malavita

neću vas lagati. tužna je ta spoznaja, ali i apsolutno istinita. ja sam nepopravljivi tv-junky. jučer sam izašla iz denial faze i napokon priznala tu gorku istinu svima oko sebe (suprugu, psu, obiteljskim fotografijama, umjetničkim slikama i bizarnoj skulpturi koju sam kao svadbeni poklon dobila od ne znam koga i moram ju neko vrijeme držati u stanu jer ako taj isti kojeg ne poznajem navrati u moju zagrebačku izbu, da se ne uvrijedi...).

iako uz kratkotrajni osjećaj ponosa izjavljujem da ne gledam bar-seljanizam, bigbrotherseljanizamroze, domaće, meksičke, portugalske, brazilske, talijanske, srpske i bosanske tv-novele, kao ni kad neka moderna marry poppins uporno hoće odgajati tvoju djecu, ili kada yaya i ekipa ničim izazvani odvale zid u sobi potpuno nepoznatog "sretnika", a bogami ni kad nečija majka mrtva hladna otiđe u drugu obitelj i izvodi raznorazne kulinarske majstorije koje doma ne običava, primjećujem da mi je tv konstantno na opciji on.

uzmimo za primjer jučerašnje kasno popodne. televizija, daljinski i ja! a vidi, vidi, na hrt plus zanimljiva emisija o narodnim običajima međimurja, ma vidi lijepih nošnji, koji zanimljiv folklor, a tek izvorna glazba i opalim tako laganih 45 minuta kroz zvukove i boje malog međimurja. nakon toga uslijedi navigacija po daljinskom do sljedećeg pristaništa: na cartoon networku billy i mandy. kako mi je mandy zakon od animirane djevojčice, sa lakoćom progutam tri nastavka i kilu grožđa. ma čekaj, pa neću valjda propustiti nastavak legendarnog johnny brava . a to nikako! eh, ovo je bilo dobro. idemo dalje…preskačem slovence, em ih baš i ne razumijem, em im je zabavni program u rangu švicarskog ili talijanskog, em mi malo idu na nerve zbog skidanja one table…bosanci pjevaju…blago njima…srbi igraju košarku (dobro igraju što jest-jest)…schroeder i ona debela se sučeljavaju, malo gledam pa se sjetim da ne znam njemački i nastavim listati dalje…hm, neka nedobra humoristična na drugom, glavna junakinja mi je malo jadna, ali kako serija traje 20 minuta izdržat ću…(na scenu izlazi suprug u bermudama bez majice noseći klopu i poslovično upita „što mi večeras nudiš na tv-u?“)…kao prvo gledanje dnevnika na sve tri tv postaje (od pojave zorana šprajca u tv dnevniku i mog ishitrenog, nadasve lascivog komentara o njegovoj vanjštini u našem obiteljskom mikrokozmosu od 19:30 do 20:00 vlada šutnja), zatim forenzičari na rtl-u, pa nekakvi super pametni CIS za američku vojsku (ej, FBI sucks, Navy CIS rulez, oni su inteligentni, zgodni, nekonvencionalni, imaju gothic djevu koja je ict prodigy, a glavni junak nosi neko breme, neku tajnu, dubok je), pa opet neka doktorsko-forenzičarsko-istražiteljska musaka koju predvodi lindsey iz serije pravda za sve, pa kad sam već sve to pogledala malo da bacim oko na JAG (stara, dosegla si televizijsko dno, čuj za par sati su ti čarobnice pa kad već gledaš…), a vidi na hallmarku počinje film…ma gledali smo ga sto puta…kako ne znaš? što me nerviraš, jessica lang je psihotična svekrva koja se hoće riješiti kanonizirane ljepotice –svoje snahe - gwyneth paltrow.

količina knjiga pored kreveta koje ću kao pročitati konstantno raste. nova mi je tehnika zavaravanja kako ću nakon preseljenja imati više vremena za čitanje. nešto mi u toj jednadžbi ne štima jer trenutno višak vremena zdrobim pred tv-om ili na netu.

evo već se vidim kako u kućnom ogrtaču u zimsko nedjeljno jutro proučavam povijesne zapise liječničke prakse jedne davne, male, ali veličanstvne republike.

da, da, a ako vas zanima na dijeti sam od ponedjeljka.

napomena: neka mi se svojim dobronamjernim savjetima javi dobra dušica izašla iz faze tv ovisnosti. Bog će ju višestruko nagraditi. komune i grupe potpore ne dolaze u obzir.