po putu i azimutu

29.08.2017., utorak


Od prošlosti do...


Pred dosta godina vračajući se iz planin. doma Hahlić pod Obručem, koje zovemo od milja i Grobničke Alpe skrenuo sam prema mjestu Studena i ostacima Liburnijskog limesa (Clausura Alpium Iuliarium), a poslije (e sad ne znam je li prije toga ili poslije) sam krenuo sa još jednim planinarom, ali iz Studene i preko Limesa i vrha Obruča do doma Hahlić. Na pola puta nas je počela prati kiša, ali tko je vidio vraćati se, krepat ma ne molat! Nešto prije vrha na rubu šume sam se skoro sudario sa velikom košutom jer me nije čula zbog kiše, a kad smo došli u topli i suhi dom domar nas je odmah poslao van za donesti drva iz drvarnice, jer smo ionako mokri. Na žalost, domara Davorića više nema, a bio je jednom proglašen i za najboljeg domara u Hrvatskoj.

O ovom limesu je pisao i bloger @Neverin, a ovako piše arheolog Ranko Starac u "Arheološkoj baštini":

Liburnijski limes je sustav bedema, nadzornih promatračnica i kula, zapravo skup obrambenih objekata kojima je kasnorimska država pokušala obraniti i zaštititi istočne granice Italije od provala barbara s istoka. Rimsko Carstvo taj sustav utvrđenja i zatvarača nad komunikacijskim smjerovima na našem području gradi tijekom 4. stoljeća. Središnji vojni logor s upravno-zapovjednim središtem bio je izgrađen na mjestu priobalnog naselja Tarsatica (Stari grad u središtu Rijeke). Iz Tarsatike je tekao zid (limes) s raspoređenim promatračnicama i kulama preko Kozale i Velog Vrha prema Donjem Jelenju. Drugi zid izgrađen je na krševitim vrhuncima povrh Obruča (gornjega toka Rječine), odakle je vijugao udolinom u zaleđu Studene te se uzdizao u planinsko zaleđe, prema Željeznim vratima. Sljedeći ogranak limesa čini i danas granicu između Slovenije i Hrvatske i zatvara kotlinu između Prezida i Babnog polja. Limes je prostorno najveći, nažalost nedovoljno dostupan graditeljski spomenik kasnoantičkoga doba u našoj županiji, a konzervirane su i dostupne kraće dionice na području grada Rijeke (Kalvarija), Studene (Za Presikom i Vranjeno) i Prezida.


Ovaj put sam posjetio lokalitet Vranjeno gdje se nalazi i lovački dom, a već na početku puta, samo malo iza zadnjih kuća u Studeni lovačko društvo "Zec" iz mjesta Klana me dočekalo sa upozorenjem.


Putem se moglo naći kupina.


Putokaz govori da nisam daleko.


Zanimljivi oblici, vjerojatno još zanimljiviji noću.


Nije baš dobro obilježen pristup ostacima limesa, ali sam uspio pronaći, trebalo je samo doći do lovačkog doma.


Sa dijela puta lijep pogled na vrh Obruča (1377 m).


Ubrao sam i nekoliko boba borovice, zalihu od lani iz okolice Fužina sam već skoro potrošio.


Kad se već nađe vrganjčić šteta ga ne iskoristiti...


...za večeru. Uz podršku kupovnih šampinjona i tikvica, prvo pirjani i zatim lagano pečeni, za umak grubo pasirani pomidori s malo vina, a od začina mor. i him. sol, šareni i kaj. papar (gurmani bi morali dodati još soli i papra jer ja toga na kapaljku), timijan, češnjak, peršin, celer, lovor, na kraju dodano maslin. ulje, ali zaboravih ubrane borovice. Možda je bila i paprika, ali sjećam se da je bilo vino koje se rimuje sa Azija. (Bilo je samo za dvoje).



Fotke za povećati: karta klanske planin. obilaznice koju sam prošao i ostaci limesa na Vranjenu.


U povratku sam navratio do azila za pse između Viškova i Kastva gdje sam par puta i pomagao. Imaju vode, hrane i hladovine, ali u očima se ne vidi veselje. Ovaj dugodlaki odmara u hladovini,


a ovaj crni šeta po dvorištu. Lijep video (link) iz 2010. g., ali uvjeti u azilu su sve lošiji.

- 19:30 - Komentari (35) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.