Izvedenice na hipotekarne vrijednosnice, opcije na vrijednosnice derivirane iz hipotekarnih kredita Jasno ? Nije. Niti je bilo njima.
Prije nekih godinu dvije dana čitala sam nekoliko stranica intervjua s jednom našom
gore list visokopozicioniranom WallStreet investicijskom bankaricom. Investicijsko bankarstvo financijskih izvedenica bavi se teško razumljivim blrljup hedging bla poluge bla opcije bla opruga frlj uz pomoć
matematičkih genija. Međutim svi su zaboravili da se novac stvara na leđima jadnika , dnu hranidbene ljestvice i da pojam „nerazumljivo osim genijima“ i novac ne idu zajedno. Nikada!
Buffet je rekao da je to virtualni shit .Nisu mu povjerovali , a povjerenje je trenutno najskuplja roba.Barem 700 miljardi.
Sva sreća da smo ekonomski mali autistični uvoznički bokci ,pa se nas za sada preveč ne dotikavlje, barem dok ne kihne
Dojče il' neka Jorg Heider bank ,a i oni bi čini mi se radije propali nego li dali zeleno svjetlo Kinezima i njihovim krvavo zarađenim dolarima.
No dobro , sada barem znam zašto se u knjigama velikih špekulanata najčešće spominju riječi
Ludilo , luđaci , ovce , krdo , drhtave ručice ,pohlepa,strah , samoubojstvo...euforija
I konačno, kako izgleda kada se medvjedi (doslovno) bacaju kroz prozor S&P
I da , HANFA opet mijenja OMF,OIF regulatvu ,ak' ste mislili da dr Ivo spava
Preraspodjeljujemo društveno bogatstvo ,ja sve u HT -i u buduće
i Idemo dalje
nakon 20 god. II mir. stupa do mirovine od 200 kn
HT na otvaranju 240 kn što strah može
Pametna , jednostavna i uzaludna poruka RH Vladi Margaret Tacher iz 1998.
But let me insist on an important point. The difference between the collectivist, state-planned system and the liberal, free enterprise one is not just a matter of economics. It's also a matter of power. The free market disperses power throughout society - it's a kind of "economic democracy" - whereas socialism in all its forms concentrates power at the centre.
Nor is free enterprise capitalism a free-for-all. This is not always fully understood in countries which are trying to make the difficult transition from socialism to capitalism. A properly functioning market economy must always be governed by clear rules of competition and there must be effective safeguards for investors. Capitalism cannot, in fact, operate without a strong administration to police the laws that provide its framework. And it cannot succeed without honesty. Racketeers, blackmarketeers and smugglers are not entrepreneurs - they are just plain criminals. Corruption and gangsterism are scourges which afflict many newly developing economies and states. They should be ruthlessly and fearlessly expunged. Otherwise not just the free market but freedom itself is in peril.
These observations also highlight the fact that the system of freedom and free enterprise is, above all, based on the rule of law - law which must be fair, clear, and honestly administered, and to which government, and all those associated with it, are also subject like everyone else.
Such is the political and economic system for which we should aim. Wherever it is tried it is successful. And if it had been achieved in earlier decades the world would be more peaceful and prosperous today. Lady Thatcher, Speech Delivered in Zagreb, Croatia, Sept. 16, 1998
Mesić o Ini: Prodajemo koku koja nese zlatna jaja ili baš mi je fora podj...Sanadera
"Zašto se odričemo nadzora nad izvorima energije. Ne govorim o vladi ili stranci, nego o neracionalno ustrojenom društvu", istaknuo je Mesić. Dodao je i kako je Ina lani povećala dobit 170 posto i da prodajemo "koku koja nese zlatna jaja".
Pa gdje su ta jaja predsjedniče i kamo će otići buduća zlatna jaja kada nam tvoj pulen Dragičević babe Savke slijedećeg dana tumačio kako je ponuda Mola zakonita i krasna.
Predsjednik kompanije tumači zakonitost ponude za preuzimanje
3. Ponuditelj djeluje zajednički s Republikom Hrvatskom, Trg sv. Marka 6, Zagreb, Hrvatska (zastupana po Vladi Republike Hrvatske, Trg sv. Marka 6, Zagreb, Hrvatska) (u daljnjem tekstu: „Osoba s kojom djeluje zajednički“) na temelju Dioničarskog ugovora koji su Ponuditelj i Osoba s kojom djeluje zajednički sklopili 17. srpnja 2003
4. Ponuditelj se obvezuje, pod propisanim i objavljenim uvjetima od svih dio¬ničara Ciljnog društva otkupiti sve dionice na kojima nije zasnovan teret, a koje su predmet ove Ponude, tj. preostalih 3.016.447 redovnih dionica na ime Ciljnog društva, koje ne drži Ponuditelj niti Osoba s kojom djeluje zajednički
5. Ponuditelj se obvezuje platiti cijenu u iznosu od HRK 2800,00 (slovima: dvijetisućeosamsto kuna) za svaku dionicu. Cijena koju se Ponuditelj obvezuje platiti viša je za HRK 226,66 (dvjestodvadesetšest kuna i šezdesetšest lipa) od ponderiranog prosjeka svih cijena ostvarenih na burzi zadnja tri mjeseca prije dana objave Obavijesti o namjeri objavljivanja dobrovoljne ponude za preuzimanje od 14. srpnja 2008.
10. Osnovni strateški cilj MOL-a je ostvariti i maksimizirati prilike za regionalni rast i pružiti optimalan povrat na ulaganje dioničara. Oslanjajući se na dosadašnja iskustva u provedbi transakcija i upravljanju procesima integracije na način koji stvara novu vrijednost, MOL će se i dalje orijentirati na međunarodni razvoj i poboljšanje rezultata, održavajući pritom potencijalne rizike na prihvatljivim razinama. Povećanje MOL-ovog udjela u INA-i, svojem strateškom partneru, predstavlja ključan element MOL-ove regionalne strategije rasta. MOL-ov strateški plan vezano uz INA-u je poboljšati poslovne rezultate kao i poziciju INA-e na tržištima Hrvatske, jugoistočne Europe i Jadranske regije, i to podupiranjem INA-inih ulaganja u vlastitu imovinu, unaprjeđenja komercijalnih sposobnosti i naglašene usmjerenosti na kupce.bla bla bla bla....
U pogledu Uprave Društva, MOL nema namjeru mijenjati model naknada (uključujući novčana ili nenovčana davanja te ostale pogodnosti) Nadzornog odbora i Uprave INA-e kao posljedice ponude. Nije donesena nikakva odluka o izmjeni sastava i naknada Uprave te bi se takve izmjene mogle vršiti samo uz dovoljnu podršku ostalih dioničara, posebno Republike Hrvatske
Muda labudova
Mol nema razloga povećati svoju ponudu za Inu i neće biti protuponude jer je hrvatska Vlada jasno dala do znanja da upravo Mol želi za strateškog partnera, objavio je mađarski portal Portfolio.hu svoje viđenje javne ponude za Inu.
Naravno da ne postoji razlog , ukoliko izostane odgovor radničkih i ipo dionica , preostaje
Prodaja iz portfelja BF – braniteljskog fonda. Potrebno im je samo 6 %.
OMfondovi izvršili su pripremu terena zabijanjem cijene na 2000 – 2100 kn .
Vlada nudi izlaznu investicijsku formulu„ dovoljno ste zaradili“ za stoku sitnog zuba i
nastavlja igru širokog zahvata čerupanja Hrvatske prvenstveno prema BF-u pod parolom
Nemojte prodavati sve će vam propasti.
17. kompaniju od 500 JIEu za HPB?-kod nas je sve moguće , pogotovo ono za što mislite da je nemoguće
Sada bi napokon i zadnjem slijepcu trebalo postati jasno zbog čega se na sve moguće načine
Širila braniteljska populacija.Zbog čega se obuhvaćalo od čistačice , tajnica ,kuhara,časnika i bezbrojnih generala.
Torta njima lopovima mrvice svim braniteljima.
I kuš!
Ina r-a ne posjedujem više od godine , ali me sram.
Sramim se ovih kretena iz naše Vlade, bivše ,sadašnje i buduće.
Sve stvoreno u mračno doba komunizma ,demokratski izabrani sveli su na pokrasti , uništiti , prodati i drpiti ispod stola. Stoka!
Fuj!
Burze: Postoje li racionalni uzroci pada cijene domaćih dionica?
Naravno da postoje racionalni razlozi ;jedan od njih zove se uvođenje regulative na linku OMF(samoposluživanje)-OIF- banke (opisano u ranijim postovima)
Na zse sve ide prema planu , odnosno kako je rekao onaj telac iz az-a prema vrijednosti indeksa s početka 2006.
PS. još uvijek se nadam da za BF nisam u pravu.
Uostalom vidjet ćemo –rekli su slijepci
nakon 3. listopada.
Količina dionica za koje je u Depozitoriju s prethodnim uredovnim danom obrađen primitak KA-POP obrazaca i upisan prihvat ponude za preuzimanje:
7.736 dionica
vjenčanje je bilo skroz cool , nakon 3 h na dva flora .starci na klapu i tamburaše ,a mlađi uz goste iznenađenja
tbf- dobri su uživo.
fino sam se naplesala u štiklama od 12cm. već me dva dana bole stopala
Veliki hrvatski institucionalni investitori, dioničari Ine, AZ i PBZ-CO mirovinski fondovi, Erste Invest, PBZ Invest te brokerska kuća Auctor jučer su donijeli zajednički stav o aktualnoj ponudi MOL-a. Ocijenili su u priopćenju da cijena od 2800 kuna ne odražava stvarnu vrijednost dionica domaće naftne kompanije.
Ponuđenih 2800 kuna po dionici ispod je tržišne cijene po kojoj se trgovalo dionicama kompanije u posljednjih mjesec dana i tek je nešto iznad zakonski propisane minimalne cijene te ne uključuje nikakvu preuzimačku premiju
2002
Kategorija: Privatizacija (1)
Postupak prodaje INA-e
ZAGREB -
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o privatizaciji INA -iudustrije nafte d.d. (Narodne novine, broj 32/2002), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. travnja 2002. godine donijela
ODLUKU
o redoslijedu i dinamici privatizacije
INA-Indusnije nafte d.d.
I.
Za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji u portfelju INA-Industrije nafte d.d. rezervirano je 7% dionica.
Za zaposlenike i ranije zaposlene u društvima koja čine INA grupu rezervirano je 7% dionica u portfelju INA-Industrija nafte d.d.
Strateškom ulagatelju prodat će se do 25% plus jedna dionica.
Hrvatskim državljanima, uz pravo prvenstva, pogodnosti i uvjete koje će utvrditi Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, te domaćim pravnim osobama i stranim ulagateljima bez prava prvenstva i posebnih pogodnosti, putem javne ponude, prodat će se u postupku javne ponude najmanje 15% dionica.
II.
Dionice iz stavka 1. točke I. ove Odluke prenijet će se, u roku od osam dana od dana njegova osnivanja, Fondu koji će se, sukladno članku 7. Zakona o privatizaciji INA-Industrija nafte d.d., osnovati posebnim zakonom.
Prodaja dionica iz stavka 2. točke I. ove Odluke obavit će se u roku od 30 dana od prve prodaje dionica u postupku javne ponude.
Postupak prodaje dionica iz stavka 3. točke I. ove Odluke započet će u roku od 7 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
Postupak prodaje dionica iz stavka 4. točke I. ove Odluke započet će najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana okončanja postupka prodaje strateškom ulagatelju.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom davanja suglasnosti Hrvatskog sabora.
Klasa: 310-05/2-03/03
Urbroj: 5030116-02-8
Zagreb, 18. travnja 2002.
PREDSJEDNIK
Ivica Račan
2005
Ina vratila dio imovine u RS kupnjom 42,3 posto udjela u Krajinapetrolu
Ina pravosnažnom sudskom odlukom dobila jedan poslovni prostor Krajinapetrola u Banjoj Luci. Kako je u RS konačno shvaćeno da bi ta odluka mogla biti presedan na temelju kojeg bi Ina sudskim putem mogla ishoditi i ulazak u posjed ostatka imovine, vlada Republike Srpske formirala je radnu grupu čiji je zadatak bio da pripremi prijedlog rješenja imovinsko-pravnih odnosa s Inom. Rezultat rada te skupine je prijedlog prema kojem bi Ina preuzimanjem vladinog udjela u Krajinapetrolu svoj dosadašnji vlasnički udio sa 9,7 - do kojeg je došla 2005. burzovnom kupnjom udjela od tvrtke Mitan Handels iz Švicarske u vlasništvu Vanje Špiljka, nekadašnjeg potpredsjednika Uprave Ine (vrijednost transakcije bila je oko milijun eura) - podigla na 52 posto i time postala većinski vlasnik tvrtke.
Hrvatska naftna kompanija Ina kupila je 10,5 posto kapitala banjalučkog distributera nafte Krajinapetrol za oko dva milijuna KM, pišu Nezavisne novine, a prenosi portal Bh biznis. INA je, navodi se, 1.348.252 dionica ili 9,7 posto udjela u Krajinapetrolu preko burze kupila od firme Mitan Handels iz Švicarske po cijeni dionice od 1,45 KM. Ostatak, odnosno 118.168 dionica, preuzela je od malih dioničara na redovnom slobodnom tržištu Banjalučke burze po cijeni od 0,70 KM.
Vlasnik Mitan Handelsa je Vanja Špiljak, nekadašnji potpredsjednik Uprave Ine i sin Mike Špiljka(po struci opančar i poratni likvidator), poznatog političara iz bivše SFRJ.
Milovan Bajić, direktor Krajinapetrola, kaže da je kroz praćenje burzovnih kretanja upoznat s prodajom određenog kapitala tog poduzeća, ali da ne zna tko je kupac.
Ina, inače, protiv Krajinapetrola vodi sudski proces smatrajući da, zbog prijeratnih odnosa, polaže pravo vlasništva nad banjalučkim poduzećem. Zbog toga su Osnovnom sudu u Banja Luci podnijeli zahtjev za poništenje upisa Krajinapetrola u sudski registar, pišu Nezavisne novine.
Krajinapetrol ima 14 benzinskih stanica u RS i prošle godine je prvi put, u posljednjih nekoliko godina, poslovao s dobiti (oko 186.000 KM). Taj pozitivan trend poduzeće je, prema rezultatima poslovanja, nastavilo i u ovoj godini, jer je za prvih šest mjeseci povećalo promet za šest milijuna KM.
Najveći dioničari Krajinapetrola su Republika Srpska, koja izravno ili preko javnih fondova kontrolira 52 posto kapitala, te kompanija Petrobart s Gibraltara sa 25 posto.
Ina i njen strateški partner mađarski MOL nedavno su dobili zeleno svjetlo Vlade FBiH za preuzimanje sarajevskog Energopetrola. S tim će, ocjenjuju analitičari, Ina učvrstiti lidersku poziciju na bh. tržištu i dodatno otežati poziciju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.
2006
Preuzimanjem golemog i potpuno obnovljenog naftnog skladišta Bardoš pokraj Prištine, hrvatska energetska kompanija Ina dobila je prvu veliku bitku u sporu koji godinama vodi sa srbijanskim Beopetrolom i njegovim vlasnikom, ruskim Lukoilom, zbog povrata oduzete imovine u Srbiji i na Kosovu 1991. godine.
Iza pravne bitke koju je Ina od 2002. godine vodila za Bardoš krije se pravi diplomatski rat u koji je s hrvatske strane bio uključen čitav državni vrh na čelu s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Situaciju je dodatno komplicirala činjenica da je skladištem Bardoš upravljala švicarska tvrtka Mitan Handels u vlasništvu Vanje Špiljka, nekadašnjeg Inina direktora i sina moćnog jugoslavenskog političara Mike Špiljka. Špiljak je kao ekskluzivni naftni dobavljač KFOR-a Bardoš dobio na upravljanje nakon intervencije NATO-a na Kosovu 1999.
Nakon intenzivnih dvogodišnjih pregovora UNMIK je iznajmio Ini zemljište za 22.000 eura mjesečno na pet godina s mogućnošću produljenja ugovora na još pet godina. Istodobno je od Vanje Špiljka kupljena oprema za 5,25 milijuna švicarskih franaka i ona je sada vlasništvo Ine. Upravo zbog te činjenice uprava Ine našla se na udaru nezadovoljnika unutar kompanije koji smatraju da je Ina platila Špiljku milijune za nešto što joj ionako pripada. Tako posljednjih dana Inom kruži priča da je 2001. u Švicarskoj sa Špiljkom dogovoreno da Ina njegovoj tvrtki Mitan Handels prepusti skladišta i ostalu imovinu na Kosovu.
Prema istoj priči, pet godina poslije Špiljak je ta ista skladišta iznajmio Ini za milijunske iznose. Priča dodatno intrigira poznavatelje prilika jer je Špiljak, kao visokopozicionirani menadžer u Ini početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, zadužen za nabavu nafte iz inozemstva, bio pod istragom policije zbog navodnih malverzacija. Kriminalne radnje nikada mu nisu dokazane .
Zanimljivo je i to da je upravo Špiljak bio glavni inicijator gradnje naftnog skladišta Bardoš na Kosovu, koje je Ini osiguralo poziciju glavnog naftnog igrača na Balkanu. Špiljak je već sudjelovao u Ininim pokušajima snažnijeg povratka na tržište bivše Jugoslavije. Krajem prošle godine njegova tvrtka Mitan Handels Ini je prodala oko 10 posto dionica banjolučke kompanije Krajinapetrol, protiv koje Ina vodi sudski proces za povrat dijela vlasništva zbog prijeratnih odnosa.
*** Posebnu nervozu u Vladi izazvalo je to što prema postojećem zakonu pravo na povlaštene Inine dionice imaju svi koji su nekada radili u toj kompaniji. Zakon ne dijeli hrvatske državljane i one koji su nakon raspada bivše Jugoslavije postali stranci. Promjenom zakona Vlada želi zaštititi nacionalni interes, ali i posve kontrolirati daljnji tijek Inine privatizacije i okrupnjivanje dionica u rukama velikih investitora, što će se neizbježno dogoditi nakon nekoga vremena.
***
što strah može 
) od ponderiranog prosjeka svih cijena ostvarenih na burzi zadnja tri mjeseca prije dana objave Obavijesti o namjeri objavljivanja dobrovoljne ponude za preuzimanje od 14. srpnja 2008. 
