nedjelja, 30.04.2006.

Što sad ljubav ima s tim ?

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us


- 09:47 - Komentari (28) - Isprintaj - #

nedjelja, 23.04.2006.

Prekrasna priroda i tužni objekti

Sve slike su slikane u vojnom odmaralištu Kupari koje sada stravično izgleda. Svi hoteli su devastirani kroz krovove vire grane čempresa i ostalog bilja. Porušeni balkoni, uništene staze, razbijeno sve što se moglo razbiti. Kao protuteža prekrasna priroda, drvored palmi, beskrajno čisto more, izmišljena duga plaža od žala.
Znam ponovo će tu biti lijepo kao nekada sa još puno cvijeća, smijeha djece, radosnih i dobronamjernih ljudi.

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us



- 14:58 - Komentari (20) - Isprintaj - #

utorak, 18.04.2006.

Da nam živi, živi rad

Image Hosted by ImageShack.us

Ova snimka je sa jednog gradilišta. Da li ste ikada obadali kako redovno skupina od 4-5 radnika promatra jednoga koji kopa kanal. Oni su promatrači. I tako gledaju uru dvije onda odu popiti pivicu pa se vratu gledanju ali tad obično malo prokomentiraju daju prijedlog kako nastaviti sa radom i potom odu na marendu. Još interesantnije je kad dođu veliki bageri i navale kopati, pa sa onim velikim pikamerom bužati i lomiti kamen. Oko gradilišta se iskupi hrpa ljudi koji promatraju to lupanje, bužanje krcanje kamena i sl. Uvijek se pitak čime ta pozornica privlači toliko gledalaca??? Dok su nam teatri prazni. Možda bi ovo ljeto na ljetnim igrama trebali montirati jedan bager koji kopa i par ovakvih "vrijednih" radnika kao jednu umjetničku instalaciju. Ako mi Tolj ukrade ideju ubit ću ga ha, ha

- 10:33 - Komentari (19) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 17.04.2006.

Trema...

Image Hosted by ImageShack.us

Zanimljivo je kako nakon određenog vremena određene stvari postanu - rutina.... Kažu -najvažnije je imati dobar rad i poznavati područje o kojem se priča - onda možeš i improvizirati. Govoriti jasno znači misliti jasno, govoriti novo znači misliti novo. Učenje o dobru govoru uvelike se svodi na učenje o dobrom mišljenju. Zato je jedan od bitnih ciljeva razvijanje ispravnog i kreativnog mišljenja. Govor se sastoji od slanja i primanja govora. Govoriti se može zanimljivo samo ako se o nečem govori što drugi ne zna, a dokazati možemo istinito samo ako raspolažemo s podacima. I sve ja to jako dobro znam ali ja od ranog jutra drhtim a trema se uvlači u sve pore ....i nadam se da će govor ipak uspjeti ;)

- 13:39 - Komentari (12) - Isprintaj - #

subota, 15.04.2006.

Glorija-Velika subota

Image Hosted by ImageShack.us

Na Veliku subotu kad se odvežu i pozvone zvona oglasi se Glorija. Tada svi mlađi i stariji članovi domaćinstva prilaze posudi u kojoj je voda s laticama raznovrsnog cvijeća. S veseljem jedan za drugim šakama zahvaćaju vodu s cvijećem i umivaju lice. Tim činom mlađi smatraju da će im lice biti ljepše i rumenije, a stariji dobro će otrti oči s vodom i cvijećem, da im vid bude vedriji. Težaci koji su u polju ili baštini kad čuju glas zvona umiju se vodom iz tikvice, ribari morem. I mi nastavljamo tradiciju prisjećajući se našeg djetinjstva kad bi nam mame priređivale cvjetne kupke. Danas smo ponovili taj lijepi običaj i uljepšali svoja lica.

Image Hosted by ImageShack.us

- 19:14 - Komentari (17) - Isprintaj - #

četvrtak, 13.04.2006.

Blog i poveznice


Image Hosted by ImageShack.us
Na početku ovog posta jedne stare skale kao poveznica raznih blogova. Ovih dana svi pišemo o starim običajima. Zahvaljujući Darku, Borutu i Vesni i feby doznala sam puno više o židovskim običajima. Drago mi je da ljudi njeguju svoje običaje i istim podučavaju mlađe. U jednom posu feby nas je uputila na stranice od Malike a ja sam tamo pronašla interesantnih podataka. Recept za Shabbat hale:(Hale se uvijek prave dvije, a uvijek se ostavi komadić tijesta veličine oraha kao simbol boravka u jerušalaimskom hramu. Preostala hala bi se trebala spaliti u vatri.) A recept glasi:
750 g oštrog brašna, 60 g margarina, 30 g šećera, 3 jaja, 20 g kvasca, 3 dcl vode, sol
Kvasac smrvimo sa šećerom i prelijemo mlakom vodom. Ostavimo na toplom da iskvasa. Zamijesimo tijesto s brašnom, šećerom, jajima, rastopljenim margarinom i naraslim kvascem. Dobro izmiješano tijesto ne smije se ljetpiti za podlogu. Ostaviti pokriveno na toplom mjestu sat i pol.Dasku posuti brašnom. Tijesto razdijeliti na dva dijela i isplesti pletenice od tri valjka iste duljine. Staviti na lim i pustiti oko 20 minuta da još raste. Premazati jajem razmućenim u malo vode i staviti peći u toplu pećnicu.
U mom kraju za Uskrs se pravi kruh koji se naziva Teharice. To je kruh načinjen od tri jednake trake tijesta spletene u pletenicu. Na pletenicu se stavljaju tri crvena jaja i onda se kruh ispeče. Ako je obitelj u koroti (žalosti) onda se stavljaju neobojena bijela jaja. Znam da u Grčkoj za Uskrs pletu istu pletenicu samo od slatkog tijesta. Grčke djevojke i djevojčice dane prije njihovog Uskrsa provode u prirodi gdje od žuke prave vjenčiće koje na Uskrs nose na glavi dok prisustvuju misi. Onaj komadić kruha koji Malike spominje da se ostavlja kao simbol boravka u jerušalaimskom hramu ima i drugo značenje. U prijašnja vremena nije bilo kvasca za kupiti kao danas. Žene su mijesile kruh za par narednih dana kad bi ga umijesile odlomile bi komadić koji su zvale grudica potom bi ga premazale sa malo ulja i ostavile bi ga na pjatiniću za idući put. Taj komadić bi do idućeg puta fermentirao tj. uskvaso i on je bio novi kvasac za iduće tijesto. Malike još kaže kako se ostatak hale treba spaliti, kod nas blagoslovljena hrana se isto ne smije bacati već se treba spaliti ako se nije pojela.(O blagoslovu hrane pisati ću na Uskrs.) Nastavila sam dalje sa čitanjem blogova kad tamo moj mili Borut klopa dubrovačku rozatu sred Izraela. Ma kad mi dođete ovo ljeto u posjet vašem dragom G. idemo u Konavoske na lijepu rozatu. Kad već pričamo o židovstvu preporučila bih vam prekrasnu knjigu (može se kupiti i na engleskom) od Vesne Miović "Židovski geto u Dubrovačkoj Republici". Jednom prilikom Vesna je komentirala na svom blogu da Izraelci nemaju nacionalnu kuhinju. Ne znam da li ste čuli za prekrasnu knjigu-kuharicu koja je objedinila židovske specijalitete iz cijelog svijeta. THE BOOK OF JEWISH FOOD Claudia Roden. Fenomenalna je jer je ženskica objedinila stare specijalitete sa prekrasnim opisima običaja i rituala. Uz to popraćena je starim slikama poput geta iz Siene kojeg su zvali Little Jerusalem, tu su recepti iz Venecije, Sirije, Grčke, prekrasna priča o začinima itd, itd. Darko mi je pokazao da se i u Jeruzalemu nose pletene granane (palmi) poma koje se isto pale kao kod nas u Dubrovniku. U njegovim starim postovima naišla sam na podatak što se jede za sv. Luciju jako slično jelo se jede i u Dubrovniku tj. Konavlima.
I sad nek mi netko reče da blog nije poučan. Jedva čekam vaše nove postove sa običajima da ih ponovo usporedim.

- 21:19 - Komentari (14) - Isprintaj - #

utorak, 11.04.2006.

Maca i mačići

Image Hosted by ImageShack.us

Dok neki zločesti ljudi žele moj dom vidjeti u oblaku prašine, mi smo udomili macu koja nam je prije desetak dana poklonila dva mala mačića. Kutija u kojoj je spavala stajala je na balkonu, sve dok jedno večer opaki mačor nije navalio na kućicu sa namjerom da ubije mačiće a macu pridobije za svoje muške nagone. Tu smo brzo mi reagirali otvorili joj vrata i pustili je u kuću. Unijeli smo i kućicu, pogledavali smo se… prvi dogovor bio je da maca ne smije u kuću. Inače ta maca je vlasništvo moje mlađe kćerke. Prva pomisao mi je bila a kako ću joj objasniti da mačića više nema i da ih je mačak zaklao. Za mir u kući odlučila sam ih ostaviti da prenoće u našem tinelu. I tako je maca sretna provela noć u svojoj drvenoj kućici. Već idući dan odlučila je pronaći novo sklonište. Obilazila je sve kantune po kući i onda odjednom odjurila sa mačićem u ustima uza skale na gornji pjan kuće u dječju sobu iza ormarića među knjige. Brzinom munje prebacila je i drugog. Na to je muž rekao – e pa nećemo tako. Uzletio je uza skale i mačiće vratio na donji kat u kutiju. Maca je došla za njim i ponovila svoje prenošenje. Tako su se šetali ni manje ni više 5 puta. Umirali smo od smijeha. Maca je išla na upornost i naravno ona je bila ta koja je pobijedila. Sad više nije u dječjoj sobi već u mojoj podno kreveta sa svojom familijom. Kako se samo te životinje znaju izboriti za svoj prostor, ljubav, samilost. Sad guštamo u tim malim stvorenjima i svaki dan proučavamo njihove šare, pokreta a danas za poklon dobili smo i njihov prvi pogled.

- 22:00 - Komentari (18) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 10.04.2006.

SIGURNA LUKA

Image Hosted by ImageShack.us

Koliko samo treba vremena da nekoga upoznate puno-malo. Neke nikada ni ne upoznamo onakve kakvi su uistinu. Svoje najmilije znamo najbolje. Ponekad je dovoljan jedan pokret, trzaj rukom, osmjeh u kutu usnica da znamo što misli, na što se sjetio u tom momentu ili što ga muči. Oko mene je puno dragih ljudi jedne nazivam prijateljima, druge poznanicima a ona mala skupina zove se obitelj. Ona je moj oslonac, moje utočište, moja volja za životom. Često su ljudi okrutni, povrijede me, a ja onda bježim u topli kutak moga doma, moje svetinje. Jer znam da me tamo čekaju ljudi koji me beskrajno vole, sa kojima dijelim sve vesele, otkačene, tužne i uplakane dane. Ne znam zašto danas svoju tugu i strahove želim podijeliti sa vama. Možda zato sto mi K. nije tu što nema njegovog čvrstog zagrljaja u kojem se osjećam beskrajno sigurna dok me ljubi i govori: "Riješit ćemo mi i ovo". Od 12. mjeseca živim u strahu, sve zbog ljudske ljubomore i bolesnih iskrivljenih pogleda na život. Ne bih u detalje ali zadnje vrijeme gubim volju za životom. Misli mi samo lutaju po problemu i ne mogu se opustiti, zastala sam sa radom, zdravstveni problemi su se ponovo pojavili i sve tako u začaranom krugu. Mislima mi samo leti pomisao –Zašto nas ta obitelj mrzi i punih 13 godina naganja po raznim sudovima samo zato sto smo stvorili krov nad glavom i to po svim propisima. Sve njihove tužbe 1. i 2. stupnju su pale u vodu ali ta zloća nema granica i ponovo nastavlja sa iscrpljivanjem i zadnjeg atoma snage. Birokracija –spora, a u njoj rade nepismeni ljudi zaposleni po babu i stričeviću. Svaki dan započinjem šetanjem od kancelarije do kancelarije u potrazi za papirima koje sam tražila prije 13 godina i sad moram ponovo jer se to nekome prohtjelo. Na izmaku snaga tražim njegov zagrljaj a on je daleko snagu crpim iz onih milih ručica kuje me zagrle pa kažu: "Mama Volimo te!" Suze skupljam u prsima dok me bol razdire, a razum govori- Moraš se boriti zbog njih jer to je i njihov topli kutak to je i njihova sigurna luka.

- 10:50 - Komentari (17) - Isprintaj - #

subota, 08.04.2006.

Cvjetnica i blagoslov poma


Image Hosted by ImageShack.us
Crkva odavnina blagoslovu pridodaje zaštitnu funkciju. Na Cvjetnicu se u našem kraju nose maslinove grančice i lijepo ispletene palmine grančice-pome. Pome su u 19. st. bile rijetkost a i danas su cijenjene zato što se izrađuju samo u južnom dijelu Hrvatske a i puno manje žena zna kako se pletu. Nakon blagoslova grančica one se odnose u pčelinjak, na zemlju u polje, u staju a u kući se stavlja ispred raspela ili svete slike. Blagoslovljene grančice su osiguravale dobar urod, zaštitu od nevremena, zdravlje, sreću i blagostanje. Često je glavešina kuće za vrijeme velike lampadure-nevere palio po par listića blagoslovljene masline na tanjuriću pred raspelom do kojega je gorila svijeća. Vjerovalo se da će tako nevrijeme nestati, a to su znali činiti i kad bi tko od ukućana bio bolestan.
Pletenje poma zahtjeva spretnost i vještinu. Srca palma tj. mlade grane treba izrezati na više dijelova. Listovi se razdvoje u dva dijela i pletu se pletenice, spleteni dijelovi se čvrsto pridržavaju prstima dok se ostatak plete. Dobro spletena poma ostaje čvrsta i kad se osuši. Za crkvu se čine velike pome od cijele grane palme. Na vrh pome se pričvrsti križ učinjen od dva lista palme. Žene iz dubrovačkog kraja i danas pletu pome i pengaju jaja na specifičan način.

Image Hosted by ImageShack.us

Sutra su u mom gradu ponovljeni izbori. Zasigurno ste svi već čuli kako su se prošli put počupali oko fotelja. Ma gade mi se svi skupa, ima među njima i normalne čeljadi ali naprosto od ostalih ne mogu dođi do izražaja. Onaj glavati iz Metkovića vodi penziće na klopu u Metković pa im još regala i izlet u Međugorje, na placi im dijeli tonu sardela, sutra dan ih miti pečenom janjetinom. Dok drugi dijeli na placi krafne, a oni u crno obučeni napengana crna jaja. Kako samo jadno izgledaju nisu ni svjesni. To dijeljenje sitnica mi se uvijek gadilo, zar oni stvarno misle da nas mogu kupiti za jednu krafnu, klobuk, penkalu, zastavicu i balon?!?! Da stvar bude bolja izgleda da ipak mogu. Slušam jutros na placi razgovor skupine penzića koji svi u isti glas kažu kako će glasati za onog grdosiju što ih je najeo sarđela. «Ma on je čoek kažem vam ja uzeo je on za se, ali dao je i narodu!» Eto kako naša glupa čeljad razmišlja, brzo zaborave da je netko punio banke soldima dok su njima zviždale granate oko glave.
Od svih tih foteljaša jedan od njih mi je onako mrcu draži od drugih i valjda će moj glas ipak pripasti njemu. Bivši župan se ponovno kandidirao- ma neću za njega iz despeta jer kad se samo sjetim da se iz županijskog proračuna svaki mjesec izdvajalo 30 tisuća kuna za njegov boravak u hotelu jer gospar nije iz grada i valjao je da spi u najskupljem hotelu. Onda njegov sin je dobio jedan od najvećih kredita za mlade poduzetnike mi drugi možemo se slikati. Onda onaj iz HDZ-a koji nije bio u stanju solde u Župi skucati u što pametno nego je po sistemu pravi se glup sve solde poslao u mili nam nerazvijeni Zagreb. Taj isti se kandidira za župana dok ga čeljad iz Župe i danas kletu. Vido mi je drag a još draži kad sam vidjela da je za kolur uzeo narančastu boju odma me to posjetilo na onog predsjednika sa narančastom šalpom. Vido, Vido proće još mnogo vremena da ovaj narod postane složan i u kolurama i odlukama. Vidi Francuze kako su uporni a nama je u 50% slučajeva teško i izići na izbore.
Eto tako ću ja sutra na blagoslov poma pa onda sa tim blagoslovljenim grančicama na biračko mjesto. Nadam se da će svi oni dok u jednoj ruci budu držat maslinovu grančicu sa pomom još uvijek sa molitvama na usnama zaokružiti onoga koji će ipak prvenstveno voljeti moj i njihov Grad i da će to biti čovjek koji neće gledati samo svoj špag. Nadam se ………

- 22:40 - Komentari (14) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>