Obljetnica smrti Marije Jurić Zagorke
Jeste li znali da Marija Jurić Zagorka nije znala kuhati? Zanimljivosti iz života ove istaknute hrvatske književnice i prve novinarke zainteresirani građani doznali su na jučerašnjem obilježavanju 52. godišnjice njezine smrti u Vrbovcu, gdje je u obližnjem Negovcu rođena. Kod njezine biste u gradskom parku okupljeni građani minutom šutnje odali su joj počast. Zamjenici vrbovečkog gradonačelnika Dejan Jaić i Stjepan Grošanić položili su vijenac i zapalili svijeću. O životu Marije Jurić Zagorke govorila je profesorica Slavica Jakopović Fribec koja je pronašla njen rodni list, te tako otkrila pravi datum rođenja 2.ožujka 1873. godine koji je Zagorka tajila. Naglasila je kako u Zagorkinom stanu na Dolcu 8 u Zagrebu traje manifestacija Zagorkini dani s ciljem isticanja važnog kulturnog doprinosa ove književnice.
Stjepan Grošanić, Slavica Jakopović Fribec, Dejan Jaić, ravnateljica POU Vrbovec Sanja Prijatelj i Dubravka Vidović kao Zagorka
Susret sa Zagorkom održan je u Maloj galeriji Pučkog otvorenog učilišta koja je preuređena u Zagorkin stan. Dubravka Vidović uprizorila je lik i djelo Marije Jurić Zagorke te otkrila prisutnima i neke dotada nepoznate detalje iz njenog života. Zagorkino krsno ime je Marijana, a odrasla je u Začretju. Najveća strast bila joj je pisanje, ali je u tome sputavana još u mladosti kada joj je majka govorila kako pisanje nije za žene, već je važnije naučiti kuhati. Kao mala je voljela drugima pričati priče, a tavan joj je bio skriveno mjesto za pisanje gdje je bila slobodna, i u čemu je pronalazila bijeg od onoga što joj se događalo u životu. Na pisanje ju je u mladosti potaknuo Josip Juraj Strossmayer. Međutim, smatra kako književnosti nije puno dala jer se prvenstveno smatra novinarkom. Cijelog se života borila za pravo rada u novinarskoj profesiji koja je tada uglavnom bila namijenjena muškarcima, te je pisala pod muškim pseudonimima, među ostalima i Jurica Zagorski. Uređivala je Ženski časopis koji je ugašen u vrijeme NDH.
"Marija Jurić Zagorka" priča o svom životu
Borila se i protiv mađarske vlasti u Hrvatskoj za što je inspiraciju pronašla u Matiji Gupcu. Iako se dvaput udavala, Zagorka kaže kako nije imala nikog svog, već su jedina obitelj bili njezini čitatelji. Uz njezine romane Grička vještica, Kći Lotrščaka, Vitez Slavonske ravni i Jadranku mnogi su naučili čitati, te je stoga proglašena majkom hrvatskog jezika. Kako su nastajali Zagorkini romani? "Diktirala sam tipkačici s povezom preko očiju, kako bih što bolje zamislila likove," kaže Zagorka. Najdraža djela su joj satirične drame jednočinke koje ukazuju na nepravdu u društvu. Na kraju ovog druženja Zagorka je poručila : "Ostanite dosljedni sebi, nemojte se obeshrabriti, neka vas u životu vode visoki ciljevi i ideali.“
"Zagorka" kraj svoje biste
I učenici osnovne škole odali su počast
|
