subota, 17.06.2006.
Brzina čitanja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Odsjek za logopediju
Kušlanova 59a
Seminarski rad iz kolegija
Logopedska dijagnostika
Brzina čitanja
MENTOR: prof.dr.sc. Behlul Brestovci
STUDENT: Ivana Sivrić
ožujak, 2006.
UVOD:
Pisani tekst održava napredak civilizacije i društva, te su danas pisani simboli dominantni (kao npr. važni natpisi: izlaz, oprez). Stoga je za snalaženje, stjecanje novih znanja kao i za dobivanje novih informacija važno usvojiti čitanje. Neke od definicija čitanja su:
Kobola (1977.) – proces koji se sastoji u shvaćanju smisla napisanih riječi, i on na neki način uspostavlja veze između napisanog (tiskanog) i usmenog govora.
Goodman (1976.) – psiholingvistička igra pogađanja. Uključuje interakciju između mišljenja i jezika, a učinkovito čitanje ne proizlazi iz precizne identifikacije i percepcije svih elemenata već proizlazi iz vještine odabira ili selekcije nekoliko (najproduktivnijih) pravila za stvaranje pretpostavke o značenju.
Jedan od modela koji objašnjava kako se procesira riječ koju vidimo je:
RVA – rana vizualna analiza napisane riječi
RS – reprezentacija slova spaja oblik s određenim grafemom
GIL – grafički leksikon input; pohranjene su veze slova koje prepoznajemo kao riječi
SR – semantička reprezentacija; oblik se povezuje sa značenjem
FOL – fonološki leksikon output; grafemi se povezuju sa određenim fonemima
FB – fonološki ''buffer''; artikulacijska shema riječi
GFP – grafem u fonem pretvorba
MODELI ČiTANJA:
Većina modela se temelji na ova dva pravca: (Coltheart i sur. ’’Dual Route Model’’)
1. leksički pravac u kojem se nalazi spremište pisanih oblika (predodžbi). Između spremišta i izgovornog oblika postoje veze koje se aktiviraju kad pronađemo odgovarajući oblik. Leksički pravac je izuzetno važan za npr. engleski, drugačija pravila izgovora.
2. grafem-fonem konverzija (prijenos) – puno više se oslanja na sustav općeg znanja o zajedničkom vezama slova i glasova u nekom jeziku. Opće znanje kako su slova i riječi složeni se mora koristiti pri svakom nizu slova da bi se izdvojio onaj glas koji aktivira fonološko kod kao vezu. ( www.wam.umd.edu)
U alfabetskom sustavu, čitanje riječi počinje analitičkom metodom slovkanja. U ovakvom se sustavu svako slovo pojedinačno obrađuje. Ovakav način čitanja ne nalazimo kod iskusnih čitača. Dok početnici u čitanju čitaju sporo, prepoznaju svaki grafem, rekodiraju ga u fonološki oblik te povezuju te oblike u riječ koju povezuju sa značenjem. Iskusniji čitači čitaju takozvanom globalnom metodom. Radi se o tome da zahvaćaju cijelu riječ i prepoznaju njenu formu i sadržaj te se ne obaziru na procesiranje pojedinog grafema. Na taj način čitanje je automatizirano i brzina čitanje je povećana (Arnaud Rey , Niels O. Schiller, 2006).
Faze stjecanja vještine čitanja (1-3razred):
– Faza 1: logografsko čitanje; koristi se vizualna strategija prepoznavanja riječi, zasniva se na korištenju metajezičnog znanja,
– Faza 2: čitanje uz pomoć fonetske pomoći (phonetic cue)
– Faza 3: pravo alfabetsko čitanje; javlja se fonemska svjesnost. Dijete postaje svjesno postojanja i identiteta fonema i uspostavlja vezu fonem-grafem.
– Faza 4: ortografsko čitanje; na razini morfema.
UZORAK I NAČIN ISPITIVANJA:
Ispitivanje je obuhvaćalo 28 studenata logopedije 4. godine. Od toga 26 žena i 2 muškarca. Kod analize rečenice uzorak je obuhvaćao 10 nasumično odabranih studenata od kojih je bilo 9 žena i jedan muškarac.
Ispitanici su snimani minidiscom na svim zadacima. Od ispitanika se tražilo da čitaju kratki tekst, brzo čitanje izoliranih riječi iz Furlanovog testa čitanja, zatim što brži izgovor logatoma ''pa-ta'' i ''ta-ka'' u trajanju od 5 sekundi, te logatoma ''pa-ta-ka'' u trajanju od 10 sekundi.
Podaci su analizirani uz pomoć programa Praat i CoolEdit 2000.
REZULTATI:
1. FURLANOV TEST
Ime i prezime Furlanov test
Anita Kačavenda 14,00
Antun Tikvicki 17,80
Dinka Mrzljak 17,00
Domagoj Vukušić 19,60
Ines Pučić 19,40
Iris Sečen 18,30
Ivana Ganjto 16,00
Ivana Mlinarić 19,00
Ivana Sivrić 17,60
Jelena Tomljenović 18,20
Jelena Utješinović 19,50
Kristina Cupan 19,00
Lukrecija Lovrinčević 15,00
Ljubica Kamber 13,40 min.vrijeme
Maida Arslanagić 20,80
Manuela Lipovac 18,70
Margareta Peteš 14,40
Marija Golubić 22,00 maks. vrijeme
Marija Peroš 17,80
Martina Boltužić 20,00
Martina Bunić 15,20
Martina Rizner 14,80
Mirta Lukić 16,90
Morana Pažur 18,50
Renata Smrečki 16,00
Romana Počuča 17,00
Zlata Baković 17,60
Zrinka Mikolić 16,80
prosječno vrijeme 17,51
Minimalno vrijeme za čitanje 50 riječi bilo je 13,40 sekundi, a maksimalno vrijeme 22 sekunde. Norme za Furlanov jednominutni test brzog čitanja su:
1. r. - 40-50 riječi u minuti 2. r. - 60-65
3. r. - 70-75 4. r. - 80-85
Kao što možemo usporediti prema normama svi ispitanici su u granicama normale za dob, premda postoje velike individualne razlike.
2. BRZI IZGOVOR LOGATOMA
Ime i prezime PA-TA / 5sek TA-KA/5sek PATAKA /10sek
Anita Kačavenda 18 21 19
Antun Tikvicki 21 23 27
Dinka Mrzljak 18 19 28
Domagoj Vukušić 21 20 27
Ines Pučić 17 17 22
Iris Sečen 16 17 24
Ivana Ganjto 19 16 21
Ivana Mlinarić 16 15 22
Ivana Sivrić 19 20 23
Jelena Tomljenović 17 16 23
Jelena Utješinović 19 17 21
Kristina Cupan 13 15 21
Lukrecija Lovrinčević 18 19 27
Ljubica Kamber 24 24 28
Maida Arslanagić 14 14 20
Manuela Lipovac 16 18 23
Margareta Peteš 17 16 26
Marija Golubić 14 15 22
Marija Peroš 19 27 25
Martina Boltužić 16 17 21
Martina Bunić 25 26 26
Martina Rizner 18 15 22
Mirta Lukić 16 17 25
Morana Pažur 20 20 20
Renata Smrečki 16 16 22
Romana Počuča 18 14 21
Zlata Baković 15 17 22
Zrinka Mikolić 14 17 23
prosječno vrijeme 17,64 18,14 23,25
3. ČITANJE REČENICE
’’Otok je pak posebna priča’’
u sek.
1,639 min
1,834
1,915
1,741
2,226 max
1,807
2,025
1,931
2,192
1,642
1,8952
3.1. Trajanje riječi ‘posebna’
sekunde
0,4453
0,4270
0,4742
0,4651
0,6509
0,4787
0,4783
0,5047
0,4524
0,4086
0,4785
3.2. Trajanje slogova:
Prosječno trajanje: PO-0,141 SE-0,129 BNA-0,203 sek.
3.3. Trajanje glasova i O:
Prosječno trajanje: P - 0.028 O - 0.109 sek.
3.4. Trajanje glasova S i E:
Prosječno trajanje: S - 0.101 E - 0.040 sek.
3.5. Trajanje glasova B, N, A:
Prosječno trajanje: B - 0.044 N - 0.065 A - 0.067 sek.
4. VRIJEME IZGOVORA PRVE TRI RIJEČI U REČENICI
Prosječno vrijeme - 0,7959 sek.
LITERATURA:
www.wam.umd.edu
Rey, A., Schiller, N. O. (2006). A case of normal word reading but impaired letter naming. Journal of Neurolinguistics 19, 87–95.
Webb W.G. (2000). Acquired dyslexias. U: Aphasia and related neurogenic language disorders 3rd edition (urednik LaPointe L.). Thieme, New York.
- 09:33 -