U Hrvatskoj nemamo kreditnu krizu i nadam se da je nećemo ni imati, a zbog visoke kapitaliziranosti banaka i visokih rezervi sustava vjerujem ni da nećemo imati ni krizu depozita. Depoziti su u hrvatskih banaka sigurni. Turbulencije imamo na tržištu kapitala koje je malo i plitko, a zadnjih je nekoliko godina bilježilo ekspanzivan rast izazvan javnim ponudama državnih poduzeća po promotivnim cijenama.
Što se događa na Burzi?
Sigurno je jedno ;na djelu je višemjesečna manipulacija .
Sirovo Balkansko preraspodjeljivane imovine ili u žargonu „istresanje malih“.
Primjer, INA .
Prema posljednjem mijenjanju ulagačke regulative stvari su posve jasne.
Jedina smo burza na svijetu oko koje je novca više od papira.
Novac građana u obaveznim mirovinskim fondovima koristi se kao
financijska poluga.
Opet će kao krajem ili početkom godine milijuni kuna završiti u privatnim đepovina , vilama i automobilima kojekakvih lukovicha.
Nama članovima mirovinskih fondova zakonski minimum ili tek možda nešto iznad toga.
ZSE za sada , osim par iznimaka nema ulogu u financiranju našeg gospodarstva.
Te transakcije su determinirale i stanje burze. Veza cijena i fundamenata je malo, manje nego na zapadnim burzama. Zašto? Jer smo takvi kakvi jesmo. Burze s velikom volatilnošću su podložne različitim utjecajima koji ne moraju s njom imati izravne veze, a dolazi do efekta čistog preslikavanja. Pada New York, pada i Zagreb, a kakva im je međusobna veza, nikog ne zanima.
Kamo to vodi?
Primjer Pliva , Našicecement-nexe grupa,navodno i ZABA
nakon zadovoljenih zakonskih uvijeta Squeeze out – istiskivanje manjinskih dioničara „otpremninom“
Dalmatinski Reket ? Sprdačinu oko kupnje i kupaca HAJDUKOVIH DIONICA ....hmmm ne treba komentirati.
Posljednja faza tranzicije društva ; našeg novca u njihove takuine.
Najbolje tek slijedi.
Što možete?
i dalje blejati kao ovce ? možda sam nekim čudom u pogrešnom uvjerenju?
Nadajte se...
Squeeze out (istiskivanje malih dioničara)
Squeeze out je postupak istiskivanja manjinskih dioničara, najčešće praćen preoblikovanjem dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i napuštanjem burze. U pravnim spisima je poznat pod pojmom "prijenos dionica manjinskih dioničara", odnosno "prijenos dionica uz plaćanje otpremnine".
Temeljem čl. 300. izmjenjenog Zakona o trgovačkim društvima, squeeze out je moguć isključivo u slučaju kad većinski dioničar posjeduje dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala. U tom slučaju manjinski dioničari ne mogu odlučivati hoće li prihvatiti odluku većinskog dioničara, već će njihove dionice automatizmom biti pripisane na račun većinskog dioničara. Za razliku od većine članaka u Zakonu, ovaj ide na ruku većinskom vlasniku koji na ovaj način može preuzeti dionice malih dioničara bez njihovog dopuštenja, ali za uzvrat im treba isplatiti pravednu vrijednost dionica.
U praksi nastaje problem ako većinski vlasnik ponudi malim dioničarima za njihove dionice iznos koji oni smatraju nižim od realne vrijednosti njihovih dionica jer malim dioničarima u tom slučaju preostaje samo potraživanje svojih prava sudskim putem, odnosno obraćanje sudu u nadi da će sudski vještak o trošku malog ili malih dioničara odrediti pravednu vrijednost, što je najčešće dugotrajan i mukotrpan postupak, a nerijetko i bezuspješan.
"Bankama se na raspolaganje stavlja 450 milijuna eura, za koje pretpostavljam da će iskoristiti da smanje ili ograniče mogući pritisak na tržište"
Istovremeno čekamo milijarde kn od prodaje Ine...
Dug države bez kta 35,36,37 .. .. ... ... milijardi eura
