LIVNOHBZ NEWS

Glasnogovornik MUP-a Hercegbosanske ľupanije Ivica Vrdoljak kazao je da su svi navodi dječaka Ivana Beljana (13) koji je nestao prije dva dana u mjestu Lopatice, kraj Livna i njegovih roditelji provjereni te da za sada ne ukazuju na otmicu dječaka. Nema nikakvih tragova koji bi ukazivali na otmicu dječaka na lokalitetu Tribanj, kazao je Vrdoljak te dodao da su pripadnici ľupanijskog MUP-a izvršili pregled navedenog lokaliteta. Po njegovim riječima, u sklopu potrage za nestalim dječakom privedene su dvije muške osobe nad kojima je provedena kriminalistička obrade. Tijekom kriminalističke obrade došlo se do saznanja da se navedene osobe ne mogu povezati s ovim slučajem, kazao je Vrdoljak te dodao da se operativne radnje oko ovog događaja nastavljaju. Na dječaku nema nikakvih tragova ni ozljeda koji bi ukazivali da se radi o otmici, kazao je Vrdoljak.

(FENA)

Jučer u 13.15 sati u mjestu Lopatice kod Livna nestao je 13-godišnji dječak. Po kazivanju članova obitelji nestalog dječaka, njega su, dok je bio u blizini kuće otela dvojica nepoznatih muškaraca. Dječak oko 6-7 sati leľao u automobilu otmičara, a onda je uspio pobejeći i vratiti se kući.


Kako se nesluľbeno doznaje, u sklopu potrage za nestalim dječakom, pripadnici u MUP-a Hercegbosanske ľupanije priveli su prije nego se dječak vratio dva muškarca osumnjičena za otmicu. Istaraga ovog događaja još traje.

(Fena)

ImagePrema podatcima Zavoda za zapošljavanje u Livnu, koncem prošlog mjeseca na podruju livanjske općine bilo je 3.426 nezaposlenih, što je za 60 osoba ili 1,8 posto više u odnosu na stanje koncem 2005.U strukturi nezaposlenih najviše je kvalificiranih radnika (1.496) i osoba sa srednjom stručnom spremom (944), a na posao čeka i 151 osoba s višom i 64 s visokom stručnom spremom. Više od tri četvrtine nezaposlenih u općini Livno nalazi se u najproduktivnijoj životnoj dobi od 18 do 35 godina, a među nezaposlenima je i 425 sudionika Domovinskog rata i 15 ratnih vojnih invalida.

Sukladno Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, novčanu naknadu koncem travnja 2006. koristilo je 28 osoba, a pravo na zdravstveno osiguranje na teret županijskog Zavoda za zapošljavanje ostvarilo je 2.448 osoba ili 71 posto nezaposlenih s područja livanjske općine.

(NINA) nv

Jučer oko 6 sati na gradskoj zaobilaznici "Brina II" redovita policijska ophodnja pronašla je zapaljeni automobil i u njemu izgoreno ljudsko tijelo.



Prema riječima livanjskog MUP-a identite osobe nije poznat kao ni uzrok koji je doveo do ove nesreće. Detalji će biti poznati nakon što livanjski MUP izvrši istragu.

Prije par trenutaka doznali smo ime preminulog. Naime radi se o Miri Petroviću rođenom u Kaknju, inače osobom koja se bavila mesarstvom na području Livna.

Danas se također očekuje dolazak patologa iz Sarajeva koji bi trebao izvršiti obdukciju. Također policija nadzire područje na kojemu se dogodila ova tragedija.

Z.K. / Livno Online

LIVANJSKA PRIČA - ZAŠTO JE ŽUPANIJSKA VLADA
ODBILA DATI KONCESIJU INTEZI

PROPALA EKSPLOATACIJA Umjesto 50.000 KM, županijska vlada dobila je naplativu garanciju Hypo banke u istom iznosu, ali je to iz nepoznatih razloga nije "zadovoljilo", pa je posao eksploatacije ugljena privremeno propao

Novoutemeljena tvrtka u Livnu, ’Inteza’ d.d., koja bi se trebala baviti proizvodnjom sintetskog dizela na bazi lignita, na natječaju za dodjelu koncesije za eksploataciju ugljena u tu svrhu u Livanjskom polju nije dobila "zeleno svjetlo" od županijske vlade.
Kako doznajemo, prepreka nije bio izostanak adekvatne dokumentacije koju su strani ulagači i ujedno većinski vlasnici te tvrtke njemački ’Alpakat’ i zagrebački ’Intoo’ prema Zakonu o dodjeli koncesije trebali priložiti vladi, već izostanak uplate novčanoga jamstva koje su, po istom tom zakonu, spomenuti potencijalni investitori trebali prethodno uplatiti.
Radi se o iznosu od 50 tisuća KM.
Livno - samo je gotovina prihvatljivo sredstvo plaćanja za županijsku vlastMeđutim, prema riječima Ivice Ćavara, člana Intezine uprave, ’Alpakat’ i ’Intoo’ traženo jamstvo vlada je ipak dobila od strane inozemnih ulagača i to na način što je umjesto 50 tisuća KM u gotovini, ona dobila naplativu garanciju Hypo banke u istom iznosu. Zašto ovu i ovakvu bankovnu garanciju županijska vlada nije prihvatila, nismo uspjeli doznati.
Bolje upućeni tvrde da se tu radi o čistom principu, budući da se samo novčana jamstva u gotovini traže i od svih drugih potencijalnih koncesionara. Navodno, zbog toga što izvjesna tvrtka nije priložila 50 tisuća KM jamčevine u gotovini, ni njen zahtjev za dodjelom koncesije, ali ne za eksploataciju ugljena, već izvorske vode, ovih dana nije prošao na natječaju županijske vlade.
Ćavar ipak ističe kako dodjela koncesije za eksploataciju lignita u Livanjskom polju u svrhu proizvodnje sintetskog dizela ne bi trebala biti upitna. Naime, nakon što je iz spomenutih razloga, poništen prvi natječaj, već se pristupilo raspisivanju novog i, kako se Ćavar nada, nikakvi novi nesporazumi tu više ne bi trebali doći do izražaja.
Inače, dođe li do realizacije programa proizvodnje sintetskog dizela na bazi lignita, u što strani investitori čvrsto vjeruju, Livno bi se moglo naći u samom središtu pozornosti javnosti.
U situaciji svjetske energetske krize možda bi se o takvoj jednoj tvornici više govorilo nego o visočkoj piramidi sunca.
Za razliku od spomenute piramide, livanjska tvornica sintetskog dizela na bazi lignita bila bi jedina takve vrste na svijetu.
No, ono što u ovom slučaju nije na odmet istaknuti, jest da su njemački stručnjaci, barem tako tvrde, potpuno na čisto s tim kako od livanjskog lignita napraviti naftu.
Uostalom, čvrsto vjerujući u takav projekt, oni su u njega spremni investirati desetke milijuna eura, a ono što od Livna i Livnjaka trenutačno traže, to je jedino koncesija za eksploataciju ugljena. Naravno, vrijeme će pokazati radi li se ovdje o nekim livanjskim Semirima Osmanagićima.

piše Frano MIOČ

slobodnadalmacija.hr

Županijsko tužiteljstvo u Livnu uskoro će procesuirati nove slučajeve za ratne zločine, a riječ je o predmetima koji su trenutačno u fazi istrage i koji su zbog svoje osjetljivosti i težine proslijeđeni Tužiteljstvu BiH, javlja dopisnik NINA-e.

Prema dostupnim informacijama, radi se o tri predmeta kojima je obuhvaćeno dvadesetak osoba s područja Hercegbosanske županije koje će svoje sudjelovanje u proteklom ratu morati dokazivati pred Županijskim tužiteljstvom u Livnu jer postoje indicije da su odgovorni ili su počinili ratne zločine protiv civilnog stanovništva.

Izvor koji je želio ostati anoniman potvrdio je za agenciju NINA da je za ratne zločine na području HBŽ-a osumnjičeno više od stotinu osoba svrstanih u 18 zasebnih predmeta koji su kategorizirani tako da se u kategoriji „A“ vodi jedan predmet, u kategoriji „B“ desetak, kategoriji „C“ pet –šest, a ima i određen broj predmeta koji se ne mogu svrstati ni u jednu od tih kategorija.

Kad je riječ o nacionalnoj strukturi osumnjičenih za ratne zločine, isti izvor potvrdio je da će istragom biti obuhvaćeno oko 60 posto Hrvata, a ostalo su osobe srpske nacionalnosti, dok je najmanji broj osumnjičenih Bošnjaka. Zbog zabrana koje ima od Tužiteljstva BiH i Haaškog suda glavni županijski tužitelj u Livnu Milorad Barašin nije želio ni potvrditi ni opovrgnuti, ali je priznao da se provode intenzivne istrage, te da se uskoro može očekivati podizanje novih optužnica za ratne zločine počinjene na području HBŽ-a.

Inače, Županijsko tužiteljstvo u Livnu dosad je procesuiralo dva slučaja ratnih zločina. Krajem 2004. za ratni zločin u Mokronogama kod Tomislavgrada Županijski sud u Livnu na kaznu zatvora od 15 godina, koju je Vrhovni sud FBiH potvrdio, osuđen je Ivan Baković iz Tomislavgrada koji se nalazi na izdržavanju kazne u KPZ-u Zenica, a koncem ožujka ove godine na kaznu zatvora od osam godina nepravomoćno je osuđen Pero Radić iz Glamoča, koji se nalazi u pritvoru u KPZ-u Mostar.

Martin Pavić iz Livna rođen je 18. svibnja 1959. Među prvima se na početku rata uključio u organiziranje obrane livanjske općine i Bosne i Hercegovine. Iako je izravno sudjelovao u obrani Livna od prvih nasrtaja agresora u travnju 1992., HDZ-ovi vlastodršci danas mu ne priznaju da se uopće borio....
Očajan zbog poniženja koja trpi i svjestan činjenice da su u sličnoj situaciji mnogi bojovnici HVO-a u Livnu, Pavić je odlučio svoju priču ispričati tjedniku Danas

Zaboravljeni pripadnici HVO-a

Martin Pavić iz Livna rođen je 18. svibnja 1959. Među prvima se na početku rata uključio u organiziranje obrane livanjske općine i Bosne i Hercegovine. Međutim, danas, kao i veliki broj njegovih suboraca, zaboravljen je od ovdašnjih vlastodržaca.

Posebno se poniženim osjeća jer mu aktualna oligarhija uopće ne priznaje činjenicu da je od prvoga dana stao u obranu Livna te da je čitav rat bio angažiran na povjerenim mu poslovima. Boli ga i podatak da njegovo sudjelovanje u ratu uglavnom preispituju osobe koje su u vrijeme najžešćih ratnih sukoba bile u podrumima, inozemstvu ili pljački tuđe imovine.

Pavić se do sada obraćao brojnim tijelima da se njegov slučaj riješi, ali, kako osobne vjeruje, činjenica da je iz vladajućeg HDZ-a istupio prije više godina onemogućila mu je uknjižbu stečenih prava. Za tjednik Danas Pavić je ispričao svoju priču. “U rujnu 1991. ispred vladajuće stranke (HDZ), odnosno nadležnih tijela vlasti postavljen sam za zapovjednika MZ-a Begluk-Prikorika-Zastinje s ciljem odrađivanja postavljenih mi zadaća u pripremi obrane. U veljači 1992. zadužen sam za formiranje gradske oružane postrojbe - satnije (prve i druge) te je tom prilikom za zapovjednika I. satnije izabran Srećko Kelava, a za zapovjednika II. satnije Ivo Ćavar. Uz navedeno, izravno sam radio po pitanju sveukupne njihove logistike”, počeo je Pavić svoju priču.

U travnju iste godine oružane postrojbe HVO-a izišle su na zamišljene borbene položaje, a u tom razdoblju Pavić je izabran za člana stožera obrane grada Livna. “Tih dana boravio sam sa svojom vojskom na borbenim položajima, a 13. travnja 1992. doživjeli smo i prvi napad na naše položaje. Tada sam bio naoružan tzv. argentinskom puškom koju sam među prvima nabavio i platio 2.800 njemačkih maraka.

Od 2002. bez primanja
Neposredno poslije toga dao sam svoja osobna vozila na mobilizaciju, i to kamion TAM 110 te putničko vozilo Ford Caravan”, naveo je Pavić. Posebno teškim je istaknuo drugi napad na položaje koje je držala njegova postrojba, a koji se dogodio 23. travnja 1992. Zajedno sa svojim suborcima Pavić je tada proveo sedam teških dana na prvoj crti bojišnice.

Nakon ovih događanja Pavić je odlukom Kriznog stožera općine Livno, na čijem je čelu bio Mirko Baković, zadužen za organiziranje sveukupnog života i rada civilnog pučanstva, određenih institucija vlasti i ostalih službi s ciljem potpore oružanoj borbi i suprotstavljanju agresiji. “Sve tadašnje zadatke obavljao sam u suradnji s Mirkom Bakovićem, predsjednikom HVO-a Livno, i Ivanom Pavlinovićem. Sukladno daljnjem razvoju događaja na ovim prostorima, raspoređen sam na poslove civilne zaštite, a kasnije i u MUP HR HB.

Na kraju me preuzelo Federalno ministarstvo obrane gdje sam kao zaposlenik ostao sve do 1. srpnja 2002. Nakon toga sam ostao neraspoređen i sve to vrijeme do danas bez ikakvih primanja u vrlo nezavidnoj situaciji koju osobno ne bih poželio ni neprijatelju”, s gorčinom je ispričao Pavić. “Pa zar je to vlast za koju sam dao sve što sam mogao i imao. Sve ovo me dovodi do ludila, moralnog poniženja, naročito kad znam što su sve pojedinci koji nisu ni bili ovdje ostvarili i sve to uživaju”, dodao je Pavić upitavši se zar treba ispaštati samo zato što se ponašao sve naznačeno vrijeme sukladno svim traženjima i ratnom rasporedu koji mu je dan od službenih predstavnika legitimne vlasti za koju se borio i bio joj na raspolaganju.

Ključni kriterij ime i prezime
“Tvrdim da većina nas ispašta po ovom pitanju, i to isključivo od naših predstavnika vlasti. Odgovorno tvrdim da su svoja prava po ovom pitanju ostvarili svi drugi vojni obveznici po osnovu radne obveze počevši od djelatnika bolnice pa zaključno s čistačicama u policiji. Uz navedeno, zahvaljujući nestručnom i nezakonitom radu djelatnika u stvarno i mjesno nadležnom tijelu uprave za poslove obrane (Odjel obrane u Livnu), pojedinci su ostvarili sva prava počevši od visokih činova, nezakonitih rješenja u smislu vojnih invalida, a da nikad nisu vidjeli niti danas znaju gdje su bile crte bojišnice”, naglasio je Pavić istaknuvši kako smatra da je bilo gdje drugo živio u vrijeme rata i obavljao slične poslove kako bi ostvario sva prava.

“Da sam za vrijeme rata živio i ove poslove odrađivao na bilo kojem dijelu BiH, ili samo Federacije, davno bih ostvario pripadajuća mi prava. No, u Livnu to na normalan način očito ne mogu jer ovdje vrijede pravila gdje je ključni kriterij ime i prezime, kao i politička pripadnost osobe”, zaključio je Pavić svoju priču. Uz motiv rješavanja svoga osobnog problema, Pavić se, kako je rekao, odlučio na javni istup i da bi potaknuo i druge branitelje HVO-a koje su svi tapšali za vrijeme rata da danas kada, kako se čini, nikom ne trebaju, iziđu u javnost i zatraže prava koja im pripadaju i za koja su krvarili.

Tjednik Danas / www.danas.ba