Marketing
RAZUM VS EMOCIJE
NAŠLI SU KRIVCA; Objektivistička filozofija Ayn Rand ,
"Mislite da je novac korijen svega zla. Jeste li se ikad pitali što je korijen novca?"
Ayn Rand( Alissa Zinovjevna Rosenbaum) mentorica Alana Greenspana-dugogodišnji predsjednik FED-a
"Kada kažem
kapitalizam, mislim na čisti, nekontrolirani, nekontrolirljivi laissez-faire kapitalizam, u kojem postoji
razdvajanje ekonomije i države, baš kao što je to slučaj (i zbog istih razloga) i s razdvajanjem crkve i države."
"Ja nisam u prvome redu advokat kapitalizma nego egoizma",
tvrdi Randova. "Ali nije najvažniji egoizam nego razum. Kada bismo priznali prevlast razuma i dosljedno ga
provodili, sve bi drugo iz njega slijedilo. Prevlast razuma bila je I ostaje bit mojega djela i objektivizma.
kapitalizam, mislim na čisti, nekontrolirani, nekontrolirljivi laissez-faire kapitalizam, u kojem postoji
razdvajanje ekonomije i države, baš kao što je to slučaj (i zbog istih razloga) i s razdvajanjem crkve i države."
"Ja nisam u prvome redu advokat kapitalizma nego egoizma",
tvrdi Randova. "Ali nije najvažniji egoizam nego razum. Kada bismo priznali prevlast razuma i dosljedno ga
provodili, sve bi drugo iz njega slijedilo. Prevlast razuma bila je I ostaje bit mojega djela i objektivizma.
“Širom svijeta među investitorima vlada strah od duboke recesije globalnog gospodarstva. Fokus njihove zabrinutosti pomaknuo se sa banaka ili poduzeća koja bi mogla propasti na koja zemlja bi se mogla približiti bankrotu, sa Islandom i nekim manjim zemljama širom svijeta čiji se život umjetno održava na odjelu intenzivne njege”
Ayn Rand piše: "Kapitalizam od
svakog čovjeka zahtijeva ono najbolje – njegovu racionalnost – te ga u skladu s njom nagrańuje. On svakome
čovjeku ostavlja izbor da radi što želi, da se specijalizira, da svoje proizvode razmjenjuje proizvodima drugih, i
da na putu samoostvarenja ide onoliko daleko koliko mu to dopuštaju njegove sposobnosti i njegove ambicije."
"U svakodnevnom jeziku, riječ sebičnost sinonim je za zlo; sliku sebičnosti predočuje zločinački
ubojica koji gazi preko leševa kako bi ostvario svoje ciljeve... Pravo značenje sebičnosti jest: briga za vlastiti
interes. Ali taj pojam ne uključuje moralno vrednovanje, on nam ne kaže je li briga za vlastite interese dobro ili
zlo; niti nam kaže što tvori čovjekove stvarne interese. Etika altruizma stvorila je sliku zločinca kako bi ljudi
prihvatili dva nehumana obilježja: prvo, da je svaka briga za vlastiti interes zlo, bez obzira koji su to interesi; i
drugo, da su zločinačke aktivnosti doista briga za vlastiti interes (pa nas altruizam poziva da ga se odreknemo
zbog brige za svoje bližnje). Altruizam tvrdi da je bilo koje djelovanje koje koristi drugima dobro, te da je bilo
koje djelo koje poduzimamo za vlastitu korist zlo. Stoga je korisnik od djelovanje jedini kriterij moralne
vrijednosti – i sve dok su korisnici netko drugi, a ne mi, sve je u redu. Iz toga izvire nevjerojatna nemoralnost,
kronična nepravednost, groteskni dvostruki standardi, nerazrješivi sukobi i kontradikcije koje su karakterizirale
ljudske odnose i društva u povijesti, u svim varijantama altruističke etike. Nepoštenje današnjih moralnih
sudovima ogleda se u tome što se smatra da su jednako nemoralni industrijalac koji stvara bogatstvo i gangster
koji pljačka banku, jer obojica stječu bogatstvo za svoju "sebičnu" korist.
Mladić koji se odriče karijere kako bi
se brinuo o roditeljima i koji se nikada ne uspije izdići iznad prodavača namirnica, smatra se moralno
superiornijim od mladića koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije. A diktator se smatra moralnim,
jer je neizrecive grozote počinio u ime naroda, a ne u vlastito ime." Kriterij krajnjeg korisnika (altruističkog)
djelovanja, nastavlja Randova, potiče čovjeka na pomisao da je moral njegov neprijatelj, da moralnim
djelovanjem može samo izgubiti.
Jedino čemu se eventualno može nadati jest da će se netko jednom žrtvovati i
za njegovu korist, "ali on zna da će takav odnos donijeti uzajamnu netrpeljivost, a ne užitak, i da će takva
moralna razmjena ličiti na razmjenu neželjenih božićnih darova, darova koje nitko iz moralnih razloga ne smije
kupiti za sebe. Osim u tim prilikama, moralnost se za nj ne brine i nema mu što reći kako bi mu pružio oslonac
u ključnim situacijama njegova života; jer to je samo njegov osobni, privatni, "sebični" život, i kao takav smatra
se zlim, ili u najboljem slučaju, amoralnim."
Čovjek se zbog altruističke filozofije danas mora stidjeti što
ostvaruje bogatstvo, tvrdi Ayn Rand. Zbog toga je velik dio programa objektivističke filozofije, Ayn Rand
posvetila poduzetnicima, ljudima koji podnose rizik, ali i dobit od svojih zamisli...
svakog čovjeka zahtijeva ono najbolje – njegovu racionalnost – te ga u skladu s njom nagrańuje. On svakome
čovjeku ostavlja izbor da radi što želi, da se specijalizira, da svoje proizvode razmjenjuje proizvodima drugih, i
da na putu samoostvarenja ide onoliko daleko koliko mu to dopuštaju njegove sposobnosti i njegove ambicije."
"U svakodnevnom jeziku, riječ sebičnost sinonim je za zlo; sliku sebičnosti predočuje zločinački
ubojica koji gazi preko leševa kako bi ostvario svoje ciljeve... Pravo značenje sebičnosti jest: briga za vlastiti
interes. Ali taj pojam ne uključuje moralno vrednovanje, on nam ne kaže je li briga za vlastite interese dobro ili
zlo; niti nam kaže što tvori čovjekove stvarne interese. Etika altruizma stvorila je sliku zločinca kako bi ljudi
prihvatili dva nehumana obilježja: prvo, da je svaka briga za vlastiti interes zlo, bez obzira koji su to interesi; i
drugo, da su zločinačke aktivnosti doista briga za vlastiti interes (pa nas altruizam poziva da ga se odreknemo
zbog brige za svoje bližnje). Altruizam tvrdi da je bilo koje djelovanje koje koristi drugima dobro, te da je bilo
koje djelo koje poduzimamo za vlastitu korist zlo. Stoga je korisnik od djelovanje jedini kriterij moralne
vrijednosti – i sve dok su korisnici netko drugi, a ne mi, sve je u redu. Iz toga izvire nevjerojatna nemoralnost,
kronična nepravednost, groteskni dvostruki standardi, nerazrješivi sukobi i kontradikcije koje su karakterizirale
ljudske odnose i društva u povijesti, u svim varijantama altruističke etike. Nepoštenje današnjih moralnih
sudovima ogleda se u tome što se smatra da su jednako nemoralni industrijalac koji stvara bogatstvo i gangster
koji pljačka banku, jer obojica stječu bogatstvo za svoju "sebičnu" korist.
Mladić koji se odriče karijere kako bi
se brinuo o roditeljima i koji se nikada ne uspije izdići iznad prodavača namirnica, smatra se moralno
superiornijim od mladića koji ustraje u borbi kako bi ostvario osobne ambicije. A diktator se smatra moralnim,
jer je neizrecive grozote počinio u ime naroda, a ne u vlastito ime." Kriterij krajnjeg korisnika (altruističkog)
djelovanja, nastavlja Randova, potiče čovjeka na pomisao da je moral njegov neprijatelj, da moralnim
djelovanjem može samo izgubiti.
Jedino čemu se eventualno može nadati jest da će se netko jednom žrtvovati i
za njegovu korist, "ali on zna da će takav odnos donijeti uzajamnu netrpeljivost, a ne užitak, i da će takva
moralna razmjena ličiti na razmjenu neželjenih božićnih darova, darova koje nitko iz moralnih razloga ne smije
kupiti za sebe. Osim u tim prilikama, moralnost se za nj ne brine i nema mu što reći kako bi mu pružio oslonac
u ključnim situacijama njegova života; jer to je samo njegov osobni, privatni, "sebični" život, i kao takav smatra
se zlim, ili u najboljem slučaju, amoralnim."
Čovjek se zbog altruističke filozofije danas mora stidjeti što
ostvaruje bogatstvo, tvrdi Ayn Rand. Zbog toga je velik dio programa objektivističke filozofije, Ayn Rand
posvetila poduzetnicima, ljudima koji podnose rizik, ali i dobit od svojih zamisli...
Strah od recesije dominirao je prošli tjedan na svjetskim tržištima kapitala, a na pad indeksa velik su utjecaj imala i smanjenja procjena budućih poslovnih rezultata kompanija.
Vječna borba špekulanata i investitora
Tržište kapitala je bojno polje za različite tipove igrača koji pokušavaju specifičnim strategijama i pristupima trgovanju ugrabiti svoj djelić burzovne sreće. Burzovnim arenama paradiraju raznoliki karakteri - od sitnih špekulanata koji imaju sva obilježja kockara do profesionalaca koji razrađuju složene ulagačke strategije tipujući samo na sigurno
Špekulanti – lovci na kratkoročnu sreću
John Maynard Keynes, najčuveniji ekonomist prve polovice 20. stoljeća jednom prilikom je rekao: 'Kod odabira pobjednika na izboru ljepote treba procijeniti suce, a ne ljepotice, jer suci odlučuju tko će pobijediti.' Oni koji špekuliraju s dionicama malo brinu o kvaliteti dionice. Umjesto toga pokušavaju procijeniti raspoloženje javnosti jer će ono odlučiti kojim će dionicama porasti cijena. Ova Keynesova izreka najbolje opisuje špekulativni pristup tržištu.
Glavni cilj špekulanta je ostvarivanje zarade na kratkotrajnim promjenama cijena. Špekulant pritom ne vodi računa o stvarnoj vrijednosti dionice, već nastoji iskoristiti tržišni trend. On se kladi na očekivanu promjenu cijena. Zbog brzine donošenja odluka špekulant se u pravilu ne oslanja dovoljno na egzaktne analitičke podatke, već se njegove odluke više baziraju na glasinama i osluškivanju psihologije tržišta. Špekulant, kao i kockar, može postizati kratkoročne dobitke, ali dugoročno je gotovo uvijek gubitnik.
Špekulacija je često očaravajuća i ponekad joj podlegnu i ozbiljni investitori. Stoga je za svakoga tko se želi dugoročno baviti investiranjem najbolje odvojiti jedan mali dio portfelja za špekulativne svrhe. Na taj način zadovoljit će svoje kockarske strasti bez ugrožavanja investicijskog portfelja.
Premda su u pravilu štetne za pojedince, špekulacije pogoduju razvoju tržišta kapitala. Učestalim trgovanjem špekulanti povećavaju likvidnost tržišta, a bez njih često ne bi dospjele na burzu brojne inovativne kompanije koje izdaju visokorizične dionice.
Špekulant ne vodi računa o stvarnoj vrijednosti dionice, već nastoji iskoristiti tržišni trend
Investitori – tragači za dugoročnom zaradom
Tko god se želi ozbiljno i dugoročno baviti investiranjem na tržištu kapitala, mora izbjeći špekulativni pristup, koji najčešće završava gubicima. Investitor ne mašta o velikim dobicima na kratki rok, već stvara strategiju koja mu omogućuje dugoročni opstanak na burzi uz pristojnu zaradu. Svi majstori investiranja koji su na burzi zaradili milijarde, poput Leona Richardsona, Benjamina Grahama, Georga Sorosa, kad govore o uspješnom investiranju naglašavaju zdravu logiku i oslobađanje od utjecaja psihologije masa.
Zdrava logika pretpostavlja dobru informiranost i analitičke sposobnosti koje investitoru omogućuju kvalitetno vrednovanje dionica. To jednostavno znači da pravi investitor kupuje podcijenjene dionice, a prodaje precijenjene rukovodeći se egzaktnim pokazateljima ne osvrćući se na glasine i tržišne trendove.
Ovisno o načinu donošenja odluka, u praksi postoje defenzivni ili pasivni i poduzetni ili aktivni investitori. Defenzivni investitor zainteresiran je za siguran prinos uz istodobnu bezbrižnost. On je ziheraš koji igra na sigurno očekujući niski, ali stabilan prinos. Ulaže na dugi rok i ne trguje često, a donošenju odluke prethodi iscrpna analiza i prosudba rizika. Pasivni investitor nema dovoljno vremena niti znanja o investiranju, pa se često koristi savjetima investicijskog savjetnika. Veći dio njegovih ulaganja usmjeren je na sigurne vrijednosne papire poput 'blue chip' dionica, provjerenih investicijskih fondova i burzovnih indeksa.
Investitor nastoji stvoriti strategiju koja će mu omogućiti dugoročan opstanak na burzi uz pristojnu zaradu
Za razliku od njega, poduzetni investitor nastoji aktivnim pristupom postići bolji rezultat od prosjeka tržišta. On dobro poznaje principe investiranja, svakodnevno prati kretanja na tržištu i sam donosi investicijske odluke. Znatno češće trguje nastojeći iskoristiti sve povoljne prilike koje se pojavljuju na turbulentnom financijskom tržištu.
Zamke koje investitore pretvaraju u špekulante
Zdrava logika kod većine investitora najčešće nije upitna, ali često puta ona podlegne psihologiji tržišta koja se kreće kao klatno - od neizdrživog optimizma, kada su cijene većine dionica precijenjene, do neopravdanog pesimizma, kada je većina dionica podcijenjena. Premda zdrava logika govori da u prvom slučaju treba prodavati, a u drugom kupovati, rijetki su oni koji se sasvim ispravno ponašaju.
Zov rastućeg tržišta je kao zavodljivi pjev sirena kojem podlegnu i mnogi trezveni investitori, pa umjesto da prodaju oni i dalje kupuju očekujući bezgraničan rast cijena. A kad nastupi depresija u panici prodaju umjesto da hvataju pozicije za novi ciklus rasta. Brojni su primjeri koji pokazuju kako su i najracionalniji umovi podlegli psihozi tržišta.
U kultnoj knjizi 'Inteligentni investitor' Benjamina Grahama navodi se primjer Isaaca Newtona koji je daleke 1720. posjedovao dionice poduzeća South Sea Company, najatraktivnije dionice u tadašnjoj Engleskoj. Osjećajući da tržište izmiče kontroli, veliki fizičar je promrmljao da 'može izračunati kretanje nebeskih tijela, ali ne i pomahnitalost ljudi'. Newton je prodao dionice i zaradio 7.000 funti uz prinos od 100 posto. Samo nekoliko mjeseci kasnije u zamahu divljeg entuzijazma na tržištu, Newton je ponovno kupio dionicu po višoj cijeni i izgubio 20.000 funti (što je ekvivalent tri milijuna dolara danas). Za ostatka njegova života zabranio je bilo kome da izgovori riječ South Sea u njegovoj prisutnosti.
Premda su pravila uspješnog investiranja prilično jednostavna, malo je igrača na tržištu kapitala koji su do kraja disciplinirani. Većina njih su 'podvojene ličnosti' (dijelom špekulanti, a dijelom investitori). Pitanje je samo koja će polovica s vremenom prevladati. Ako prevlada ona prva, onda će izgorjeti prije ili kasnije, a ako uspiju razviti vrline investitora, perspektiva im je zagarantirana.
short sell- na zse "ne postoji" Zarada na padu cijene akcije
Kratka prodaja – prvo se prodaju , pa se kupe akcije. Prodaja akcija koje su
posuđene od brokera i kupljene kasnije da bi podmirile zajam (pokrivanje
kratke pozicije).
CROBEX 90 DANA
STANDARD AND POOR'S 500 - SPX 90 DANA
Opis indeksa
Standard and Poor's 500 je indeks vagan na temelju tržišne kapitalizacije 500 američkih dionica. Indeks je osmišljen kako bi mjerio uspješnost domaće industrije u SAD-u kroz promjene ukupne tržišne vrijednosti dionica reprezentativnih za sve veće industrije.
HT-R-A 90 DANA
Razum FED-a popušio , ili nije?
drš'te gaće
$ 5,6108 kn više ne uvozim krpice iz usa
Post je objavljen 26.10.2008. u 13:54 sati.