|
I sve je tako kako treba biti, a ono sto bude bit ce... tetovirana jesen, i sanjiva do zore.. kao mrtav delfin sto sanja usnulo more..
buka. šarenilo. košmar. kaos. nered. masa. metal. staklo. dan. sunce. boli.
smiraj. jesen. sumrak. tišina. cimet. harmonija.
klaun. maska. vila. knjiga. bajka. boja. sreća. suze. kaleidoskop. žutilo.
nemir. sputanost. tratinčica. plesne haljine na maslačcima. gramatika. prozor.
okvir. slika. whiskey. uvenula. staklo.
krhotine. čaša. boljitak. zvijezda. prozac. gubitak. sam. mir.
dadaizam. politika. hitler. zlo. patnja. tišina. molitva. sol. miris.
cimet. kosa. vjetar. lagano. krišom. kradom. neprimjetno. ponavljanje. aliteracije. gubitak. spontano.
Ljubav. mržnja. Ljubav. mržnja. Ljubav.
točke. bubamare. krila. let. sloboda. boje. crtež. krede. priča. noć.
mjesec. osijek. stepenice. arhitektura. hipersenzibilno. komplicirano. brojevi. fizika.
nebo. galakcija. lizalice. slatko. šareno. djetinje. moje. tvoje. naše. nekada.
prosinac. pahulje. samoća. mir. vino. cimet. toplina. nedefinirano. gubitak.
proljeće. smrt. zeleno. jesen. tetovirana.
|
A što se tebe tiče, Živote, smatram da si ostatak od mnogo smrti (bez sumnje, ja sam već umro deset tisuća puta)..
ponedjeljak, 04.05.2009.
"Put od tisuću milja počinje jednim korakom-no što ako pred njim stoji stepenica viša od Himalaje?
Svemir je zatvoren, jer već na samom početku treba učiniti najteže-popeti se u nebo. Poslije toga sve, do kraja vremena, ide po nezaustavljivom automatizmu."
Predrag Raos-Vertikala
Učiniš li prvi korak, vjerojatno kasnije nećeš požaliti. Naravno, to ne znaš sve dokle ga ne učiniš. Misaono, prvi je korak najjednostavniji dio zahvata. Fizički, to je najteža odluka koju možeš provesti.
Provesti važnu odluku, ne dolazi li to zapravo samo od sebe. Sputavaju me samonametnute granice. Ljudski je um kompleksan stroj, ne razumije ga ni sam njegov vlasnik. Čini mi se da se to ne događa ni u jednom drugom živom biću, prirodnoj pojavi, ni stvari. Ne znam je li to dobro ili loše. Pomaknula mi se granica koja je prije razdvajala dobro i loše i sada ni sama ne znam gdje je.
Naime, ako je slobodna sloboda najviši stupanj slobode, i na tome stupnju mi znamo voljeti i mrziti, i to zaista možemo razlikovati. Kada dođemo na stupanj slobodne slobode, hoćemo li moći mrziti?
Mržnja se nameće kao loš osjećaj, nemoralan. U okruženju gdje su svima puna usta boga i crkve, drugačije ni ne može biti shvaćena mržnja. Ali ona je sasvim pozitivan osjećaj, moralan kao i ljubav. Jer, kako ćeš ljubiti ako ne znaš mrziti i kako ćeš mrziti ako ne znaš ljubiti?
Prvi koraci dolaze iz nas samih. Nisu inicirani vanjskim poticajima. Duboki su. Razumno osjećajni.
Nameće se pitanje, je li ono što je moralno nužno i dobro i je li ono što je nemoralno nužno i loše?
Ako je tako, onda su moralno i dobro te nemoralno i loše sasvim isti pojmovi, nedjeljivi. A ja znam da to nije tako. Samo nisam sigurna jesam li u pravu.
|
|
|