dosta planinara iz Dalmacije i Slavonije a po običaju Slavonci su imali i svoje specijalitete koje su i nudili. Bilo je čak i za mene, ovčji sir i malo graševine.

Uglavnom lijepo druženje i šetnja po okolnim vrhovima prema mogućnostima. Nisam čuo da se netko povrijedio a izgubljenih uz ovakvu organizaciju naravno nije moglo biti ali vatrogasci i GSS su svejedno bili prisutni što je i obavezno na ovakvim većim okupljanjima.

Dvije fotke za povećati, možda se netko prepozna.

Ujutro drugi dan buđenje i nakon doručka plan za dalje. U vreći i šatoru sa pokrovom nije bilo hladno na ovoj visini ali uvečer za sjediti dobro je došla jakna.

Kad su već počele trešnje i jagode u vrtu zašto ih ne kušati a na usponu za Crkveni vrh našli smo nešto i divljih mirisnih jagoda.

Četverolisna križaljkica bez jednoslova i dvoslova.
Vodoravno:
1. Tvornica elekt. žarulja. 4. Uspješnica. 7. Ukopani zaklon, podzemni tunel. 8. Pripadnik romskog naroda. 9. ?
11. Pri, uz a može i neka šifra. 12. ? 16. Jahač na konju. 17. Uzvik u koridi. 18. Ovamo, na ovu stranu.

Okomito:
1. Morski krastavac. 2. Bog vjetra kod starih Grka. 3. Usitkavanje hrane u ustima. 4. Klisura, litica. 5. Električno nabijena čestica.
6. Mrak, tmina. 10. Glazbeni zapis. 12. Organ vida. 13. Ima sjeverni i južni. 14. Muško ime, varijanta od James (glazbenik Morrison).
15. Pogodbeni veznik.

Premetaljke:
NAPIL RANKA
GRIJO ZECA
idu STARI
JAKOV, djeca.

Morali smo doći i do kule na Vojaku, vrhu Učke na 1401 m.