"Muzej - trgovina soli Solane Nin" otvoren je u središtu Zagreba sa željom da se Zagrepčanima i turistima približi Nin i proizvodi od soli iz te hrvatske solane koja datira još iz doba starih Rimljana.

- U Solani Nin i dalje njegujemo prirodno i tradicionalno dobivanje soli iz naših bazena i polja - ustvrdio je direktor i vlasnik Solane Nin Damir Oštrić.


Kvaliteta svjetskih razmjera

Također su izloženi proizvodi koji se mogu napraviti sa solju, primjerice, mirisne soli s etiričnim uljima iz ninskoga kraja, kozmetiku od soli poput paste za zube, cvijet soli koji je poznat kao kavijar među solima, čokoladu sa solju, praline s raznim okusima i cvijetom soli, maslinovo ulje i slično.

Solana datira još iz doba starih Rimljana i prostire se na površini od 55 hektara u laguni grada Nina. Ninska sol, bogatog okusa i jedinstvene nutritivne vrijednosti, proizvodi se na tradicionalan i prirodan način, gdje je ljudska ruka nezamjenjiv alat.

Čist okoliš, veliki broj sunčanih sati, pogodan vjetar, izuzetan geografski položaj i iznimna biološka raznolikost osiguravaju toj soli autentičnost i kvalitetu svjetskih razmjera, rečeno je na otvorenju.

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

1906

Na temelju članka 19. stavka 7. i članka 21. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine«, broj 152/08 i 55/12), ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donosi

PRAVILNIK

O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se provođenje energetskih pregleda građevina radi utvrđivanja energetskih svojstava i načina gospodarenja energijom u građevinama koje troše energiju i vodu, utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i njihovih isplativosti te provođenje energetskog certificiranja zgrada, a posebno se propisuje:

– zgrade javne namjene,

– obveza provođenja energetskog pregleda,

– godišnja granična vrijednost neposredne potrošnje energije građevine koja služi za određivanje kategorije velikog potrošača energije,

– obveza energetskog certificiranja zgrada i izuzeće od te obveze,

– obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade,

– obveze investitora, vlasnika i korisnika građevine kod provođenja energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade,

– postupak provođenja energetskog pregleda građevine,

– postupak provođenja energetskog certificiranja zgrade,

– način određivanja energetskog razreda zgrade,

– sadržaj i izgled energetskog certifikata zgrade,

– provođenje redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije,

– registar izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i energetskih certifikata zgrada,

– nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika.

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. alternativni sustavi opskrbe energijom jesu:

– decentralizirani sustavi opskrbe energijom koji koriste obnovljive izvore,

– kogeneracija i trigeneracija,

– sustavi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlađenja,

– dizalice topline,

– drugi sustavi s povratom topline;

2. broj stupanj dana grijanja predstavlja zbroj temperaturnih razlika između unutarnje projektne temperature i srednje dnevne vanjske temperature za sve dane sezone grijanja;

3. efektivna nazivna snaga je najveća kalorijska vrijednost izražena u kW koju proizvođač navede i za koju potvrđuje da se može isporučiti tijekom neprekidnog rada uz istovremeno održavanje korisne učinkovitosti koju je proizvođač naznačio;

4. energetski pregled građevine je sustavan postupak za stjecanje odgovarajućeg znanja o postojećoj potrošnji energije i energetskim svojstvima građevine, zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, tehnološkog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih građevina, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti te izradu izvješća s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama, a obavlja ga ovlaštena soba;

5. energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade koji se za stambene zgrade izražava preko godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu ploštine korisne površine zgrade, a za nestambene zgrade preko relativne vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje;

6. građevni dio zgrade je glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov i dr.);

7. instalacija javne rasvjete je postrojenje koje se sastoji od elemenata nosivih konstrukcija, kabelskog razvoda i uređaja za mjerenje, sklapanje, razvod, upravljanje, regulaciju intenziteta svjetlosnog toka i svjetiljki, sa svrhom rasvjetljavanja javnih i prometnih površina u naseljima i rasvjetljavanja javnih cesta;

8. izvješće o energetskom pregledu je dokument koji sadrži sve propisane podatke, analize, procjene i prijedloge iz ovog Pravilnika te je izrađen u skladu s Metodologijom provođenja energetskog pregleda građevina;

9. Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina (dalje u tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupka za provođenje energetskog pregleda građevina koja sadrži i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada;

10. ministar je ministar nadležan za graditeljstvo;

11. Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za graditeljstvo;

12. nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen stanovanju zajednica;

13. nestambena zgrada gospodarske namjene je zgrada namijenjena za obavljanje gospodarske proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr.: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladišta, zgrade namijenjene poljoprivrednom gospodarstvu i sl.);

14. ovlaštena osoba je osoba koja prema posebnom propisu kojim se propisuju uvjeti i mjerila za osobe koje provode energetske preglede građevine i energetsko certificiranje zgrade ima ovlaštenje Ministarstva za provođenje energetskih pregleda građevine i/ili izdavanje energetskog certifikata zgrade;

15. redoviti pregled je redoviti pregled sustava grijanja i klimatizacije u zgradi radi ocjene načina rada i održavanja sustava s obzirom na energetsku učinkovitost i po potrebi utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne učinkovitosti tih sustava u normalnim uvjetima rada,

16. referentni klimatski podaci jesu skup odabranih klimatskih parametara koji su karakteristični za neko geografsko područje;

17. samostalna uporabna cjelina zgrade je dio zgrade, kat, stan, poslovni prostor i sl. unutar zgrade koji je namijenjen ili preinačen da se može koristiti odvojeno te da ima i odvojeni termotehnički sustav;

18. stambena zgrada je zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje, odnosno koja nema više od 50 m2 neto podne površine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turističkom području;

19. stvarni klimatski podaci jesu klimatski podaci dobiveni statističkom obradom prema meteorološkoj postaji najbližoj lokaciji zgrade;

20. termotehnički sustav zgrade je tehnička oprema ugrađena u zgradu (ili njezinu samostalnu uporabnu cjelinu) koja služi za njezino grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju, pripremu tople vode;

21. Zakon je Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji;

22. zgrada mješovite namjene je zgrada koja ima više od 10% neto podne površine u drugoj namjeni od osnovne (stambene, nestambene ili ostale namjene) kada je ploština te neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m2 i zbog čega je moguće zgradu podijeliti na zone koje se mogu posebno certificirati u skladu s temeljnom klasifikacijom zgrada (npr. stambena, uredska i trgovačka namjena u jednoj zgradi);

23. zgrada s više zona je zgrada koja ima više dijelova za koje se mogu izraditi zasebni energetski certifikati. Zgrada s više zona jest zgrada:

a. koja se sastoji od dijelova koji čine zaokružene funkcionalne cjeline koje imaju različitu namjenu te imaju mogućnost odvojenih sustava grijanja i hlađenja (stambeni dio u nestambenoj zgradi), ili se razlikuju po unutarnjoj projektnoj temperaturi za više od 4° C, osim ako čine funkcionalnu cjelinu (npr.: kupaonica u stanu, garderoba uz sportsku dvoranu i sl.),

b. kod koje je 10% i više neto podne površine prostora zgrade u kojem se održava kontrolirana temperatura u drugoj namjeni od osnovne namjene kada je ploština te neto podne površine u drugoj namjeni veća od 50 m2,

c. kod koje dijelovi zgrade koji su zaokružene funkcionalne cjeline imaju različiti termotehnički sustav i/ili bitno različite režime korištenja termotehničkih sustava.

Prilozi Pravilniku

Članak 3.

Ovaj Pravilnik sadrži sljedeće priloge:

– Prilog 1 Energetski razredi i način označavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu;

– Prilog 2 Izgled i sadržaj energetskog certifikata stambenih zgrada;

– Prilog 3 Izgled i sadržaj energetskog certifikata nestambenih zgrada;

– Prilog 4 Izgled i sadržaj energetskog certifikata ostalih nestambenih zgrada u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja;

– Prilog 5 Referentni klimatski podaci za kontinentalnu Hrvatsku;

– Prilog 6 Referentni klimatski podaci za primorsku Hrvatsku;

– Prilog 7 Prikaz Registra provedenih energetskih pregleda građevina i izdanih energetskih certifikata zgrada;

– Prilog 8 Format Prijave o neposrednoj potrošnji energije velikog potrošača ministarstvu nadležnom za energetiku.

II. OBVEZA PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE, ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADA I JAVNOG IZLAGANJA ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZA ZGRADE JAVNE NAMJENE

Zgrade javne namjene

Članak 4.

(1) Zgrade javne namjene određene ovim Pravilnikom jesu zgrade javnog sektora i ostale zgrade u kojima se pružaju usluge velikom broju ljudi.

(2) Zgrade javne namjene iz stavka 1. ovoga članka jesu:

1. poslovne zgrade za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizičkih osoba,

2. zgrade državnih upravnih i drugih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima,

4. zgrade sudova, zatvora, vojarni,

5. zgrade međunarodnih institucija, komora, gospodarskih asocijacija,

6. zgrade banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija,

7. zgrade trgovina, restorana, hotela, putničkih agencija, marina, drugih uslužnih i turističkih djelatnosti,

8. zgrade željezničkog, cestovnog, zračnog i vodenog prometa, zgrade pošta, telekomunikacijskih centara i sl.,

9. zgrade za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, vrtići, jaslice i sl., zgrade za više obrazovanje, istraživački laboratoriji i sl.,

10. zgrade za stanovanje zajednica: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički, dječji i drugi domovi namijenjeni privremenom ili stalnom boravku,

11. zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata,

12. zgrade kulturnih namjena: kina, kazališta, muzeja i sl.,

13. zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno--socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi.

Obveza provođenja energetskog pregleda

Članak 5.

(1) Energetski pregled građevine se obvezno provodi za:

– građevinu koju veliki potrošač koristi za obavljanje svoje djelatnosti,

– javnu rasvjetu (koja uključuje i javnu rasvjetu na cestama izvan naselja),

– zgrade javne namjene čija korisna (neto) površina prelazi

500 m2, a od 9. srpnja 2015. čija korisna (neto) površina prelazi 250 m2,

– postojeće zgrade ili dijelove zgrada koji čine samostalne uporabne cjeline i koje podliježu obvezi energetskog certificiranja zgrada,

– sustave grijanja u zgradama s kotlom na tekuće, plinovito gorivo ukupne nazivne snage 20 kW i veće,

– sustave hlađenja i klimatizacije u zgradama s jednim ili više uređaja za proizvodnju toplinske/rashladne energije ukupne nazivne snage 12 kW i veće.

(2) Veliki potrošač iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka je potrošač iz sektora industrije čija ukupna godišnja neposredna potrošnja energije u građevinama koje koristi za obavljanje svoje djelatnosti prelazi 10000 MWh.

(3) Energetski pregled građevine obvezno se provodi jednom u pet (5) godina od dana dostave posljednjeg izvješća o energetskom pregledu.

(4) Za zgrade koje imaju obvezu provođenja energetskog pregleda prema ovom Pravilniku energetski pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka sastavni je dio energetskog pregleda zgrade.

(5) Energetski pregled iz stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka za ostale zgrade provodi se u sklopu redovitog pregleda sustava grijanja, te sustava hlađenja i klimatizacije (dalje u tekstu: redoviti pregled).

(6) Redoviti pregled iz stavka 5. ovoga članka obvezno se provodi jednom u pet godina od dana dostave posljednjeg izvješća o redovitom pregledu.

(7) Redoviti pregled sustava grijanja s kotlom efektivne nazivne snage većom od 100 kW obvezno se provodi svake dvije godine od dana dostave izvješća o redovitom pregledu, a kod plinskih kotlova svake 4 godine.

Ovlaštenje za provođenje energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade

Članak 6.

Energetski pregled građevine i energetsko certificiranje zgrade provodi osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva prema posebnom propisu.

Obveza energetskog certificiranja zgrade

Članak 7.

(1) Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m2, a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m2 te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

(2) Vrste zgrada u cjelini ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na:

A. stambene zgrade:

1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom za koje se izrađuje jedan energetski certifikat,

2. sa dva i više stana i zgrade za stanovanje zajednica (npr.: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički odnosno dječji domovi, zatvori, vojarne i slično) za koje se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski certifikat.

B.1. nestambene zgrade:

1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,

2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,

3. bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi,

4. hoteli i restorani i slične zgrade za kratkotrajni boravak (uključivo apartmani),

5. sportske građevine,

6. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima),

7. druge nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu (npr.: zgrade za promet i komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet, pošte, telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, i sl.),

B.2. ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja.

Izuzeće od obveze energetskog certificiranja zgrade

Članak 8.

Izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za:

1. nove zgrade, postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojećim zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2;

2. zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje;

3. privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta;

4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese;

5. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom;

6. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe;

7. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji;

8. zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C osim hladnjača.

Obveza javnog izlaganja energetskog certifikata zgrade

Članak 9.

(1) Zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m2, a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m2, moraju imati energetski certifikat zgrade izložen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima zgrade.

(2) Ukoliko zgrada javne namjene iz stavka 1. ovog članka ima više ulaza, tada se energetski certifikat izlaže na jasno vidljivom mjestu uz glavni ulaz zgrade.

(3) Energetski certifikat se izrađuje prema Prilogu 3 ovoga Pravilnika, uvećan na format A3, zaštićen od eventualnih oštećenja i pričvršćen na siguran način.

(4) Javno se izlaže prva stranica energetskog certifikata koja sadrži osnovne podatke o zgradi i skalu energetskog razreda, te treća stranica energetskog certifikata koja sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane kod postojećih zgrada, odnosno preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade kod novih zgrada.

Članak 10.

(1) Za izradu i javno izlaganje energetskog certifikata propisanog člankom 9. ovoga Pravilnika odgovoran je vlasnik zgrade.

(2) Korisnik zgrade za koju je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata dužan je omogućiti izradu energetskog certifikata zgrade i njegovo javno izlaganje.

III. OBVEZE INVESTITORA, VLASNIKA I KORISNIKA GRAĐEVINE KOD PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE I ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA ZGRADE

Članak 11.

(1) Investitor odnosno vlasnik građevine i investitor odnosno vlasnik zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline dužan je osigurati provođenje energetskog pregleda građevine i energetsko certificiranje zgrade, kako je to propisano ovim Pravilnikom.

(2) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je poslove provođenja energetskog pregleda građevine i energetskog certificiranja zgrade povjeriti za to ovlaštenim osobama.

(3) Investitor ili vlasnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke, tehničku dokumentaciju građevine i drugu dokumentaciju te ostale uvjete za neometan rad, a osobito:

1. podatke o potrošnji svih oblika energije i vode u građevini za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine putem računa od opskrbljivača ili na drugi način dogovoren s ovlaštenom osobom,

2. tehničku dokumentaciju građevine i tehničku dokumentaciju opreme ugrađene u sustavima koji su predmet pregleda,

3. izvješća o prethodno provedenim energetskim pregledima,

4. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja u skladu s tehničkim propisima,

5. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja ostalih tehničkih sustava,

6. slobodan pristup svim dijelovima građevine ili tehničkih sustava uz uvažavanje sigurnosnih uvjeta propisanih posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima,

7. razgovor s osobljem u svrhu ocjene načina korištenja i gospodarenja energijom u građevini.

(4) Opskrbljivači energijom i vodom dužni su podatke o opskrbi kojima raspolažu, a koje zatraži vlasnik građevine, bez naknade dostaviti u roku 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(5) Investitor ili vlasnik zgrada javne namjene osim podataka, tehničke dokumentacije građevine i druge dokumentacije te ostalih uvjeta za neometan rad iz stavka 3. ovoga članka dužan je osigurati arhitektonski snimak postojeće zgrade koja podliježe energetskom pregledu i certificiranju s evidentiranom korisnom površinom grijanog i/ili hlađenog dijela zgrade.

(6) Korisnik građevine odnosno zgrade ili njezinog dijela dužan je omogućiti ovlaštenim osobama provođenje energetskog pregleda građevine i/ili energetskog certificiranja zgrade i pristup u sve dijelove građevine.

Članak 12.

(1) Vlasnik zgrade dužan je prilikom prodaje, iznajmljivanja, leasinga ili davanja u zakup zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina osigurati energetski certifikat te zgrade odnosno njezinog dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu, unajmljivaču ili zakupoprimcu.

(2) Kod prodaje zgrade ili njezinog dijela koji je samostalna uporabna cjelina, energetski certifikat mora biti na uvidu prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji i njegov je sastavni dio.

(3) Kada se oglasi za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup ili njihovi dijelovi koji su samostalna uporabna cjelina, objavljuju u medijima, tada se u oglasu mora navesti i energetski razred te zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline.

Obveze investitora i vlasnika nove zgrade vezano uz energetsko certificiranje zgrade

Članak 13.

(1) Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat prije početka njezine uporabe odnosno puštanja u pogon.

(2) Za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, a koje podliježu obvezi energetskog certificiranja prema ovome Pravilniku, investitor je prije početka uporabe zgrade odnosno puštanja u pogon dužan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja zajedno sa završnim izvješćem nadzornog inženjera.

(3) Za zgrade koje nisu navedene u stavku 2. ovoga članka energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.

(4) Ako se nova zgrada ili njezin dio koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prodaje u tijeku građenja, tada je vlasnik (novi investitor) koji je kupio zgradu odnosno njezin uporabni dio, dužan osigurati energetski certifikat prije početka uporabe odnosno puštanja u pogon te zgrade odnosno njezinog dijela.

IV. ENERGETSKI PREGLED GRAĐEVINE

Predmet energetskog pregleda građevine

Članak 14.

(1) Energetski pregled građevine sadrži naročito:

– pripremne radnje,

– prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama koji su nužni za provođenje postupka energetskog certificiranja zgrade i određivanja energetskog razreda zgrade,

– provođenje kontrolnih mjerenja prema potrebi,

– analizu potrošnje i troškova svih oblika energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine,

– prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti građevina odnosno za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane s proračunom povratnog perioda povrata investicija i izvore cijena za provođenje predloženih mjera,

– izvješće i zaključak s preporukama i redoslijedom provedbe ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti građevine odnosno energetskih svojstava zgrade.

(2) U postupku provođenja energetskog pregleda građevine provode se analize koje se odnose na:

1. način gospodarenja energijom u građevini,

2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice,

3. sustav grijanja,

4. sustav hlađenja,

5. sustav ventilacije i klimatizacije,

6. sustav za pripremu potrošne tople vode,

7. sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije,

8. sustav električne rasvjete,

9. specifične podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.),

10. sustav opskrbe vodom,

11. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja,

12. alternativne sustave za opskrbu energijom.

(3) Energetski pregled građevine osim radnji i postupaka iz stavka 1. i analiza iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati i druge radnje, postupke i analize ovisno o vrsti, karakteristikama i namjeni građevine i aktivnostima koje se u njoj obavljaju.

(4) Prije energetskog pregleda građevine ovlaštena osoba dužna je naručitelju energetskog pregleda dostaviti plan aktivnosti provedbe energetskog pregleda građevine.

(5) Sva mjerenja koja se u građevini provode tijekom energetskog pregleda moraju biti provedena sukladno uvjetima propisanim posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima ovisno o vrsti građevine odnosno postrojenja u kojem se mjerenja provode.

(6) Vlasnik građevine i ovlaštena osoba odgovorne su za točnost i istinitost podataka koje prikupljaju.

(7) Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti utvrđene u sklopu energetskog pregleda građevine koriste se kod izrade programa i plana energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije te kod planiranja složenijih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(8) Energetski pregled građevine provodi se u skladu s Metodologijom i pravilima struke.

(9) Metodologiju iz stavka 8. ovoga članka donosi ministar Odlukom, a objavljuje se na službenoj internetskog stranici Ministarstva.

Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine

Članak 15.

(1) Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine je rezultat energetskog pregleda građevine koji izrađuje i potpisuje ovlaštena osoba i predaje ga naručitelju.

(2) Izvješće o provedenom energetskom pregledu građevine sadrži sve opise, pretpostavke, podatke, informacije i priloge korištene u provedbi energetskog pregleda građevine.

(3) Za postojeće zgrade za koje postoji obaveza izdavanja energetskog certifikata izvješće o energetskom pregledu građevine mora sadržavati sve podatke i informacije nužne za postupak energetskog certificiranja zgrada prikazane u posebnom poglavlju izvješća.

(4) Detaljan prijedlog sadržaja izvješća o provedenom energetskom pregledu građevine utvrđen je Metodologijom.

V. ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADE

Svrha energetskog certifikata zgrade

Članak 16.

Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, učinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.

Energetsko certificiranje nove zgrade

Članak 17.

(1) Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno uključuje proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.

(2) Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

(3) Ako izvješće i/ili izjava iz stavka 2. ovoga članka ukazuju na odstupanja od glavnog projekta koja utječu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, dodatni podaci za izradu energetskog certifikata utvrđuju se uvidom u relevantnu dokumentaciju na gradilištu, te po potrebi očevidom na zgradi.

(4) Proračuni iz stavka 1. ovoga članka provode se prema Metodologiji.

Energetsko certificiranje postojeće zgrade

Članak 18.

(1) Energetsko certificiranje postojeće zgrade obvezno uključuje energetski pregled građevine, proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata.

(2) Proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke za postojeće zgrade provodi se prema režimu korištenja zgrade utvrđenom u Metodologiji.

(3) Provođenje energetskog pregleda zgrade i provođenje redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije u zgradi kada su te obveze propisane Zakonom i ovim Pravilnikom, usklađuju se s provođenjem energetskog pregleda zgrade radi izdavanja energetskog certifikata zgrade kad te obveze dospijevaju istodobno.

Energetski razred zgrade

Članak 19.

(1) Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.

(2) Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.

(3) Energetski razredi i način označavanja energetskog razreda na energetskom certifikatu za stambene i za nestambene zgrade dani su u Prilogu 1 ovoga Pravilnika.

Referentni klimatski podaci

Članak 20.

(1) Referentni klimatski podaci prema kojima se određuje energetski razred zgrade određeni su posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja.

(2) Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i više stupanj dana grijanja godišnje, energetske potrebe se proračunavaju prema referentnim klimatskim podacima za kontinentalnu Hrvatsku koji su dani u Prilogu 5 ovoga Pravilnika.

(3) Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje, energetske potrebe se proračunavaju prema referentnim klimatskim podacima za primorsku Hrvatsku koji su dani u Prilogu 6 ovoga Pravilnika.

(4) Broj stupanj dana grijanja iz ovoga članka utvrđuje se uz uvjet da je unutarnja temperatura u zgradi 20°C i da sezona grijanja započinje s padom vanjske temperature u tri uzastopna dana ispod 12°C te da sezona grijanja završava s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12°C.

Sadržaj i izgled energetskog certifikata

Članak 21.

(1) Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.

(2) Energetski certifikat za postojeće zgrade obvezno sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu građevine.

(3) Energetski certifikat za nove zgrade sadrži preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.

(4) Za zgrade iz članka 7. stavka 2. podstavak 3. ovoga Pravilnika ne određuje se energetski razred niti daje prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade, već se u energetskom certifikatu navode koeficijenti prolaska topline za određene građevne dijelove zgrade i uspoređuju se s dopuštenim vrijednostima propisanim posebnim propisom.

Članak 22.

Podaci potrebni za energetski certifikat unose se prema slikovnim prikazima iz Priloga 2, 3 i 4 ovoga Pravilnika isključivo elektroničkim putem, osim potpisa ovlaštene osobe.

Izdavanje i važenje energetskog certifikata

Članak 23.

(1) Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka energetski certifikat može se izdati i za dio zgrade ako se radi o zgradi koja je prema ovome Pravilniku definirana kao »zgrada s više zona« ili za dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina i ima poseban uređaj za mjerenje potrošnje energije.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup energetski certifikat se može izdati i za dio zgrade koji čini samostalnu uporabnu cjelinu.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za zgradu koja je prema ovome Pravilniku definirana kao »zgrada mješovite namjene« kod koje se dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina zgrade koristi za javnu namjenu prema članku 4. stavku 1. ovoga Pravilnika, tada se za taj dio zgrade izdaje zaseban energetski certifikat.

(5) Zgrada i dio zgrade koji je samostalna uporabna cjelina zgrade može imati samo jedan važeći energetski certifikat.

(6) Vlasnik samostalne uporabne cjeline zgrade može naručiti izradu energetskog certifikata i u slučaju ako zgrada u cjelini ima važeći energetski certifikat, tada je važeći energetski certifikat onaj koji je izdan za tu samostalnu uporabnu cjelinu.

(7) U slučaju da se za »zgradu mješovite namjene« izdaje jedan zajednički energetski certifikat za cijelu zgradu, tada se postupak energetskog certificiranja te zgrade provodi sukladno pretežitoj namjeni zgrade.

(8) Ovlaštena osoba koja je izdala energetski certifikat dostavlja ga investitoru odnosno vlasniku ili korisniku zgrade u dva istovjetna primjerka.

(9) Rok važenja energetskog certifikata je 10 godina.

Redoviti pregled sustava grijanja

Članak 24.

(1) Redoviti pregled sustava grijanja sadrži prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i funkcionalni pregled sustava grijanja i grijanih prostora, potrebna mjerenja, pripremu prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava i/ili primjenu alternativnih rješenja i izradu završnog izvješća.

(2) Potrebna mjerenja dimnih plinova kod redovitog pregleda sustava iz stavka 1. ovoga članka provode osobe koje su ovlaštene prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša kojim se uređuje obavljanje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora.

(3) Ovlaštena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava može naručitelju predložiti i kraći rok do sljedećeg redovitog pregleda propisanog ovim Pravilnikom.

Redoviti pregled sustava hlađenja i klimatizacije

Članak 25.

(1) Redoviti pregled sustava hlađenja i klimatizacije sadrži prikupljanje i pregled dokumentacije, vizualni i funkcionalni pregled sustava hlađenja i klimatizacije te hlađenih i klimatiziranih prostora, potrebna mjerenja, pripremu prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i/ili primjenu alternativnih rješenja i izradu završnog izvješća.

(2) Potrebna mjerenja kod redovitog pregleda sustava iz stavka 1. ovoga članka provode se na način i pomoću mjernih instrumenata u skladu s posebnim propisom iz područja mjeriteljstva.

(3) Ovlaštena osoba temeljem redovitog pregleda i prijedloga mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava može naručitelju predložiti i kraći rok do sljedećega redovitog pregleda propisanog ovim Pravilnikom.

Izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije

Članak 26.

(1) Izvješće o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja i klimatizacije izrađuje i potpisuje ovlaštena osoba.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži informacije o svim provedenim radnjama u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja, usporedbe s tehničkim specifikacijama proizvođača te prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava.

(3) Sadržaj izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja i izvješća o provedenom redovitom pregledu sustava hlađenja i klimatizacije utvrđen je Metodologijom.

VI. CIJENA ENERGETSKOG PREGLEDA GRAĐEVINE I ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZGRADE

Članak 27.

Ministar posebnom Odlukom propisuje cijenu provođenja energetskih pregleda građevina i izdavanja energetskih certifikata zgrada.

VII. REGISTAR IZVJEŠĆA O PROVEDENIM ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKIH CERTIFIKATA ZGRADA

Članak 28.

(1) Registar izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i izdanim energetskim certifikatima zgrada ustrojava i vodi Ministarstvo u elektroničkom i u pisanom obliku.

(2) Ministarstvo nadležno za energetiku ima uvid u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ovlaštena osoba dužna je dostavljati podatke o provedenim energetskim pregledima građevina i izdanim energetskim certifikatima zgrada u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Registar iz stavka 1. ovoga članka vodi se prema obrascu iz Priloga 7 ovoga Pravilnika.

VIII. NEOVISNA KONTROLA IZVJEŠĆA O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKIH CERTIFIKATA ZGRADA

Neovisna kontrola

Članak 29.

Izvješća o provedenim energetskim pregledima građevina i energetski certifikati zgrada podliježu neovisnoj kontroli koja se provodi na način utvrđen posebnim propisom.

IX. NADZOR NAD PROVEDBOM PRAVILNIKA

Članak 30.

Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Pravilnika obavlja Ministarstvo i provodi propisane mjere.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Veliki potrošač

Članak 31.

Veliki potrošač mora provesti energetski pregled građevine u skladu s ovim Pravilnikom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Javna rasvjeta

Članak 32.

Javni sektor mora provesti energetski pregled javne rasvjete koja je u njegovoj nadležnosti u skladu s ovim Pravilnikom u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Energetsko certificiranje zgrada

Članak 33.

Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u pogon moraju imati energetski certifikat izrađen na način kako je propisano ovim Pravilnikom.

Članak 34.

Postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju, iznajmljuju, daju u leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat izdan na način sukladno odredbama ovoga Pravilnika dostupan na uvid kupcu, najmoprimcu ili zakupcu prije sklapanja ugovora o kupoprodaji, iznajmljivanju, leasingu ili zakupu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Članak 35.

(1) Zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata sukladno članku 9. ovoga Pravilnika moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat na način propisan ovim Pravilnikom.

(2) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga članka korisne površine veće od 1000 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2012.

(3) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga članka korisne površine veće od 500 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2013.

(4) Zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade iz stavka 1. ovoga članka korisne površine veće od 250 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31. prosinca 2015.

Članak 36.

(1) Krajnji kupac energije koji ima status velikog potrošača prema ovom Pravilniku, dužan je podnijeti Ministarstvu prijavu radi uvrštenja na listu velikih potrošača. Prijava se podnosi u elektroničkom ili pisanom obliku na obrascu koji je dan u Prilogu 8 ovoga Pravilnika.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na temelju podataka za 2011. godinu u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(3) Krajnji kupac energije koji na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika nema status velikog potrošača, ali taj status stekne nakon toga, dužan je podnijeti prijavu za uvrštenje na listu velikih potrošača u roku od mjesec dana od proteka kalendarske godine u kojoj je stekao status velikog potrošača.

(4) Ako krajnji kupac energije koji ima status velikog potrošača propusti u roku ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, a Ministarstvo utvrdi da njegova ukupna godišnja neposredna potrošnja prelazi 10.000 MWh u građevini koju koristi za obavljanje svoje djelatnosti, Ministarstvo će ga uvrstiti na listu velikih potrošača i podnijeti prijavu za vođenje prekršajnog postupka.

(5) Ministarstvo je dužno ministarstvu nadležnom za energetiku dostaviti listu velikih potrošača do kraja siječnja svake godine.

Članak 37.

Danom primjene ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (»Narodne novine«, br. 36/10 i 135/11) i Pravilnik o energetskim pregledima građevina (»Narodne novine«, br. 5/11).

Članak 38.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se 90 dana od dana objave Metodologije na službenoj internetskoj stranici Ministarstva.

Klasa: 360-01/12-01/443

Urbroj: 531-01-12-3

Zagreb, 9. srpnja 2012.

Ministar

Ivan Vrdoljak, dipl. ing. el., v. r.

Oznake: energetski certifikat, energetski pregled, www.lsprojekt.ht

https://plus.google.com/b/102864056712557944452/102864056712557944452/posts

Oznake: energetski certifikat

Stambeni fond Republike Hrvatske je prema popisima stanovništva 1971. godine iznosio ukupno 1,19 milijuna stanova. Godine 1981. broj stanova je porastao u
odnosu na 1971. za 16,2 posto, ili u prosjeku 1,6 posto godišnje. Godine 1991. registrirano je 1,58 milijuna stanova, što čini porast u odnosu na 1981. za 14,1 ili 1,4
posto godišnje. U razdoblju između dva posljednja popisa stanovništva, 1991.-2001. godine, ukupni stambeni fond Hrvatske, prema dostupnim podacima, porastao je za 19,1, odnosno prosječni godišnji porast iznosio je 1,9 posto. Ukupan broj stanova u Hrvatskoj, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, iznosi 1,88 milijuna, ili 133,3 milijuna kvadratnih metara stambene izgradnje. Prosječna površina stana je 2001. godine iznosila 71 m2, 1991. 67 m2, 1981. 62 m2,a 1971.godine 53 m2. Možemo uočiti stalni porast prosječne površine stana, a time i standarda stanovanja. Prosječna površina stana po osobi, također konstantno raste, te je 2001. godine iznosila 27,3 m2, dok se istovremeno broj osoba po stanu smanjuje, te iznosi 2,6 osoba po stanu. Porastom standarda raste i potrošnja energije u zgradama.

Oznake: energetska učinkovitost

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m , povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća riječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Povijest
Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e. nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.
Početkom 1. st. pr. n. e. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno sa Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima nije predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903.-1909. godine vrši se asanacija riječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća,a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. sv. rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Oznake: energetski certifikat nin, energetsko certificiranje nin

„U Hrvatskoj imamo otprilike 150 milijuna kvadratnih metara stambenog prostora. Nešto više od 60 posto tog stambenog prostora je napravljen do 1987. godine“, kazala je danas ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak-Taritaš na predstavljanju Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Objasnila je da su propisi koji su tretirali određene uvjete vezane uz energetsku učinkovitost, zaštitu, energetski, toplinski omotač zgrade, obiteljskih i svih drugih, nastali 1987. godine, a do tada to nije bila obaveza. „Tako da je glavnina naših obiteljskih kuća, a i drugih zgrada koje su građene do te godine, građene s vrlo skromnim materijalima odnosno skromni način“, rekla je ministrica. Otprilike 31 posto potrošnje energije, prema podacima iz 2011. godine, otpada na kućanstva. „Stoga program energetske obnove obiteljskih kuća omogućuje, da imamo sa stajališta zaštite okoliša svijest prema okolišu, na način da je manje CO2 i manja potrošnja energenta, zatim sa stajališta zaštite prostora da u prostoru imamo obnovljene objekte koji su primjereni tom prostoru, a sa stajališta naših građana, manje će plaćati za energent, zadovoljnije živjeti u tim kućama i kvalitetnije živjeti i stanovati“, kazala je ministrica i pojasnila da se program temelji na tome da 40 posto sredstava osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ostatak ide preko jedinica lokalne samouprave, odnosno građani ulaze u kreditne linije. Ono što je ciljna skupina jest da se na razini godine dana obnovi 2.000 obiteljskih kuća.

„Krajnji cilj razvoja društva i krajnji cilj projekata Vlade, poput ovog, je poboljšati životni standard čovjeka“, kazao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Kazao je da su ovakvi programi izuzetno važni, dakle nastali kvalitetnom međuresornom suradnjom, a koji imaju jasne, mjerljive učinke na poboljšanje kvalitete života građana, ali i na gospodarstvo. „Ovaj program pokazuje mjerljivu korist i za građane i za gospodarstvo. Smanjit će se potrošnja energije u kućanstvima, čime će se građanima i do 60 posto smanjiti troškovi za režije i za utrošak energije, omogućit će se tisuće radnih sati hrvatskim obrtnicima i tvrtkama, poticanjem troškovno velikih radova poput ove energetske obnove kućanstava, čuvamo ili stvaramo radna mjesta našim obrtnicima i građevinskom sektoru“, pojasnio je i naglasio da se tu radi o 207 milijuna kuna investicija godišnje. „No, svakako, najveća poruka ovog programa je da će 2.000 kućanstava u sljedećih godinu dana kao direktnu posljedicu projekta, poboljšati uvjete života, smanjiti troškove za energiju, a pritom će se omogućiti plaće za nekoliko tisuća radnih sati domaćim obrtnicima i tvrtkama“, zaključio je ministar Zmajlović.

Oznake: energetska učinkovitost, energetski certifikat

Općina Vir i istoimeni otok smješten je na krajnjem sjeverozapadu Zadarske županije. Okružena je Virskim morem i Povljanskim kanalom te brojnim manjim zaljevima. S kopnom je povezana mostom. Od Zadra je udaljena 26 km, dok je najbliži grad Nin udaljen 15 km.


Kuće na Viru
Općina Vir čini jedno naselje: Vir. Sa sjevera ga okružuje općina Povljana od koje je dijeli Povljanski kanal, na jugoistoku je općina Privlaka istoimenog središta s kojom je povezan mostom preko Privlačkog gaza lučnim mostom iz 1976. godine. Vir obuhvaća površinu od 22,38 km˛, dužinu 10,12 km i najveću širinu 4,25 km. Obalna linija iznosi 31,43 km.

Općina Vir ustrojena je 1993. godine. Administrativno središe otoka je istoimeno naselje. Glavnu izvršnu vlast ima općinsko vijeće na čelu s načelnikom. Lokalnu vlast do Drugog svjetskog rata na otoku Viru obnašali su Glavar sela tzv. Capo-Villa, Čauš (zadužen za raspodjelu posla) te Arambaša (pomoćnik čauša). Njihov zadatak je bio da organiziraju zajednički dio poslova koje je trebalo izvoditi na razini mjesta, odnosno cijelog otoka.

Vir je u svojoj povijesti prolazio kroz različite vrste teritorijalnih ustrojstava. Administrativno je najčešće bio vezan uz Nin. Prije osamostaljivanja Republike Hrvatske Vir je administrativno bio dio Općine Zadar i imao je status mjesne zajednice. Godine 1992. Davor Kapović, predsjednik Mjesne zajednice i Rudi Kapović, tajnik Mjesne zajednice Vir, pokreću inicijativu za stvaranjem Općine Vir i njezinim administrativnim odvajanjem od grada Nina, kako je bilo predloženo u prvom predlaganju Vlade RH i prvom Saborskom čitanju.

Radimo energetske preglede i energetsko certificiranje na području grada Nina, Zadra, Vira, Zatona, Vrsi, Poljica, Ninski stanovi, Grbe, Privlaka, Petrčane, Dračevac, Ražanac te naselja Sabunika, Vrsi-mulo, Ždrijac, Zukve. U gradu Ninu smo svaka dva tjedna, u slučaju hitnih energetskih certifikata i energetskih pregleda rok između dolazaka može biti i kraći ovisno o dogovoru sa investitorom.

Oznake: vir, zaton, vrsi, nin, energetski cetifikat, petrčane, energetski certifikator

1. Građevinska dokumentacija?

Ukoliko ne posjedujete u vlastitoj arhivi građevinsku dokumentaciju, najbolje se obratiti predstavniku stanara sa upitom da li on ima građevinsku dokumentaciju. Ukoliko predstavnik stanara ne posjeduje građevinsku dokumentaciju, trebali bi se obratiti upravitelju zgade da vam dostavi građevinsku dokumentaciju. Ukoliko ne posjeduju građevinsku dokumentaciju, građevinska dokumentacija vjerovatno postoji u gradskom, županijskom ili državnom arhivu, te se slobodno obratite LSProjektu za daljnje upute pri traženju dokumentacije.

Troškovnici sa materijalim prilikom izgradnje ili adaptacije objekta?

Procedura sa troškovnicima je slična kao sa građevinskom dozvolom, ukoliko ne posjedujete troškovnik u vlastitoj arhivi, možete se obratiti predstavniku stanara, upravitelju zgrade, ali i tvrtki koja je radove izvela. Također može se obratiti LS Projektu kako bi mi kontaktirali izvođače radova.

Računi za struju, vodu i druge energente?
Ukoliko ne posjedujete račune moguće se obratiti institucijama kako bi Vam dostavili račune ili se obratite LSProjektu kako bi vam objasnili kako dobaviti račune.

Vlasnički list?
Dovoljna je kopija vlasničkog lista, koji je moguće nabaviti na internetu. Ukoliko nemate vlasnički list, obratite se nama te je potrebno dostaviti adresu stanovanja te broj katastarske čestice i katastarsku općinu. Ukoliko i to ne posjedujete zajedno sa našim partnerima potruditi ćemo se pronaći sve te podatke te vam besplatno ih dostaviti zajedno sa energetskim certifikatom.

Radimo energetske preglede i energetsko certificiranje na području grada Nina, Zadra, Vira, Zatona, Vrsi, Poljica, Ninski stanovi, Grbe, Privlaka, Petrčane, Dračevac, Ražanac te naselja Sabunika, Vrsi-mulo, Ždrijac, Zukve. U gradu Ninu smo svaka dva tjedna, u slučaju hitnih energetskih certifikata i energetskih pregleda rok između dolazaka može biti i kraći ovisno o dogovoru sa investitorom.

Kontaktirajte nas: http://www.lsprojekt.hr/kontakt/nin/

Nin danas


Uzbudljiva prošlost i prekrasna sadašnjost

Na malenom otočiću usred plitke lagune nalazi se starogradska jezgra gradića Nina koja je kopnom povezana s dva kamena mosta. Nin ima uzbudljivu prošlost i prekrasnu sadašnjost. Sve njegove priče i spomenici, sva njegova ljepota i prirodna bogatstva tu su da u njima uživate i pronađete toliko potrebnu radost, zdravlje i duševno zadovoljstvo.

Priroda i čovjek učinili su ga gradićem ugodnim za odmor, zanimljivim zbog bogate povijesne baštine i odličnim za zdravlje. On je najstariji hrvatski kraljevski grad, kolijevka hrvatske države. U njemu je najmanja katedrala na svijetu i krunidbena crkva sv. Nikole. I jedna od najljepših svjetskih plaža. Nin ima bogatu kulturnu riznicu i očuvanu prirodu te izvanredno lijep okoliš.

On je europsko odredište izvrsnosti. Ima ljekovito blato koje pouzdano liječi mnoge bolesti. Ima i solanu u kojoj se proizvodnja tu pred vašim očima, i danas temelji na tisućljetnoj tradiciji. Dodirnete li palac kipa Grgura Ninskog – kaže predaja – osigurali ste sreću. Štoviše, jedan ga je inozemni portal uvrstio među deset najatraktivnijih svjetskih simbola sreće. Vrijedi se uvjeriti!

Preuzeto sa : http://www.nin.hr/hr/nin/danas

Što je energetski certifikat?

Dokument kojim se na pregledan način predočavaju energetska svojstva zgrade (grijanje, stolarija, kvaliteta zidova, klima…) i koji ima propisani sadržaj i izgled, a izdaje ga ovlaštena osoba.

Je li u Republici Hrvatskoj zakonski obvezno energetsko certificiranje?

Da, obavezno energetsko certificiranje zgrada u RH uvedeno je 15. člankom Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11), a provodi se prema Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12, 29/13 i 78/13).

Postoje li novčane kazne ako se energetski certifikat ne ishodi na vrijeme?

Da, prema Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, predviđene novčane kazne su u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna.

Čemu služi energetski certifikat?

Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o njenim energetskim svojstvima, potrošnji energije te eventualnim prijedlozima za smanjenje ili poboljšanje ukupnih energetskih svojstava.

Kolika je cijena energetskog certifikata?

Cijena energetskog certificiranja određena je zakonskom regulativom te je propisana cjenikom Ministarstva. Postupak izračuna cijene prilagođava se ovisno o koeficijentu složenosti građevine te u svakom trenutku možete bez obaveze provjeriti cijenu za Vašu građevinu!

Kome je potreban energetski certifikat?

Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m˛, a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m˛ te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano;
nestambene zgrade (poslovne, uredske, škole, fakulteti, vrtići, bolnice, sportske građevine, hoteli, restorani, trgovački centri, muzeji, knjižnice… );
sve novoizgrađene nekretnine ( UVJET ZA UPORABNU DOZVOLU ! );
stambene zgrade, odnosno dio zgrade koji se prodaje;
od 01.01.2016. godine i sve nekretnine koje se iznajmljuju, daju u leasing ili zakup!
Je li potreban energetski certifikat pri kupoprodaji nekretnina?

Da, za svaku građevinu (stan, kuću, poslovni prostor…) veću od 50 m˛.

Je li potreban energetski certifikat za industrijske građevine?

Da, za svaku koja je veća od 50 m˛, a grije se na temperaturu preko 18Ú ili hladi ispod 12Ú.

Tko mora javno izložiti energetski certifikat?

Zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m˛, a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m˛.

Koliki je rok važenja energetskog certifikata?

Rok važenja energetskog certifikata je 10 godina.

Preuzeto sa: http://www.poslovni.hr/

Nove zgrade prije uporabe odnosno puštanja u pogon moraju imati energetski certifikat. Postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju moraju imati važeći energetski certifikat i predan na uvid kupcu prije sklapanja ugovora o prodaji od 1. srpnja 2013. godine. Pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid najmoprimcu ili zakupcu, prije sklapanja ugovora o iznajmljivanju, leasingu ili zakupu od 1. siječnja 2016. godine. Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene: korisne površine veće od 1000 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2012. korisne površine veće od 500 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2013. korisne površine veće od 250 m2 moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015.

* BRISANJEM ISPOD UPISANE POVEZNICE KRŠITE ZAKON O AUTORSKOM PRAVU RH *
Preuzeto sa: http://www.lsprojekt.hr/energetsko-certificiranje/

preuzeto sa : ls projekt

Ukoliko ste prije izdavanja uporabne dozvole pribavili energetski certifikat, a nije protekao rok od deset godina od njegovog izdavanja, niste u obvezi ponovno ishoditi energetski certifikat radi prodaje kuće.

Preuzeto sa Ministarstvo graditeljstva

Energetski certifikat na jednostavan način pružita vlasnicima i korisnicima zgrada informaciju o tome koliku potrošnju energije za grijanje mogu očekivati, a povezano s time i koliki računi za grijanje ih čekaju. Osim toga, pruža im se informacija na koji način mogu smanjiti potrošnju energije. Razlike u potrošnji energije, i u cijeni grijanja najbolje se vide na sljedećem primjeru: Stan je površine 90 m˛ i ima etažno plinsko grijanje. Ukoliko je potrošnja 24 (kWh/m˛), tada stan spada u razred A. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 24(kWh/m˛) = 2160 kWh energije ili približno 303 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun za grijanje iznosi 1303 kn. 40 (kWh/m˛), tada stan spada u razred B. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 40(kWh/m˛) = 3600 kWh energije ili približno 505 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun za grijanje iznosi 2172 kn. 90 (kWh/m˛), tada stan spada u razred C. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 90(kWh/m˛) = 8100 kWh energije ili približno 1137 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun iznosi 4889 kn. 230 (kWh/m˛), tada stan spada u razred F. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 230(kWh/m˛) = 20700 kWh energije ili približno 2905 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun iznosi 12493 kn.

* BRISANJEM ISPOD UPISANE POVEZNICE KRŠITE ZAKON O AUTORSKOM PRAVU RH *
Preuzeto sa: http://www.lsprojekt.hr/energetsko-certificiranje/

Preuzeto sa :Lsprojekt

Oznake: energetski certifikat

Lista u nastavku pokazuje granične vrijednosti između energetskih razreda za stambene zgrade.. Primjerice, kuća za koju je izračunato da za grijanje troši godišnje 67 kWh po metru kvadratnom površine, spada u razred C.


A+ do 15 kWh po metru kvadratnom površine

A do 25 kWh po metru kvadratnom površine

B do 50 kWh po metru kvadratnom površine

C do 100 kWh po metru kvadratnom površine

D do 150 kWh po metru kvadratnom površine

E do 200 kWh po metru kvadratnom površine

F do 250 kWh po metru kvadratnom površine

G > 250 kWh po metru kvadratnom površine

Preuzeto sa Energetsko certificiranje

Oznake: energetski certifikat, energetski razed

1.Raspoloživa tehnička dokumentacija o građevini – korisno je sve što od dokumentacije posjedujete, dakle Glavni projekt i/ili Izvedbeni projekt, i/ili Završno izvješće nadzornog inženjera, ili Snimku izvedenog stanja (ukoliko se radila legalizacija za objekt), i/ili Projekt preuređenja i drugo.

2.Ukoliko su na zgradi izvedeni radovi koji su mogli znatnije utjecati na energetske karakteristike zgrade (npr. ukoliko je izvedena nova, bolja fasada i sl., korisno je priložiti i dokumentaciju koja svjedoči o izvedenim radovima. To može biti primjerice Troškovnik izvedenih radova, Projekt sanacije, i sl.

3.Opcionalno računi za struju, vodu i druge energente koji se eventualno koriste (plin, lož ulje, drva…)

4.Vlasnički list

Preuzeto sa: Energetsko certificiranje LSProjekt

Oznake: energetski certifikat, energija

Energetski certifikat na jednostavan način pružita vlasnicima i korisnicima zgrada informaciju o tome koliku potrošnju energije za grijanje mogu očekivati, a povezano s time i koliki računi za grijanje ih čekaju. Osim toga, pruža im se informacija na koji način mogu smanjiti potrošnju energije. Razlike u potrošnji energije, i u cijeni grijanja najbolje se vide na sljedećem primjeru: Stan je površine 90 m˛ i ima etažno plinsko grijanje. Ukoliko je potrošnja 24 (kWh/m˛), tada stan spada u razred A. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 24(kWh/m˛) = 2160 kWh energije ili približno 303 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun za grijanje iznosi 1303 kn. 40 (kWh/m˛), tada stan spada u razred B. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 40(kWh/m˛) = 3600 kWh energije ili približno 505 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun za grijanje iznosi 2172 kn. 90 (kWh/m˛), tada stan spada u razred C. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 90(kWh/m˛) = 8100 kWh energije ili približno 1137 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun iznosi 4889 kn. 230 (kWh/m˛), tada stan spada u razred F. Za grijanje takvog stana u jednoj kalendarskoj godini ćete potrošiti: 90(m˛) * 230(kWh/m˛) = 20700 kWh energije ili približno 2905 mł prirodnog plina. Uz cijenu od 4,3 kN/mł plina, godišnji račun iznosi 12493 kn.


Preuzeto sa: http://www.lsprojekt.hr/energetsko-certificiranje/

Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata i uključuje: Energetski pregled zgrade prilikom kojeg se prikupljaju svi potrebni podaci za izračun Analiza prikupljenih podataka, izračun energetskih svojstava, te prijedlog mjera koje mogu poboljšati energetska svojstava i smanjiti potrošnju. Sve navedeno iznosi se u Izvješću o provedenom energetskom pregledu Izdavanje energetskog certifikata Energetski certifikat za zgradu izdaje ovlaštena osoba na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.

Vise na : Lsprojekt

Oznake: energetski certifikat, energetsko certificiranje

14.02.2014. - Pravilnik o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (od 14.02. do 28.02.2014.)
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu Pravilnika o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi. Zainteresirana i stručna javnost mogla je svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na predloženi tekst Pravilnika poslati najkasnije do 28. veljače 2014. godine na adresu e-pošte pravilnik.kontrola.certifikata@mgipu.hr.

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=17684

Prvi post koji služikao test

Oznake: Test