po putu i azimutu

Izgrađena je na mjestu gdje se mještani najviše okupljaju u 17. stoljeću . Spominje se u dokumentu prilikom vizitacije 1663., gdje krčki biskup Franjo Marchi navodi kako se kapela nalazi „nella villa di fabri“ – u selu kovača. Dužina s apsidom 13,60 m, širina 7, 20. Iznutra je visoka 4 m. Zvonik na preslicu ima tri otvora, dva sa zvonima, dok su u trećem, manjem kameni ukrasi. Ulazom u crkvu dominira skulptura sv. Antona s Djetetom u naručju, smještenoj u polukružnoj niši u desnom stupu lože. Apsidalni dio je zatvoren i u funkciji je sakristije. Svetištem dominira mramorni barokni oltar i dva stupa s korintskim kapitelima. Na oltarnoj slici je sv. Anton s Djetetom u sredini, dok su prikazi sv. Josipa i sv. Marije smješteni sa strane. Crkva je značajna po tome što ima dva istaknuta glagoljska natpisa. Na nadvratniku portala je godina njegove gradnje, 1724. na gornjem pragu desnog prozora, na pročelju je natpis : 1725. Mate Kraljić čini učinit ovu puneštru od svoga u Svetoga Antona. ( Mate Kraljić je o svom trošku napravio ovaj prozor)

Prema pisanim dokumentima, samostan u Portu postoji više od 500 godina. Navodi se da su tu prije godine 1480. živjeli redovnici, samostanski trećoredci Sv. Franje. Tada je na mjestu prvotne male kapele sagrađen novi samostan. Otprilike tada sagrađen je i dio sadašnje crkve (kasna gotika), a nedugo potom podignut je novi glavni oltar i na njega postavljen veliki poliptih koji i danas tamo stoji, a djelo je venecijanskih majstora Girolama i Francesca da Santacroce. Na sjevernoj strani crkve oltar je Sv. Nikole s kipovima Sv. Franje i Sv. Antona, a na južnoj je strani oltar Sv. Roka. Godine 1850. u samostanu je izgrađen veliki toš - mlin i tijesak za bržu i lakšu preradu maslina, kojim se koristio ne samo za samostan već i cijeli Porat, a sačuvan je u izvornu obliku do naših dana. U podrumu samostana uređen je samostanski muzej koji s tošom i izlošcima predočuje vjersku, kulturnu i gospodarsku prisutnost fratara trećoredaca u Dubašnici, poglavito u Portu. U glagoljskome lapidariju samostana nalaze se kopije najstarijih i najvažnijih hrvatskih glagoljskih natpisa. Tu su franjevci trećoredci kroza stoljeća čitali i pisali, pjevali mise, kazivali oficije i pisali glagoljskim pismom.