po putu i azimutu

Turistička zajednica općine Kostrena pred 4 godine uredila je i označila neke staze u brdskom dijelu naselja, a u markiranju su pomogli i planianri PD Kamenjak. Na stranicama TZ Kostrena piše kako nas povijesne pješačke staze Kostrene svojom dužinom oko 10 kilometara vode kroz različita razdoblja kostrenske povijesti i prolaze najvišim dijelovima Kostrene kojima dominiraju vrhovi Solin i Sopalj, zaposjednuti i oblikovani u utvrđena naselja tijekom prapovijesnog razdoblja. Solin je utemeljen još tijekom mlađeg kamenog doba s punim procvatom naselja u bakrenom dobu (tijekom petog i četvrtog tisućljeća prije Krista), s obnovom bedema tijekom brončanog doba te u ranom srednjem vijeku, dok je Sopalj utemeljen u cilju nadzora Bakarskog zaljeva i grada Bakra tijekom brončanog doba, s trajanjem kroz razdoblje liburnske dominacije našim krajevima. Između spomenutih velikih naseobina nalaze se tragovi manjih gomila odnosno osmatračnica na Glavici, Kuli i Humčini s kojih se pruža prekrasan pogled na Kvarner.

Ovaj put sam obišao vrhove Solin i Sopalj na kojima su tragovi liburnskih naselja i utvrda. Od obrambenog bedema na vrhu Sopalj ostala je samo skupina kamenja.


Sa vrha je lijep pogled na Bakarski zaljev.


Grad Bakar kroz tele objektiv.


Ni otok Krk ne izgleda daleko.


Križanje cesta za Bakar, Kostrenu , Sv. Kuzam i Čavle je skoro okomito ispod.


Na vrhu rastu i lijepi zvončići.


Do brda Solin put vodi kroz šumu dijelom i uz kostrensku trim stazu.


Pod vrhom su djelomično restaurirani ostaci gradine.


Oko vrha se još uvijek vidi nakupina kamenja, ostaci nekadašnjih zidova.


Pogled sa Solina prema Sušačkoj Dragi.


Na većim slikama pogled na Bakarski zaljev, labirint na vrhu Sopalj i skakavac.


Karta sa ucrtanim stazama i prilazima, pogled sa Solina na riječki Tower i ist. dio Rijeke.
[/IMG]

DODATAK:

Uz staze bilo je i puno ovih plavih sikavica.