INA i "podmukli kurvini sinovi"

Marketing

Veliki hrvatski institucionalni investitori, dioničari Ine, AZ i PBZ-CO mirovinski fondovi, Erste Invest, PBZ Invest te brokerska kuća Auctor jučer su donijeli zajednički stav o aktualnoj ponudi MOL-a. Ocijenili su u priopćenju da cijena od 2800 kuna ne odražava stvarnu vrijednost dionica domaće naftne kompanije.

Ponuđenih 2800 kuna po dionici ispod je tržišne cijene po kojoj se trgovalo dionicama kompanije u posljednjih mjesec dana i tek je nešto iznad zakonski propisane minimalne cijene te ne uključuje nikakvu preuzimačku premiju

2002
Kategorija: Privatizacija (1)

Postupak prodaje INA-e

ZAGREB -
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o privatizaciji INA -iudustrije nafte d.d. (Narodne novine, broj 32/2002), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. travnja 2002. godine donijela

ODLUKU

o redoslijedu i dinamici privatizacije
INA-Indusnije nafte d.d.

I.

Za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji u portfelju INA-Industrije nafte d.d. rezervirano je 7% dionica.

Za zaposlenike i ranije zaposlene u društvima koja čine INA grupu rezervirano je 7% dionica u portfelju INA-Industrija nafte d.d.

Strateškom ulagatelju prodat će se do 25% plus jedna dionica.

Hrvatskim državljanima, uz pravo prvenstva, pogodnosti i uvjete koje će utvrditi Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, te domaćim pravnim osobama i stranim ulagateljima bez prava prvenstva i posebnih pogodnosti, putem javne ponude, prodat će se u postupku javne ponude najmanje 15% dionica.

II.

Dionice iz stavka 1. točke I. ove Odluke prenijet će se, u roku od osam dana od dana njegova osnivanja, Fondu koji će se, sukladno članku 7. Zakona o privatizaciji INA-Industrija nafte d.d., osnovati posebnim zakonom.

Prodaja dionica iz stavka 2. točke I. ove Odluke obavit će se u roku od 30 dana od prve prodaje dionica u postupku javne ponude.

Postupak prodaje dionica iz stavka 3. točke I. ove Odluke započet će u roku od 7 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.

Postupak prodaje dionica iz stavka 4. točke I. ove Odluke započet će najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana okončanja postupka prodaje strateškom ulagatelju.

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom davanja suglasnosti Hrvatskog sabora.

Klasa: 310-05/2-03/03

Urbroj: 5030116-02-8

Zagreb, 18. travnja 2002.

PREDSJEDNIK

Ivica Račan

2005
Ina vratila dio imovine u RS kupnjom 42,3 posto udjela u Krajinapetrolu

Ina pravosnažnom sudskom odlukom dobila jedan poslovni prostor Krajinapetrola u Banjoj Luci. Kako je u RS konačno shvaćeno da bi ta odluka mogla biti presedan na temelju kojeg bi Ina sudskim putem mogla ishoditi i ulazak u posjed ostatka imovine, vlada Republike Srpske formirala je radnu grupu čiji je zadatak bio da pripremi prijedlog rješenja imovinsko-pravnih odnosa s Inom. Rezultat rada te skupine je prijedlog prema kojem bi Ina preuzimanjem vladinog udjela u Krajinapetrolu svoj dosadašnji vlasnički udio sa 9,7 - do kojeg je došla 2005. burzovnom kupnjom udjela od tvrtke Mitan Handels iz Švicarske u vlasništvu Vanje Špiljka, nekadašnjeg potpredsjednika Uprave Ine (vrijednost transakcije bila je oko milijun eura) - podigla na 52 posto i time postala većinski vlasnik tvrtke.

Hrvatska naftna kompanija Ina kupila je 10,5 posto kapitala banjalučkog distributera nafte Krajinapetrol za oko dva milijuna KM, pišu Nezavisne novine, a prenosi portal Bh biznis. INA je, navodi se, 1.348.252 dionica ili 9,7 posto udjela u Krajinapetrolu preko burze kupila od firme Mitan Handels iz Švicarske po cijeni dionice od 1,45 KM. Ostatak, odnosno 118.168 dionica, preuzela je od malih dioničara na redovnom slobodnom tržištu Banjalučke burze po cijeni od 0,70 KM.

Vlasnik Mitan Handelsa je Vanja Špiljak, nekadašnji potpredsjednik Uprave Ine i sin Mike Špiljka(po struci opančar i poratni likvidator), poznatog političara iz bivše SFRJ.

Milovan Bajić, direktor Krajinapetrola, kaže da je kroz praćenje burzovnih kretanja upoznat s prodajom određenog kapitala tog poduzeća, ali da ne zna tko je kupac.

Ina, inače, protiv Krajinapetrola vodi sudski proces smatrajući da, zbog prijeratnih odnosa, polaže pravo vlasništva nad banjalučkim poduzećem. Zbog toga su Osnovnom sudu u Banja Luci podnijeli zahtjev za poništenje upisa Krajinapetrola u sudski registar, pišu Nezavisne novine.

Krajinapetrol ima 14 benzinskih stanica u RS i prošle godine je prvi put, u posljednjih nekoliko godina, poslovao s dobiti (oko 186.000 KM). Taj pozitivan trend poduzeće je, prema rezultatima poslovanja, nastavilo i u ovoj godini, jer je za prvih šest mjeseci povećalo promet za šest milijuna KM.

Najveći dioničari Krajinapetrola su Republika Srpska, koja izravno ili preko javnih fondova kontrolira 52 posto kapitala, te kompanija Petrobart s Gibraltara sa 25 posto.

Ina i njen strateški partner mađarski MOL nedavno su dobili zeleno svjetlo Vlade FBiH za preuzimanje sarajevskog Energopetrola. S tim će, ocjenjuju analitičari, Ina učvrstiti lidersku poziciju na bh. tržištu i dodatno otežati poziciju Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

2006
Preuzimanjem golemog i potpuno obnovljenog naftnog skladišta Bardoš pokraj Prištine, hrvatska energetska kompanija Ina dobila je prvu veliku bitku u sporu koji godinama vodi sa srbijanskim Beopetrolom i njegovim vlasnikom, ruskim Lukoilom, zbog povrata oduzete imovine u Srbiji i na Kosovu 1991. godine.
Iza pravne bitke koju je Ina od 2002. godine vodila za Bardoš krije se pravi diplomatski rat u koji je s hrvatske strane bio uključen čitav državni vrh na čelu s premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Situaciju je dodatno komplicirala činjenica da je skladištem Bardoš upravljala švicarska tvrtka Mitan Handels u vlasništvu Vanje Špiljka, nekadašnjeg Inina direktora i sina moćnog jugoslavenskog političara Mike Špiljka. Špiljak je kao ekskluzivni naftni dobavljač KFOR-a Bardoš dobio na upravljanje nakon intervencije NATO-a na Kosovu 1999.
Nakon intenzivnih dvogodišnjih pregovora UNMIK je iznajmio Ini zemljište za 22.000 eura mjesečno na pet godina s mogućnošću produljenja ugovora na još pet godina. Istodobno je od Vanje Špiljka kupljena oprema za 5,25 milijuna švicarskih franaka i ona je sada vlasništvo Ine. Upravo zbog te činjenice uprava Ine našla se na udaru nezadovoljnika unutar kompanije koji smatraju da je Ina platila Špiljku milijune za nešto što joj ionako pripada. Tako posljednjih dana Inom kruži priča da je 2001. u Švicarskoj sa Špiljkom dogovoreno da Ina njegovoj tvrtki Mitan Handels prepusti skladišta i ostalu imovinu na Kosovu.

Prema istoj priči, pet godina poslije Špiljak je ta ista skladišta iznajmio Ini za milijunske iznose. Priča dodatno intrigira poznavatelje prilika jer je Špiljak, kao visokopozicionirani menadžer u Ini početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, zadužen za nabavu nafte iz inozemstva, bio pod istragom policije zbog navodnih malverzacija. Kriminalne radnje nikada mu nisu dokazane .
Zanimljivo je i to da je upravo Špiljak bio glavni inicijator gradnje naftnog skladišta Bardoš na Kosovu, koje je Ini osiguralo poziciju glavnog naftnog igrača na Balkanu. Špiljak je već sudjelovao u Ininim pokušajima snažnijeg povratka na tržište bivše Jugoslavije. Krajem prošle godine njegova tvrtka Mitan Handels Ini je prodala oko 10 posto dionica banjolučke kompanije Krajinapetrol, protiv koje Ina vodi sudski proces za povrat dijela vlasništva zbog prijeratnih odnosa.
***
Posebnu nervozu u Vladi izazvalo je to što prema postojećem zakonu pravo na povlaštene Inine dionice imaju svi koji su nekada radili u toj kompaniji. Zakon ne dijeli hrvatske državljane i one koji su nakon raspada bivše Jugoslavije postali stranci. Promjenom zakona Vlada želi zaštititi nacionalni interes, ali i posve kontrolirati daljnji tijek Inine privatizacije i okrupnjivanje dionica u rukama velikih investitora, što će se neizbježno dogoditi nakon nekoga vremena.
***