Vir je mjesto na istoimenom otoku smještenom u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije. Teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske na čitavom području otoka Vira ustrojena je Općina Vir kao dio veće teritorijalno ustrojstvene jedinice Zadarske županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Vir je imao 1608 stanovnika. U odnosu na popis iz 1991. godine to je povećanje od 53%. U popisu birača na lokalnim izborima 2005. godine već je bilo 2778 birača, a 2007. godine na parlamentarnim izborima taj broj se popeo na preko 3300 birača. Prema posljednjim podacima MUP-a, Policijske uprave zadarske, na Viru je na dan 31. ožujka 2010. godine evidentirano 4 480 osoba s prijavljenim stalnim prebivalištem. Evidentan je stalan rast broja stanovnika Vira, a egzaktne podatke o tom broju dobit ćemo tek na službenom popisu stanovništva 2011. godine. Iako postoje brojni razlozi za takav rast broja stanovnika, sa sigurnošću se može kazati da je takvo povećanje uvelike rezultat izgradnje velikog broja kuća za odmor, što je neposredno uticalo i na gospodarski razvitak otoka, a time i na bolje uvjete života i povećanje naseljavanja otoka.
Vir je u svojoj povijesti prolazio kroz različite vrste teritorijalnih ustrojstava. Administrativno je najčešće bio vezan uz Nin. Prije osamostaljivanja Republike Hrvatske Vir je administrativno bio dio Općine Zadar i imao je status mjesne zajednice. Donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, od 30. prosinca 1992. godine, određeno je i ustrojstvo Općine Vir koja obuhvaća cijeli otok Vir s naseljima Vir, Lozice, Torovi i otočić Školjić. Time je Vir prvi put u svojoj povijesti dobio status općine. Sjedište Općine je u Viru. Općina Vir je službeno utemeljena 1993. godine.

Geografski položaj

Općina Vir obuhvaća prostor istoimenog otoka na sjeverozapadnom dijelu Dalmacije i administrativno pripada Zadarskoj županiji. Geografski gledano otok Vir je smješten od 44o16’53’’ do 44o18’42’’ sjeverne geografske širine i od 15o16’14’’ do 15o23’29’’ (45’’sa Školjićem) istočne geografske dužine. Površina otoka, a time i općine, je 22,38 km2 što ovaj otok čini dvadesetim po veličini u Republici Hrvatskoj i osmim po veličini u Zadarskoj županiji. Dužina otoka iznosi 10,12 km, a na najširem je dijelu širok 4,25 km. Duljina obalne linije otoka iznosi 31,43 km. Najviša kota na otoku nalazi se na brdu Barbenjak sa 115 metara nadmorske visine, a slijedi kota na brdu Bandira (sv. Juraj) sa 112 metara nadmorske visine. Otok Vir je položen u Virskom moru i jedan je od rijetkih otoka po kojima je dio morskog akvatorija dobio ime. Od sjeveroistoka prema sjeverozapadu, zapadu i jugu Vir okružuju otoci Pag, Maun, Planik, Olib, Ist, Molat, Sestrunj, Rivanj i Ugljan. Općina Vir graniči na sjeveru sa Općinom Povljana na otoku Pagu od koje ga dijeli kanal Nove Povljane, a na jugoistoku, gdje je otok mostom spojen s kopnom, nalazi se Općina Privlaka. Od Zadra, administrativnog središta županije, Vir je udaljen 26 km, a od Nina, kao najbližeg gradskog središta, udaljen je 15 km.

Gospodarstvo

Danas se gospodarstvo Vira bazira, ponajprije, na turističkim i uslužnim djelatnostima. Na Viru je 2008. godine poslovalo 67 ugostiteljskih objekata (restorana, konoba, caffe barova itd.) Turističku ponudu popunjavalo je i 7 autokampova. Uz njih je poslovalo još dodatnih 97 objekata u ostalim uslužnim djelatnostima. U istom razdoblju na Viru je poslovalo 67 trgovina različitih veličina. Treba navesti i niz malih obrta i poduzeća u građevinskoj djelatnosti.
Turističke djelatnosti na Viru, prije izgradnje mosta, gotovo i nije bilo. Današnji turistički razvoj Vir uvelike duguje upravo tom povezivanju s kopnom. U prvim godinama poslije izgradnje mosta na Viru su se počele graditi vikend kuće, čija gradnja se intenzivira u osamdesetima i devedesetim godinama prošlog stoljeća. Gradnja brojnih vikend kuća, po kojima je Vir i postao poznat u široj javnosti, odredila je budući tijek gospodarskog razvitka. Turizam je najistaknutija grana gospodarstva na Viru. Osim što je Vir jako središte rezidencijalnog turizma sa nešto manje od 7000 kuća za odmor, na otoku su izgrađeni i brojni apartmani. S obzirom na to da na otoku nema većih turističkih objekata poput hotela, ponuda se bazira na iznajmljivanju soba, apartmana i obiteljskih pansiona. Na Viru je 2008. godine bilo 213 kategoriziranih domaćinstava s ukupno 598 ležajeva. Godišnja popunjenost iznosi 19,90%. Ostvareni broj noćenja u kategoriziranim objektima je 96 480. Svakako je potrebno napomenuti da postoje veliki problemi s nelegalnim iznajmljivanjem kapaciteta koji su u vlasništvu vikendaša. Procjena je da oko 50% vlasnika vikend kuća povremeno daje u najam svoje objekte, te da je godišnja popunjenost tih objekata 61,03%, a broj noćenje 605 811. Trenutno je i dobivanje dozvola za iznajmljivanje usporeno jer je jedan od glavnih uvjeta za legalno iznajmljivanje određenog turističkog objekta posjedovanje građevinske dozvole za isti. I uz ove probleme Vir je po ostvarenom prometu, noćenjima i dolascima gostiju na petom mjestu u Zadarskoj županiji iza Zadra, Biograda, Paga i Nina. Rješavanjem uočenih problema Vir će zasigurno zauzeti jedno od najznačajnijih mjesta na turističkoj karti Zadarske županije, ali i šire.
Struktura dolazaka gostiju na području Vira za 2008. godinu je slijedeća:
1. Hrvatska - 20 563
2. Mađarska - 10 857
3. Slovenija - 6 588
4. Njemačka - 5 609
5. Slovačka - 3 167
6. Češka - 2 764
7. Bosna i Hercegovina - 2 476
8. Austrija - 2 311
9. Poljska - 1 714
10. Srbija – 401
te ostali s manjim brojem dolazaka.

U pogledu gospodarskog razvoja Vira potrebno je spomenuti i gospodarske zone koje su određene novim prostornim planom. Ovim planom određene su zone ugostiteljsko-turističke namjene i zone gospodarske namjene. Zone gospodarske namjene predstavljaju građevinsko područje za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti.
Gospodarska budućnost Vira uvelike je određena jakim, ali kontroliranim, razvitkom turističke djelatnosti, a time i popratnih uslužnih djelatnosti, uz razvitak malih gospodarskih pogona i obrtničke djelatnosti.

Oznake: vir, nin, zadar

Općina Vir i istoimeni otok smješten je na krajnjem sjeverozapadu Zadarske županije. Okružena je Virskim morem i Povljanskim kanalom te brojnim manjim zaljevima. S kopnom je povezana mostom. Od Zadra je udaljena 26 km, dok je najbliži grad Nin udaljen 15 km.


Kuće na Viru
Općina Vir čini jedno naselje: Vir. Sa sjevera ga okružuje općina Povljana od koje je dijeli Povljanski kanal, na jugoistoku je općina Privlaka istoimenog središta s kojom je povezan mostom preko Privlačkog gaza lučnim mostom iz 1976. godine. Vir obuhvaća površinu od 22,38 km˛, dužinu 10,12 km i najveću širinu 4,25 km. Obalna linija iznosi 31,43 km.

Općina Vir ustrojena je 1993. godine. Administrativno središe otoka je istoimeno naselje. Glavnu izvršnu vlast ima općinsko vijeće na čelu s načelnikom. Lokalnu vlast do Drugog svjetskog rata na otoku Viru obnašali su Glavar sela tzv. Capo-Villa, Čauš (zadužen za raspodjelu posla) te Arambaša (pomoćnik čauša). Njihov zadatak je bio da organiziraju zajednički dio poslova koje je trebalo izvoditi na razini mjesta, odnosno cijelog otoka.

Vir je u svojoj povijesti prolazio kroz različite vrste teritorijalnih ustrojstava. Administrativno je najčešće bio vezan uz Nin. Prije osamostaljivanja Republike Hrvatske Vir je administrativno bio dio Općine Zadar i imao je status mjesne zajednice. Godine 1992. Davor Kapović, predsjednik Mjesne zajednice i Rudi Kapović, tajnik Mjesne zajednice Vir, pokreću inicijativu za stvaranjem Općine Vir i njezinim administrativnim odvajanjem od grada Nina, kako je bilo predloženo u prvom predlaganju Vlade RH i prvom Saborskom čitanju.

Radimo energetske preglede i energetsko certificiranje na području grada Nina, Zadra, Vira, Zatona, Vrsi, Poljica, Ninski stanovi, Grbe, Privlaka, Petrčane, Dračevac, Ražanac te naselja Sabunika, Vrsi-mulo, Ždrijac, Zukve. U gradu Ninu smo svaka dva tjedna, u slučaju hitnih energetskih certifikata i energetskih pregleda rok između dolazaka može biti i kraći ovisno o dogovoru sa investitorom.

Oznake: vir, zaton, vrsi, nin, energetski cetifikat, petrčane, energetski certifikator