Kao što najavih izvrših. Lijepa nedjelja bijaše, a na obzoru ponedjeljak i ozbiljnije teme. Nedavno sam rogoborila protiv kartica, a svojim komitentima uvijek savjetujem da uvedu i takav oblik plaćanja. Koristi su nemjerljive, a prometi porastu odmah pa i po nekoliko puta. Štedjeti treba znati, ali potrošnja donosi razvoj. Kupovanjem se stvara potražnja, a porastom potražnje za proizvodim nastaju nova radna mjesta...stvari idu u krug...i ne samo to...Slažem se s akcijom kupujmo hrvatsko, ali samo pod uvjetom da je hrvatsko konkukuretno. Naša vrla privreda minus iz izvoza tj. kako uglavnom izvozi po niskim cijenama manjak nadoknađuje na domaćem tržištu preko leđa hrvatskih potrošača. Bijaše tako godinama.
Cijeli marketing se danas prodaje pod znanost, ali često sa znanosti nema veze. Počinje se od kojekakvih budžeta, istraživanja, testiranja i ne znam čega. Psiholoških mambo jumbo štoseva. Sretnih brojeva. Jedna čuvena austrijska trtka otvorila je ogromni robni centar na Žitnjaku (propala) jer joj je čuveni numerolog rekao da je 9.9.1999. u 9 sati iznimno sretan trenutak i to treba iskoristiti u poslovnom pogledu. Valjda je honorar astrologa bio prevelik pa je cijela firma propala.
Razgovarala sam s jednim znanstvenikom koji astrologiju doživljava kao razonodu. Nisam ga uspjela uvjeriti da je riječ o grani privrede. U stvari nisam dobro artikulirala svoj stav. A bitan je proizvod ( i to je proizvod). U stvari svaki proizvod ima svog kupca. Neke stvari mi doista idu na živce. Recimo u kad kupujete običnu majicu, ako niste u skladu sa standardima te robne marke, ma koliko bili spremni potrošiti novce nećete je kupiti jer neće biti vašeg broja. Kod takvih prozvoda neke su stvari i razumljive jer njihovi potrošači su njihove hodajuće reklame. A oni ne žele one koji su van gabarita. A to je zapravo vrlo žalosno. Mislim s humanog aspekta. Ako imate recimo pivski trbuščić nema šanse da stanete u nečije majicu...
Rezime zapravo nedjelje je da je bila prekrasna.
Pogledala sam s nećakom Zebru Trkačicu. KOncepcija filma bazirana na prihvaćanju razlika, timskom radu, upornosti, volje i veličini srca. I prihvaćanju različitih individualnosti i mnogo humora....onog s mjerom.Lijepa poruka djeci i odraslima u kinu. A došli su u velikom broju. Kino je bilo prepuno, a priča iako izmišljena kao i svaka bajka lijepa i poučna. I želim da nećak vidi takve priče, a i sam ispriča svoju sličnu priču. Da bude uporan i vrijedan. Da poštuje prijatelje, surađuje, poštuje autoritete, ali ima i svoju volju. Da prihvaća različitost i da ne gubi vrijeme u čuđenju. (poput tete ponekad). Da ima san i plan ...i čvrstine i volje da isti ostvari.... A i bilo je i ljubavi....Zebra i kobila. Slično a različito....
Naravoučenije: Postoji "nogometaš" kojem sam ja the Lopta...moram izbaciti ono skocica...možda u tom grmu leži zec