KATGRU

petak, 26.06.2009.

MILIJARDU kn.POTICAJA.

Nepokošena livada kao i ostalo neobrađeno poljoprivredno zemljište pomažu mljekarskoj i ostaloj prehranbenoj industriji u konkurentnosti svojih proizvoda na svjetskom tržištu.
KAKO?
Vratiti katastru njegovu prvobitnu namjenu,radi koje je i osnovan u prvoj polovici XIX st. O toj temi sam na svom blogu:www.katgru.hr objavio spot 13.04.09.Nažalost Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina,(NN 128/99) člankom 119 st 1, Zakon o utvrđivnju katastarskog prihoda (NN 44/73,13/88 i 108/95) i Zakon o utvrđivnju vrijednosti ljestvice katastarskog prihoda (NN 52/88 i 3/89).prestaju važiti danom 1 siječnja 2001 god. Bojim se da je po zakonskim odredbama prestanak utvrđivnja katastarskog prihoda a time i poreza na čisti katastarski prihod prdonijelo da prema nekim procjenam ima u državi oko mijijun h neobrađenog poljoprivrednog zemljišta,a svakako je unjelo u katastarsku evidenciju zemljišta zbrku,jer su posjednici zemljišta izgubili interes za točnost stanja u svom posjedovnom listu.Ni podatci u zemljišnoj knjizi nisu sigurni jer se za osnivnje zemljišne knjige koriste podatci katastarskog operata.Predlažem da se izmjenom Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ((NN 128/99) u članku 119 st 1 briše odredba kojom prestaju važiti danom 1 siječnja 2001 god.Zakon o utvrđivanju katastarskog prihoda (NN 44/73,13/88 i 108/95) i Zakon o utvrđivanju vrijednosti ljestvice katastarskog prihoda (NN 52/88 i 3/89) i tako ponovo u katastarski operat uvede čisti katastarski prihod i porez i na njega(zemljarina).Uvođenjem poreza na čisti katastarski prihod postigla bi se višestruka korist:
1.- postigao bi se visoki stupanj katastarske evidencije u posjedovnim listovima sa stvarnim stanjem na terenu.Nitko od posjednika nebi trpio tuđi posjed u svom posjedovnom listu i tako plačao porez za nekretninu od koje nema kosristi.
2 - neodgovorne posjednike koji svoj posjed ne koriste za poljoprivrednu proizvodnju već je u posjedu drže u spekulativne svrhe,natjerao bi da na njoj organiziraju proizvodnju ili je ponude u zakup.
3 - državni organi odgovorni za planiranje poljoprivredne proizvodnje i drugih aktivnosti na zemljištu imali bi sigurne podatke o stanju na terenu.
4.- Ministarstvo financija imalo bi siguran prihod za proračun.
5 - kod preuzimanja zemljišta iz posjeda silom zakona cijenu izuzetog zemljišta odredio bi čisti katastarski prihod.Od svega najvažnije:
6 - srestva koje bi uplatio poljoprivredno-robni proizvođač na račun poreza vratila bi mu se kao poticajna sretstva kako bi njegov proizvod bio konkurentan na tržištu.Moglo bi mu se vratiti i više od ostatka uplačenih sredstava koja nisu vračena uplatiocu jer nisu robni poljoprivredni proizvođaći,već proizvod koriste za domaće potrebe,to bi mu došlo kao da je potreban proizvod kupio na tržnici i na njega platio propisani PDV.
Kako sam došao do milijarde poticajnih srestava?
Prema podatcima Opče enciklopedije Hrvatska ima oko 2,141.000 h obradive poršine od čega je prema nekim podatcim milijun h neobrađenog zemljišta.Računao sam prosječno 1.000 kn poreza po 1 h.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv