NAŠLI SU KRIVCA; Objektivistička filozofija Ayn Rand ,
"Mislite da je novac korijen svega zla. Jeste li se ikad pitali što je korijen novca?"
Ayn Rand( Alissa Zinovjevna Rosenbaum) mentorica Alana Greenspana-dugogodišnji predsjednik FED-a
"Kada kažem
kapitalizam, mislim na čisti, nekontrolirani, nekontrolirljivi laissez-faire kapitalizam, u kojem postoji
razdvajanje ekonomije i države, baš kao što je to slučaj (i zbog istih razloga) i s razdvajanjem crkve i države."
"Ja nisam u prvome redu advokat kapitalizma nego egoizma",
tvrdi Randova. "Ali nije najvažniji egoizam nego razum. Kada bismo priznali prevlast razuma i dosljedno ga
provodili, sve bi drugo iz njega slijedilo. Prevlast razuma bila je I ostaje bit mojega djela i objektivizma.
“Širom svijeta među investitorima vlada strah od duboke recesije globalnog gospodarstva. Fokus njihove zabrinutosti pomaknuo se sa banaka ili poduzeća koja bi mogla propasti na koja zemlja bi se mogla približiti bankrotu, sa Islandom i nekim manjim zemljama širom svijeta čiji se život umjetno održava na odjelu intenzivne njege”
Ayn Rand piše: "Kapitalizam od
svakog čovjeka zahtijeva ono najbolje – njegovu racionalnost – te ga u skladu s njom nagrańuje. On svakome
čovjeku ostavlja izbor da radi što želi, da se specijalizira, da svoje proizvode razmjenjuje proizvodima drugih, i
da na putu samoostvarenja ide onoliko daleko koliko mu to dopuštaju njegove sposobnosti i njegove ambicije."
"U svakodnevnom jeziku, riječ sebičnost sinonim je za zlo; sliku sebičnosti predočuje zločinački
ubojica koji gazi preko leševa kako bi ostvario svoje ciljeve... Pravo značenje sebičnosti jest: briga za vlastiti
interes. Ali taj pojam ne uključuje moralno vrednovanje, on nam ne kaže je li briga za vlastite interese dobro ili
zlo; niti nam kaže što tvori čovjekove stvarne interese. Etika altruizma stvorila je sliku zločinca kako bi ljudi
prihvatili dva nehumana obilježja: prvo, da je svaka briga za vlastiti interes zlo, bez obzira koji su to interesi; i
drugo, da su zločinačke aktivnosti doista briga za vlastiti interes (pa nas altruizam poziva da ga se odreknemo
zbog brige za svoje bližnje). Altruizam tvrdi da je bilo koje djelovanje koje koristi drugima dobro, te da je bilo
koje djelo koje poduzimamo za vlastitu korist zlo. Stoga je korisnik od djelovanje jedini kriterij moralne
vrijednosti – i sve dok su korisnici netko drugi, a ne mi, sve je u redu. Iz toga izvire nevjerojatna nemoralnost,
kronična nepravednost, groteskni dvostruki standardi, nerazrješivi sukobi i kontradikcije koje su karakterizirale
ljudske odnose i društva u povijesti, u svim varijantama altruističke etike. Nepoštenje današnjih moralnih
sudovima ogleda se u tome što se smatra da su jednako nemoralni industrijalac koji stvara bogatstvo i gangster
koji pljačka banku, jer obojica stječu bogatstvo za svoju "sebičnu" korist.
Mladić koji se odriče karijere kako bi
se brinuo o roditeljima i koji se nikada ne uspije izdići iznad prodavača namirnica, smatra se moralno
superiornijim od mladića koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije. A diktator se smatra moralnim,
jer je neizrecive grozote počinio u ime naroda, a ne u vlastito ime." Kriterij krajnjeg korisnika (altruističkog)
djelovanja, nastavlja Randova, potiče čovjeka na pomisao da je moral njegov neprijatelj, da moralnim
djelovanjem može samo izgubiti.
Jedino čemu se eventualno može nadati jest da će se netko jednom žrtvovati i
za njegovu korist, "ali on zna da će takav odnos donijeti uzajamnu netrpeljivost, a ne užitak, i da će takva
moralna razmjena ličiti na razmjenu neželjenih božićnih darova, darova koje nitko iz moralnih razloga ne smije
kupiti za sebe. Osim u tim prilikama, moralnost se za nj ne brine i nema mu što reći kako bi mu pružio oslonac
u ključnim situacijama njegova života; jer to je samo njegov osobni, privatni, "sebični" život, i kao takav smatra
se zlim, ili u najboljem slučaju, amoralnim."
Čovjek se zbog altruističke filozofije danas mora stidjeti što
ostvaruje bogatstvo, tvrdi Ayn Rand. Zbog toga je velik dio programa objektivističke filozofije, Ayn Rand
posvetila poduzetnicima, ljudima koji podnose rizik, ali i dobit od svojih zamisli...
Strah od recesije dominirao je prošli tjedan na svjetskim tržištima kapitala, a na pad indeksa velik su utjecaj imala i smanjenja procjena budućih poslovnih rezultata kompanija.
Vječna borba špekulanata i investitora
Tržište kapitala je bojno polje za različite tipove igrača koji pokušavaju specifičnim strategijama i pristupima trgovanju ugrabiti svoj djelić burzovne sreće. Burzovnim arenama paradiraju raznoliki karakteri - od sitnih špekulanata koji imaju sva obilježja kockara do profesionalaca koji razrađuju složene ulagačke strategije tipujući samo na sigurno Špekulanti – lovci na kratkoročnu sreću
John Maynard Keynes, najčuveniji ekonomist prve polovice 20. stoljeća jednom prilikom je rekao: 'Kod odabira pobjednika na izboru ljepote treba procijeniti suce, a ne ljepotice, jer suci odlučuju tko će pobijediti.' Oni koji špekuliraju s dionicama malo brinu o kvaliteti dionice. Umjesto toga pokušavaju procijeniti raspoloženje javnosti jer će ono odlučiti kojim će dionicama porasti cijena. Ova Keynesova izreka najbolje opisuje špekulativni pristup tržištu.
Glavni cilj špekulanta je ostvarivanje zarade na kratkotrajnim promjenama cijena. Špekulant pritom ne vodi računa o stvarnoj vrijednosti dionice, već nastoji iskoristiti tržišni trend. On se kladi na očekivanu promjenu cijena. Zbog brzine donošenja odluka špekulant se u pravilu ne oslanja dovoljno na egzaktne analitičke podatke, već se njegove odluke više baziraju na glasinama i osluškivanju psihologije tržišta. Špekulant, kao i kockar, može postizati kratkoročne dobitke, ali dugoročno je gotovo uvijek gubitnik.
Špekulacija je često očaravajuća i ponekad joj podlegnu i ozbiljni investitori. Stoga je za svakoga tko se želi dugoročno baviti investiranjem najbolje odvojiti jedan mali dio portfelja za špekulativne svrhe. Na taj način zadovoljit će svoje kockarske strasti bez ugrožavanja investicijskog portfelja.
Premda su u pravilu štetne za pojedince, špekulacije pogoduju razvoju tržišta kapitala. Učestalim trgovanjem špekulanti povećavaju likvidnost tržišta, a bez njih često ne bi dospjele na burzu brojne inovativne kompanije koje izdaju visokorizične dionice.
Špekulant ne vodi računa o stvarnoj vrijednosti dionice, već nastoji iskoristiti tržišni trend
Investitori – tragači za dugoročnom zaradom
Tko god se želi ozbiljno i dugoročno baviti investiranjem na tržištu kapitala, mora izbjeći špekulativni pristup, koji najčešće završava gubicima. Investitor ne mašta o velikim dobicima na kratki rok, već stvara strategiju koja mu omogućuje dugoročni opstanak na burzi uz pristojnu zaradu. Svi majstori investiranja koji su na burzi zaradili milijarde, poput Leona Richardsona, Benjamina Grahama, Georga Sorosa, kad govore o uspješnom investiranju naglašavaju zdravu logiku i oslobađanje od utjecaja psihologije masa.
Zdrava logika pretpostavlja dobru informiranost i analitičke sposobnosti koje investitoru omogućuju kvalitetno vrednovanje dionica. To jednostavno znači da pravi investitor kupuje podcijenjene dionice, a prodaje precijenjene rukovodeći se egzaktnim pokazateljima ne osvrćući se na glasine i tržišne trendove.
Ovisno o načinu donošenja odluka, u praksi postoje defenzivni ili pasivni i poduzetni ili aktivni investitori. Defenzivni investitor zainteresiran je za siguran prinos uz istodobnu bezbrižnost. On je ziheraš koji igra na sigurno očekujući niski, ali stabilan prinos. Ulaže na dugi rok i ne trguje često, a donošenju odluke prethodi iscrpna analiza i prosudba rizika. Pasivni investitor nema dovoljno vremena niti znanja o investiranju, pa se često koristi savjetima investicijskog savjetnika. Veći dio njegovih ulaganja usmjeren je na sigurne vrijednosne papire poput 'blue chip' dionica, provjerenih investicijskih fondova i burzovnih indeksa.
Investitor nastoji stvoriti strategiju koja će mu omogućiti dugoročan opstanak na burzi uz pristojnu zaradu
Za razliku od njega, poduzetni investitor nastoji aktivnim pristupom postići bolji rezultat od prosjeka tržišta. On dobro poznaje principe investiranja, svakodnevno prati kretanja na tržištu i sam donosi investicijske odluke. Znatno češće trguje nastojeći iskoristiti sve povoljne prilike koje se pojavljuju na turbulentnom financijskom tržištu.
Zamke koje investitore pretvaraju u špekulante
Zdrava logika kod većine investitora najčešće nije upitna, ali često puta ona podlegne psihologiji tržišta koja se kreće kao klatno - od neizdrživog optimizma, kada su cijene većine dionica precijenjene, do neopravdanog pesimizma, kada je većina dionica podcijenjena. Premda zdrava logika govori da u prvom slučaju treba prodavati, a u drugom kupovati, rijetki su oni koji se sasvim ispravno ponašaju.
Zov rastućeg tržišta je kao zavodljivi pjev sirena kojem podlegnu i mnogi trezveni investitori, pa umjesto da prodaju oni i dalje kupuju očekujući bezgraničan rast cijena. A kad nastupi depresija u panici prodaju umjesto da hvataju pozicije za novi ciklus rasta. Brojni su primjeri koji pokazuju kako su i najracionalniji umovi podlegli psihozi tržišta.
U kultnoj knjizi 'Inteligentni investitor' Benjamina Grahama navodi se primjer Isaaca Newtona koji je daleke 1720. posjedovao dionice poduzeća South Sea Company, najatraktivnije dionice u tadašnjoj Engleskoj. Osjećajući da tržište izmiče kontroli, veliki fizičar je promrmljao da 'može izračunati kretanje nebeskih tijela, ali ne i pomahnitalost ljudi'. Newton je prodao dionice i zaradio 7.000 funti uz prinos od 100 posto. Samo nekoliko mjeseci kasnije u zamahu divljeg entuzijazma na tržištu, Newton je ponovno kupio dionicu po višoj cijeni i izgubio 20.000 funti (što je ekvivalent tri milijuna dolara danas). Za ostatka njegova života zabranio je bilo kome da izgovori riječ South Sea u njegovoj prisutnosti.
Premda su pravila uspješnog investiranja prilično jednostavna, malo je igrača na tržištu kapitala koji su do kraja disciplinirani. Većina njih su 'podvojene ličnosti' (dijelom špekulanti, a dijelom investitori). Pitanje je samo koja će polovica s vremenom prevladati. Ako prevlada ona prva, onda će izgorjeti prije ili kasnije, a ako uspiju razviti vrline investitora, perspektiva im je zagarantirana.
short sell- na zse "ne postoji"
Zarada na padu cijene akcije
Kratka prodaja – prvo se prodaju , pa se kupe akcije. Prodaja akcija koje su
posuđene od brokera i kupljene kasnije da bi podmirile zajam (pokrivanje
kratke pozicije).
CROBEX 90 DANA
STANDARD AND POOR'S 500 - SPX 90 DANA
Opis indeksa
Standard and Poor's 500 je indeks vagan na temelju tržišne kapitalizacije 500 američkih dionica. Indeks je osmišljen kako bi mjerio uspješnost domaće industrije u SAD-u kroz promjene ukupne tržišne vrijednosti dionica reprezentativnih za sve veće industrije.
Je li “Freelander” nastavak Vaših prethodnih frustracija?
To je temeljna zamisao mojih novela . Svoju vjerodostojnost kao pisca i čovjeka gubim putujući na relaciji Zagreb – Sarajevo ponekad u Doboju , a ponekad Zenici.
I Vi često prolazite tim putem?
- Najmanje nekoliko puta godišnje i jako ga dobro poznajem;ali još uvijek nisam pronašao
Ono što sam izgubio putem.
U “Freelanderu” se opet bavite duhovnom procjenom situacije u Hrvatskoj i Zagrebu?
Tu se bavim doživljajem Zagreba, doživljajem Bosne i doživljajem vlastitog identiteta iz perspektive jednog lika.
Smatram se žrtvom hrvatskih naziva jela , grinceka, ajnperma , štrudli i hrvatskog poimanja bureka.
U knjizi spominjete štrukle i one su jako loše prošle. Zašto?
- Nisu samo štrukle loše prošle. Da se razumijemo, hrana uz hrvatske putove je, što god tko o tome mislio, redom odvratna, pogotovo nakon što je izgrađena autocesta , pa više ne mogu pronaći legendarnu ličku cesta uz koju sam nekad žderao odojčetinu. Janjetinu ne jedem iz razloga da netko ne pomisli da imam muslimanske prehrambene navike.
Znam sada će me napasti i znani i neznani, štrukla je jedno krajnje primitivno jelo koje pri tome nije hrvatsko kao što ni sarma nije hrvatska i kao što uglavnom ništa od onog čime se Hrvati ponose u svojoj nacionalnoj kuhinji nije hrvatsko . Hrvati također nisu hrvatski.
Meni je samo žao što se hrvatski nacionalisti, nacionalšovinisti i fašisti, ne odnose izričito i dosljedno i prema hrvatstvu onoga što jedu, jer bi u tom slučaju Hrvatskoj jako olakšali sudbinu budući da bi jedući samo hrvatsko neobično brzo umrli od gladi. Tako bi Hrvatska ostala spašena od nacionalizma štrukli, šovinizma štrudli i fašizma knedli .
Može li hrana uopće biti dio identiteta?
Kineska hrana je dio hrvatskog identiteta na sličan način na koji su i štrukle dio hrvatskog identiteta. Hrvati su u stvari Kinezi ,na svoje sam oči vidio kako jedu rižu.
Sposobnost velikih gradova i multikulturnog društva je da obuhvate, prisvoje, adoptiraju sve ono što stiže sa strane, recimo mene .
Današnja urbana Njemačka nije obilježena onim odvratnim masnim svinjskim kobasicama i kiselim zeljem koji padnu na želudac kao uteg od deset kila, nego je obilježena turskim kebabom. Treba zanemariti činjenicu da Hrvatska nema Turaka .Hrvatsko društvo je potrebno adaptirati i prije nego li Turci dođu. Nije dovoljno samo svirati fucking tamburicu.
Ako smo nacionalisti, onda bismo trebali biti dosljedni i umrijeti od gladi.
Molim vas kupite moju knjigu da ne umrem od gladi.
U romanu ste i sebe uvrstili kao lik?
Ponekad uvrstim Munira P.
On je također kao rođeni sarajlija pogođen prehrambenim fašizmom i diskriminacijom.
Ne volite domaće nagrade, niste išli na sajam u Leipzig... Je li to pomalo ekscentrično?
Uvrštavanje mog imena i mojih knjiga u uže izbore nagrada je dizanje cijene budućim dobitnicima.
U većini hrvatskih dnevnih novina se o mojim knjigama i o meni ne piše. O njima pišem sam.
Nema veze što sam na sinekuri Jutarnjeg lista .Dapače ona mi daje pravo
da svoje romane promoviram fašizmom i tako pljunem u lice svim hrvatskim kupcima .
U Hrvatskoj nemamo kreditnu krizu i nadam se da je nećemo ni imati, a zbog visoke kapitaliziranosti banaka i visokih rezervi sustava vjerujem ni da nećemo imati ni krizu depozita. Depoziti su u hrvatskih banaka sigurni. Turbulencije imamo na tržištu kapitala koje je malo i plitko, a zadnjih je nekoliko godina bilježilo ekspanzivan rast izazvan javnim ponudama državnih poduzeća po promotivnim cijenama.
Što se događa na Burzi?
Sigurno je jedno ;na djelu je višemjesečna manipulacija .
Sirovo Balkansko preraspodjeljivane imovine ili u žargonu „istresanje malih“.
Primjer, INA .
Prema posljednjem mijenjanju ulagačke regulative stvari su posve jasne.
Jedina smo burza na svijetu oko koje je novca više od papira.
Novac građana u obaveznim mirovinskim fondovima koristi se kao
financijska poluga.
Opet će kao krajem ili početkom godine milijuni kuna završiti u privatnim đepovina , vilama i automobilima kojekakvih lukovicha.
Nama članovima mirovinskih fondova zakonski minimum ili tek možda nešto iznad toga.
ZSE za sada , osim par iznimaka nema ulogu u financiranju našeg gospodarstva.
Te transakcije su determinirale i stanje burze. Veza cijena i fundamenata je malo, manje nego na zapadnim burzama. Zašto? Jer smo takvi kakvi jesmo. Burze s velikom volatilnošću su podložne različitim utjecajima koji ne moraju s njom imati izravne veze, a dolazi do efekta čistog preslikavanja. Pada New York, pada i Zagreb, a kakva im je međusobna veza, nikog ne zanima.
Kamo to vodi?
Primjer Pliva , Našicecement-nexe grupa,navodno i ZABA
nakon zadovoljenih zakonskih uvijeta Squeeze out – istiskivanje manjinskih dioničara „otpremninom“
Dalmatinski Reket ? Sprdačinu oko kupnje i kupaca HAJDUKOVIH DIONICA ....hmmm ne treba komentirati.
Posljednja faza tranzicije društva ; našeg novca u njihove takuine.
Najbolje tek slijedi.
Što možete?
i dalje blejati kao ovce ? možda sam nekim čudom u pogrešnom uvjerenju?
Nadajte se...
Squeeze out (istiskivanje malih dioničara)
Squeeze out je postupak istiskivanja manjinskih dioničara, najčešće praćen preoblikovanjem dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i napuštanjem burze. U pravnim spisima je poznat pod pojmom "prijenos dionica manjinskih dioničara", odnosno "prijenos dionica uz plaćanje otpremnine".
Temeljem čl. 300. izmjenjenog Zakona o trgovačkim društvima, squeeze out je moguć isključivo u slučaju kad većinski dioničar posjeduje dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala. U tom slučaju manjinski dioničari ne mogu odlučivati hoće li prihvatiti odluku većinskog dioničara, već će njihove dionice automatizmom biti pripisane na račun većinskog dioničara. Za razliku od većine članaka u Zakonu, ovaj ide na ruku većinskom vlasniku koji na ovaj način može preuzeti dionice malih dioničara bez njihovog dopuštenja, ali za uzvrat im treba isplatiti pravednu vrijednost dionica.
U praksi nastaje problem ako većinski vlasnik ponudi malim dioničarima za njihove dionice iznos koji oni smatraju nižim od realne vrijednosti njihovih dionica jer malim dioničarima u tom slučaju preostaje samo potraživanje svojih prava sudskim putem, odnosno obraćanje sudu u nadi da će sudski vještak o trošku malog ili malih dioničara odrediti pravednu vrijednost, što je najčešće dugotrajan i mukotrpan postupak, a nerijetko i bezuspješan.
"Bankama se na raspolaganje stavlja 450 milijuna eura, za koje pretpostavljam da će iskoristiti da smanje ili ograniče mogući pritisak na tržište"
Istovremeno čekamo milijarde kn od prodaje Ine...
Dug države bez kta 35,36,37 .. .. ... ... milijardi eura
Najveći izdavatelji certifikata na hrvatske dionice su austrijske banke. Osim njih nekoliko europskih banaka izdalo je nekoliko vrsta certifikata na hrvatske dionice i CROBEX.
Od dionica sa područja bivše YU najveći broj certifikata izdano je na slovenske dionice a postoje i na srpske dionice. Short certifikati su za sada izdani samo na slovenske dionice dok na hrvatske dionice postoje samo long varijante (osim na CROBEX gdje postoji i short). Zbog pada cijena u 2008. godini gotovo svi turbo certifikati na hrvatske dionice su završavali u knock-outu.
Svim Hrvaticama i Hrvatima, svim hrvatskim građanima čestitam Dan neovisnosti.
Predsjednik Vlade čestitao Dan neovisnosti˙
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Ivo Sanader, čestitao je danas Dan neovisnosti svim hrvatskim građanima:
Hrvatski je sabor, 8. listopada 1991. godine, učinio povijesni korak - raskinuo je državno-pravne odnose s bivšom državom, a tijekom sedamnaest godina prošli smo preobrazbu i oblikovali se kao centar stabilnosti, sigurnosti i suradnje u ovom dijelu Europe.
Za sva postignuća posebnu zahvalnost dugujemo hrvatskim braniteljima koji su obranili samostalnost i suverenost hrvatske države.
Republika Hrvatska ovogodišnji Dan neovisnosti dočekuje u predvorju Europske unije, na vratima NATO-a, preuzimajući sve istaknutiju ulogu na međunarodnoj sceni. Hrvatska je članica Vijeća sigurnosti UN, naše su snage sudjelovale u 15 mirovnih misija na četiri kontinenta, postali smo sudionikom međunarodnog mira i sigurnosti.
"Tko je gluh , slijep i tih živjeti će stotinu godina u miru"
06.10.2008. Predsjednik Mesić uputio čestitku u povodu Dana neovisnosti
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je čestitku građanima Republike Hrvatske u povodu Dana neovisnosti.
«Sloboda i neovisnost temelj su razvoja i napretka svakog naroda. Proglašenjem neovisnosti, koju je priznao sav svijet, hrvatski narod i hrvatski građani stvorili su temelj za slobodan razvoj i punopravno sudjelovanje u međunarodnim odnosima. Možemo biti ponosni na sve ono što je dobro i vrijedno učinjeno u proteklih sedamnaest godina i ujedno iskazati dužnu zahvalnost svima koji su u postizanje i očuvanje neovisnosti Republike Hrvatske ugradili svoj rad i znanje, a posebice onima koji su za to položili svoj život. To nas također sve obvezuje da prihvatimo odgovornost za izgradnju Republike Hrvatske kao države mira, slobode, poštivanja ljudskih prava, solidarnosti, pravde i razvoja na svim životnim područjima.
Izgrađujući stabilnu Hrvatsku na tim temeljima, možemo biti ravnopravni aktivni sudionici u međunarodnoj politici u promicanju mira i sigurnosti.
Svim hrvatskim građanima srdačno čestitam Dan neovisnosti, uz želju da ga obilježe s ponosom i radošću!», stoji u čestitki predsjednika Mesića.
short sell- na zse "ne postoji" 
