SARAJEVO - Bihać, Tuzla, Livno i Sarajevo samo su neka od mjesta u kojima su zabilježene masovne tučnjave i krvavi obračuni tijekom proslave najsvetijeg muslimanskog blagdana Bajrama. U središtu Bihaća se u diskoteci, u kojoj je organizirana proslava Bajrama uz narodnu glazbu, potuklo nekoliko mladića i osiguranje diskoteke, a tučnjava je na kraju završila pucnjavom. U Tuzli se, također, tijekom proslave Bajrama dogodilo ubojstvo sudskog policajca. U Sarajevu se u toj noći zbilo nekoliko masovnih tučnjava po restoranima i od rana zadobivenih u tim tučnjavama čak 143 osobe su zatražile liječničku pomoć.

Zločin zbog alkohola

“Komercijalizacija vjerskih blagdana postala je bolest našeg društva. Na proslavama koje nemaju vjerskog značaja u velikim količinama se konzumira alkohol zbog čega se događaju zločini, poput onog u Tuzli”, rekao je za naš list Mehmed efendija Kazazić dodavši da se ne boji otvoreno iznijeti da većina muslimana u našoj zemlji smatra da je dobro ako se ne konzumira alkohol tijekom mjeseca ramazana, a da je to dopušteno tijekom preostalih 11 mjeseci u godini. Zbog toga tijekom mjeseca ramazana ugostiteljski objekti slabije posluju i rijetko se angažiraju i pjevačke zvijezde da gostuju u tim objektima. “Nisam imala koncerte u BiH tijekom ramazana jer vlasnici objekata smatraju da se ne isplati organizirati nastupe ako ljudi ne žele konzumirati alkohol. Nadam se da će se situacija popraviti poslije Bajrama”, istaknula je folk pjevačica Selma Bajrami koja je prvog dana Bajrama gostovala u diskoteci Aqua u Blažuju u blizini Sarajeva.

Izgubljene vrijednosti

Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kada su ljudi bili pod utjecajem nacionalizma, ugostitelji su došli na ideju da vjerske blagdane pretvore u narodna veselja uz glazbu i alkohol. Taj potez je urodio plodom i to je već postala tradicija u našoj zemlji. Bajram, katolički ili pravoslavni Božić te drugi vjerski blagdani, koji su isključivo bili vjerski, dobili su obilježja narodnog veselja.
“Nekada se samo Nova godina proslavljala u ugostiteljskim objektima, a sada je situacija drukčija. Društvo je izgubilo sustav vrijednosti. Ljudi sve više žele pobjeći od stvarnosti. Naravno, uvijek je bilo onih koji su znali profitirati na ljudskoj bijedi i gluposti”, rekao je sociolog Dedić. Očigledno je da će ta tradicija trajati sve dok bude doprinosila prodaji velike količine alkohola, koji donosi novac ugostiteljima, a grijehe takozvanim vjernicima.

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo ( HKUD) "Dinara" pokrenulo je projekt "Dinari u gostima" kako bi obogatilo kulturni život u Livnu. Po riječima ravnatelja tog društva Dinka Periše, kroz spomenuti projekt . koji će trajati do lipnja 2007. godine, jednom mjesečno pojedine sekcije HKUD-a Dinara ugostit će goste sebi sličnog profila.

Kako je kazao Periša, prva večer iz ovog projekta bit će večer folklora i to u subotu, 28. listopada u dvorani Narodnog sveučilišta, a domaćin će biti Folklorna skupina, muška i ženka izvorna pjevačka skupina "Ljubunčić" kojima će se pridružiti i njihovi gosti članovi KUD "Kamešnica" iz Podhuma te HKUD "Stožer" iz Kupresa.

Folklorna skupina "Ljubunčić" djeluje još od 1911. godine, a na ovoj večeri folklora iz svog bogatog repertoara predstavit će samo dio etno blaga livanjskog kraja.

U HKUD "Dinara", koje je osnovano 1893. godine, trenutačno djeluju pored folklorne skupine "Ljubunčić" i Gradska limena glazba, Mješovita klapa i Mažoretkinje.

(Fena)

’Radioaktivni’ krumpir iz Glamoča kupuje i - NATO
KAKO SU MEDIJI U RS, PLASIRAJUĆI LAŽ, HTJELI SNIZITI CIJENU POZNATOM
PROIZVODU S GLAMOČKOG POLJA

LIVNO/GLAMOČ - Da se ne radi o dobrom urodu krumpira, i neki novi Evlija Čelebija bi u svom današnjem putopisu za Glamoč mogao kazati isto što i Čelebija nekada: "Grad u kutu i nikome na putu." Niz je primjera koji govore tome u prilog.
Jedan od njih je svakako i taj što se potpuno obnovljeni dvosobni stan u jedinom glamočkom neboderu danas može kupiti i za manje od 15 tisuća KM. Za isti takav "sitniš", tvrdi nam općinski načelnik Rade Gvero, može se kupiti i sasvim solidna obiteljska kuća s okućnicom. No, i unatoč tako bagatelnim cijenama, kupaca je vrlo malo. Razlog nije teško pretpostaviti ima li se na umu činjenica da je mnogima koji danas žive u toj ratom poharanoj općini jedini izvor prihoda poljoprivreda.
Netko se, naime, dosjetio načina kako i tom glamočkom krumpiru pokušati sniziti cijenu. Tako se posredstvom nekih medija u Republici Srpskoj plasirala informacija kako je krumpir u Glamoču zagađen radioaktivnim otpadom i da je, naravno, kao takav vrlo opasan za zdravlje ljudi. Što je bilo i za pretpostaviti, nitko se pri tome nije mogao pozvati na nalaz nekog znanstvenog instituta.
No, i takva posve svjesno plasirana laž bila je dovoljna pojedincima da posumnjaju u kvalitetu glamočkoga krumpira. A kao argument da bi se uistinu moglo raditi o nečemu nenormalnom kada je on u pitanju, poslužila im je činjenica da je posađeni krumpir na Glamočkom polju ove godine čak dva puta cvjetao. To je doista točno, no tamošnji uzgajivači krumpira ističu da je to jedino posljedica ovogodišnjih meteoroloških prilika i da takvo cvjetanje krumpira ove godine nije bilo svojstveno samo glamočkom kraju. — Kada je naš krumpir "radioaktivan", zašto onda do nas uporno dolaze mnogi prekupci?! — pita se jedan od tamošnjih proizvođača.
Problem je, naime, u tome, pojašnjava on, što kilogram krumpira u Ljevču polju stoji 0,3 KM, a u Glamoču 0,5 KM. Zbog toga je naš krumpir postao "radioaktivan", ali i zbog činjenice što nam ove godine na putu do krajnjeg potrošača uopće nije potreban nikakav posrednik.
Jedan od najvećih kupaca krumpira u BiH je NATO, doznajemo od našeg sugovornika. On ga preuzima u ovoj zemlji i odvozi u Rumunjsku.
Prema tome, i najveće količine proizvedenog "radioaktivnog" glamočkog krumpira najvjerojatnije će završiti na "dekontaminaciji" u NATO-ovim bazama. Možda je to i slutio, pa je dva puta cvjetao.

Frano MIOČ

Na području Hercegbosanske županije u proteklih devet mjeseci sigurnosno stanje možemo ocijeniti zadovoljavajućim, istaknuo je načelnik Sektora kriminalističke policije u županijskom MUP-u Husein Bukvić. Gledajući strukturu kriminaliteta na području ove županije možemo slobodno tvrditi da je ovo područje jedno od najsigurnijih područja u zemlji te da možemo biti zadovoljni jer nisu u porastu teška kaznena djela kao što su ubojstvo i razbojništvo, kazao je Bukvić.

Dodao je da je u navedenom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prošle godine evidentirano 23 posto manje kaznenih djela, a otkrivenost počinitelja kaznenih djela iznosi preko 66 posto.

U strukturi kriminaliteta najviše je zabilježeno teških krađa, potom krađa i otuđenje tuđe stvari.

U posljednje vrijeme u porastu su krađe motornih vozila tako da je u ovoj godini evidentirano 14 ukradenih vozila. Osobe koje se bave krađom i krijumčarenjem vozila na području HB županije policiji su poznate, radi se o četiri osobe s područja Srednje Bosne, do sada je u pritvoru jedna osoba, a za drugima su raspisane potjernice, pojasnio je Bukvić.

Načelnik sektora krim policije za HB županiju dodaje da je u tekućoj godini u porastu i broj privedenih osoba zbog postojanje osnovane sumnje da su konzumirali ili prodavali opojnu drogu. Nadležnom tužiteljstvu zbog takvih kaznenih djela podnesene su 22 kaznene prijave protiv 23 osobe. Veliki iskorak po pitanju suzbijanja zlouporabe opojnih droga Bukvić vidi u MUP-ovom Odsjeku za droge koji je tijekom ove godine izvršio 20 racija u sumnjivim ugostiteljskim objektima i u nekoliko slučajeva pronađene su manje količine posjedovanje opojne droge marihuane.

"Građani traže da se počinitelji kaznenih djela otkrivaju i sudski procesuiraju, a u većini slučajeva nisu spremni surađivati s policijom ni anonimno niti kao zaštićeni svjedok, a ta suradnja je od izuzetne važnosti za otkrivanje kaznenih djela i njihovih počinitelja", naglasio je Bukvić.

(Fena)

Na području općine Livno, prema procjenama, ima još oko 35.000 mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava koja su ostala iz proteklog rata i koja predstavljaju stalnu opasnost, izjavio je instruktor programa "Svjesnost o postojanju mina" pri Crvenom krstu Livanjskog kantona Miroslav Liović.
Liović kaže da je od početka 2005. godine prestalo financiranje ovog programa, zbog čega su aktivnosti na uklanjanju mina na terenu u ovom kantonu, ali i u čitavoj BiH smanjene i usporene.
On je naveo da, prema procjenama, u BiH ima još više od milion neeksplodiranih ubojnih minsko - eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, uglavnom na područjima bivših linija razgraničenja.

Na području općine Livno, prema procjenama, ima još oko 35.000 mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava koja su ostala iz proteklog rata i koja predstavljaju stalnu opasnost, izjavio je instruktor programa "Svjesnost o postojanju mina" pri Crvenom krstu Livanjskog kantona Miroslav Liović.
Liović kaže da je od početka 2005. godine prestalo financiranje ovog programa, zbog čega su aktivnosti na uklanjanju mina na terenu u ovom kantonu, ali i u čitavoj BiH smanjene i usporene.
On je naveo da, prema procjenama, u BiH ima još više od milion neeksplodiranih ubojnih minsko - eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, uglavnom na područjima bivših linija razgraničenja.

Građani Livna uznemireni načinom na koji se uklanjaju psi lutalice
Autor Željka MIHALJEVIĆ

LIVNO - Livanjski Centar mladih/CML odmah je reagirao na način na koji su u noći na 5. listopada uklanjani psi lutalice u središtu grada. Iz ove organizacije naglašavaju da su psi ubijani lovačkim vatrenim oružjem, u čemu je bilo angažirano Lovačko društvo Cincar uz potporu PP Livno, te po nalogu općinskih vlasti.
- Ovakav način rješavanja problema pasa lutalica je presedan, ne samo u nas nego i u svijetu, ističu te se pozivaju na Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u kojemu se precizira odgovornost ljudi, posebice u pogledu zaštite životinja od mučenja, te navode stavku eutanazije. Ondje piše da je eutanazija bezbolno usmrćivanje koje se obavlja sredstvima posebne namjene,uz komentar da u u ovom livanjskom slučaju ta stavka nije ispoštovana. Stoga od OV-a Livno traže da ponovno razmotre svoju odluku o odstrelu pasa lutalica i tom problemu postupe prema zakonu.

Aktivist iz CML-a Srđan Vrdoljak ističe kako je tu noć čuo pucnjeve, te da je oko 03,30 vidio prizor nad kojim se svaki normalan čovjek zgraža. - Pred stambenom zgradom su pucali u jednog psa, nisu ga dokrajčili, nego ranili, a pas je cvileći pobjegao. To me najviše pogodilo, ta pucnjava i cviljenje ranjenih životinja, nevjerojatan prizor. A da stvar bude još gora, to se dogodilo na Svjetski dan zaštite životinja. Pokušali smo dobiti informaciju u PU Livno, načelnik je odsutan, a njegov zamjenik je bio na sastanku kod načelnika. Predsjednika OV-a Livno dr. Edina Brkića dobivamo na mobilni telefon, no, kaže kako nije u toku ove najnovije akcije jer je odsutan desetak dana, ali da zna da za njegova mandata (od 2004.) Vijeće nije donijelo odluku o uklanjanju pasa lutalica.

Više sreće imali smo u odjelu gospodarstva gdje nam je pomoćnik načelnika Fikret Sitnić kazao da se to radi po nalogu Službe za gospodarstvo Livno, da je riječ o akciji koja se vodi više godina, te da se sve radi "preko Veterinarske stanice skupa sa šinterskom službom Komunalnog poduzeća, LD Cincar i policije". Međutim, ravnatelj Veterinarske stanice Boro Krišto ističe kako ta tvrdnja ne stoji, da bi bilo normalno da u njoj sudjeluju veterinari, no da očigledno Općina ima bolje odnose s Komunalnim nego s Veterinarskom stanicom, barem kada je u pitanju trošenje općinskog novca.

Na upit koliko je human ovakav način uklanjanja, Krišto ističe da način možda jest brutalan ali da, znajući trenutačnu financijsku i svaku drugu situaciju, ne vidi drugačijeg načina. U svemu tomu treba imati u vidu činjenicu da se psi lutalice moraju ukloniti zbog problema koje stvaraju stanovništvu i mogućeg prijenosa bjesnoće i drugih bolesti opasnih po čovjeka.

Nakraju recimo i to da su građani i prošle godine reagirali zbog uklanjanja pasa na ovakav način, krvi na ulicama, skičanja i cviljenja ustrijeljenih životinja, te opasnosti po ljude koji se mogu naći na ulicama u svako doba noći, posebice mladi.

Zbog osnovane sumnje da su izvršili više krađa motornih vozila na području Hercegbosanske županije, MUP ove županije raspisao je tjeralicu Franom Šoljom (1975) nastanjenom u mjestu Pokrajčići u ...


... općni Novoi Travnik, zatim Vjekoslavom Glavurdom (1985.) nastanjen u mjestu Ričice br. 28 u Travniku i Ehmedinom Žunijem (1980) iz Zenice.

Po operativnim saznanjima navedene osobe naoružane su i opasne i svi su višestruki povratnici u izvršenju kaznenih djela teških krađa, posebno krađa motornih vozila, kazao je glavni inspektor Husein Bukvić, načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegbosanske županije.

Bukvić je pozvao sve građane da eventualna korisna saznanja o kretanju i boravku navedenih osoba odmah obavijeste najbližu policijsku postaju na broj 122 ili Operativni centar na brojeve 201 900 i 203 653, uz zajamčenu anonimnost.

Pripadnici MUP-a Hercegbosanske županije u suradnji s MUP-om Zeničko-dobojske županije, uhitili su protekle noći u Zenici Erdina Beganovića (1983) iz Zenice za kojeg se osnovano sumnja da je jedan od članova organizirane skupine kradljivaca motornih vozila na cijelom području FBiH i šire i koji je sudjelovao u posljednjim krađama automobila na području Hercegbosanske županije.

Ova grupa kradljivaca obično je nakon krađe vlasnicima nudila mogućnost otkupa vozila.

Inače, na području Hercegbosanske županije u prvih deset mjeseci ove godine ukradeno je 14 motornih vozila, a od toga ih je samo u proteklih 15-tak dana ukradeno sedam.

(Fena)

Piše: N. Dedić

LIVNO - Svi županijski MUP-ovi na prostoru Federacije BiH još tragaju za skupinom kriminalaca iz Srednjobosanske županije koju predvodi Franjo Šoljo, a u kojoj su i Ehmedin Žuna, Anel Berganović i Vjekoslav Glavurdić. Do sada je uhićen i Županijskom tužiteljstvu priveden jedino Anel Berganović. Ivica Vrdoljak, glasnogovornik MUP-a Hercegbosanske županije, rekao je u izjavi za Dnevni list da nema nikakvih novih informacija o bjeguncima. “Za njima je na snazi raspisana tjeralica koju smo proslijedili u Federalni MUP, a odatle su je dobili svi županijski MUP-ovi”, rekao nam je glasnogovornik Vrdoljak. Za sada nema nikakvih informacija o njima, a posljednja informacija dobivena iz MUP-a u Livnu glasila je da se kriju negdje na području Srednjobosanske županije. Za njih postoji osnovana sumnja da su ukrali tri automobila u selu Podgradina kod Livna, vlasništvo poduzetnika Zborka Badrova. Prema dosadašnjim prikupljenim saznanjima policije, osnovano se sumnja da su spomenuti u noći s 3. na 4. listopada ispred kuće Zborka Badrova odvezli tri automobila, i to dva vozila tipa VW marke Golf IV i V te vozilo Mercedes. U MUP-u Hercegbosanske županije ističu da je riječ o osobama koje imaju kriminalne dosjee i protiv kojih je policija nadležnim tužiteljstvima Srednjobosanske, Zeničko-dobojske, Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije do sada podnijela najmanje po stotinu izvješća o počinjenim kaznenim djelima krađe i teške krađe. MUP Zeničko-dobojske županije prije nekoliko mjeseci za navedenim osobama je izdao i tjeralicu, a posljednja operativna saznanja kojima raspolaže MUP Hercegbosanske županije govore da se kriminalci kriju na prostoru Srednjobosanske županije. Zbog toga su pojačane policijske kontrole na cestovnim pravcima iz Livna prema središnjoj Bosni gdje su vozila vjerojatno i odvezena. Međutim, dosadašnji tijek akcije nije urodio plodom. Prema posljednjim informacijama dobivenim od izvora bliskog policiji, doznajemo da su kradljivci kontaktirali Zborka Badrova s ukradenog mobitela njegove kćerke i predložili mu da otkupi svoja vozila. Međutim, policija se još nije očitovala po tome pitanju.

Piše: N. Dedić

LIVNO - Ivan Radoš, rođen 1963. iz mjesta Kolo kod Tomislavgrada, osuđen je jučer u Županijskom sudu u Livnu na osmogodišnju zatvorsku zbog kaznenog djela ubojstva 66-godišnjeg Stipe Perića. Radoš ga je 25. lipnja ubio hitcem iz lovačke puške, a zbog toga je djela i priznao krivicu. Presuda je, kako doznajemo u Županijskom sudu, izrečena na osnovi priznanja krivice za počinjeno kazneno djelo.

Priznao krivicu

Pred sucem za prethodno saslušanje, Ivan Raoš je izjavio "kriv sam". Zbog toga se nije vodio klasičan sudski proces sa saslušanjem svjedoka nego je jučer održan samo jedan glavni pretres na kojem je odmah izrečena kazneno-pravna sankcija za optuženog. Pred Županijskim sudom u Livnu optuženog je branila Nada Dalipagić, odvjetnica iz Mostara, dok je optužnicu zastupala tužiteljica Nevenka Ćorić. Odvjetnica Nada Dalipagić je za Dnevni list rekla kako je sudsko vijeće prihvatilo priznanje krivice optuženog koje je dao potpuno svjesno i bez ikakve prisile.

Otac troje djece

"Obrana se zasnivala na činjenici da je optuženi od samog početka surađivao s policijom i Županijskim tužiteljstvom. On je otac troje malodobne djece, a i iskreno se pokajao zbog počinjenog kaznenog djela", rekla nam je odvjetnica Dalipagić.
S obzirom da je priznao krivicu, optuženi i njegova obrana neće imati pravo žalbe na izrečenu presudu. Podsjetimo, ubojstvo se dogodilo 25. lipnja ove godine u 19.45 sati u mjestu Kolo. Tada je Ivan Radoš (1963.) iz Tomislavgrada, nastanjen u Kolu, pucao iz lovačke puške u smjeru Stipe Perića (1940.) iz Kola. Stipe Perić je tom prilikom teško ranjen, nakon čega je na putu do Medicinskog centra Livno preminuo. Svjedoku događaja Martinu Periću (1942), inače bratu ubijenog, tom prilikom je pozlilo te ja na putu do Doma zdravlja Tomislavgrad i on preminuo.

Od nesuglasice do tragedije

Motiv ubojstva, prema svemu sudeći, nesuglasice su izazvane dječjom igrom.
Do svađe između Radoša i Stipe Perića je došlo nakon što je ubojičin sin brzo vozao motor po naselju i dizao prašinu. Tada mu je, navodno, ubijeni Stipe Perić kazao da to ne radi i došao u verbalni sukob s njim, nakon čega je sin otišao kući i sve ispričao ocu, koji je s lovačkom puškom došao u dvorište ubijenog. Njihove kuće su inače udaljene oko kilometar. Pred kućom je najprije došlo do verbalnog sukoba i žustre svađe kada je Radoš u jednom trenutku izgubio živce i pucao u trbuh Stipi Periću.

LIVNO - Djelatnici policije su nakon dojave o pljački izvršenoj na štetu obitelji Badrov u mjestu Podgradina, općina Livno, izvršili očevid, prilikom čega je konstatirano da su nepoznati počinitelji tijekom noći s 3. na 4. listopada ove godine provalili u kuću odakle su uzeli ključeve od tri motorna vozila koja su se nalazila ispred kuće i ista otuđili. Radi se o sljedećim motornim vozilima: vozilo marke VW, tip Golf IV, registracijskih oznaka 716-J-085, crne boje, godina proizvodnje 2000., vozilo marke Mercedes, tip E 270, registracijskih oznaka 177–M–660 zelene boje, godina proizvodnje 2003., i motorno vozilo VW Golf V, registracijskih oznaka 472-J-523, crne boje, godina proizvodnje 2006.
U vrijeme provalne krađe Zborko Badrov, kao i drugi članovi njegove obitelji, nalazili su se u obiteljskoj kući na spavanju, što još više ukazuje na drskost i bezobzirnost izvršitelja ovog kaznenog djela. Za otuđenim vozilima i nepoznatim počiniteljima raspisana je tjeralica te su poduzete sve raspoložive operativne mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja ovog kaznenog djela. Ovom prilikom policija poziva sve građane koji imaju bilo kakva korisna saznanja koja se tiču navedenog kaznenog djela ili počinitelja da to jave najbližoj policijskoj postaji na broj 122 ili Operativnom centru MUP-a Hercegbosanske županije na broj 034/201-900 uz zajamčenu anonimnost. Također se mole građani da ako uoče kretanje bilo kakvih sumnjivih osoba ili vozila, posebno u kasnim noćnim i ranim jutarnjim satima, to odmah prijave na gore navedene telefonske brojeve i tako pridonesu preventivnom djelovanju na moguće izvršenje ovakvih ili sličnih kaznenih djela. N. Dedić

Od jučer je na američkoj televizijskoj TV-postaji CNN počelo prikazivanje devet promotivnih spotova o Bosni i Hercegovini putem kojih svjetskoj javnosti trebaju biti predstavljene sve ljepote naše zemlje.

Pored spotova pripremljen je i promotivni turistički film. Inicijator i koordinator projekta je Agencija za promociju stranih investicija Bosne i Hercegovine, a snimanje filma i spotova financirala je Američka agencija za međunarodni razvoj USAID.

Osim BiH, već otprije na CNN-u možemo gledati slične reklame Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Malte, Cipra … Turističke atrakcije naše zemlje prije nekoliko dana predstavljene su i u programu engleske državne postaje BBC.
bljesak.info

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz hrvatskog naroda Željko Komšić susreo se jučer sa skupinom hrvatskih novinara, kako bi odgovarao na pitanja koja se tiču njegovog političkog i državničkog djelovanja, ali i osobnog života i uvjerenja. SARAJEVO - Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz hrvatskog naroda Željko Komšić susreo se jučer sa skupinom hrvatskih novinara, kako bi odgovarao na pitanja koja se tiču njegovog političkog i državničkog djelovanja, ali i osobnog života i uvjerenja.

[Opširnije....]

Toliko o hakerskoj etici. Mischa Spiegelmock, koji je na spomenutoj konferenciji tvrdio da su sigurnosni propusti u Firefoxu tako veliki da ih je 'praktično nemoguće zakrpati', priznao je da je priču izmislio te da ne zna ni za kakve propuste u web pregledniku Firefox.

Ovo, naravno, ne znači da je Firefox apsolutno siguran, no priče o potpunom raspadu sigurnosti ovog preglednika pokazale su se posve neutemeljene. Osim što spomenuti haker vjerojatno više neće dobiti priliku govoriti na bilo kojoj konferenciji bez da ga izviždaju, ovo znači da Firefoxov tim zadužen za sigurnost može odahnuti i prestati mahnito tražiti nepostojeće propuste.

Činjenica da je najbolji hrvatski pjevač snimio dobar koncertni album, najbolji u nizu live izdanja kakvima od 2000. redovito puni prostor između studijskih radova, puno je važnija od onoga što će neumitno zaokupiti puno veću pažnju: provincijske priče o 'osvajanju pariške Olympije'. Nastup iz travnja ove godine ispunio je Oliverov san, ali to je važno uglavnom samo za Olivera - slušatelju bi, ako nije potpuni snob, moralo biti apsolutno svejedno gdje je snimljeno to što sluša.

No, pojavljivanje na jednoj od mitskih pozornica svjetskog popa savršeno nadgrađuje opće shvaćanje Olivera kao neupitnog kulturnog dobra hrvatske glazbe. Taj mu status već fini broj godina omogućava razvijanje vlastitog izraza bez obaziranja na osvajanje publike, što je dobro, ali ga i stavlja izvan dosega bilo kakve kritike. Nije li i to zaslužio svojim radom, pročitajte u nastavku recenzije Ante Perkovića uz koju možete preslušati sve pjesme s ovog dvostrukog albuma.
(vip.hr)
nadopuna:
Ekskluzivni streaming nove Kviskoteke!!!...

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz hrvatskog naroda Željko Komšić susreo se jučer sa skupinom hrvatskih novinara, kako bi odgovarao na pitanja koja se tiču njegovog političkog i državničkog djelovanja, ali i osobnog života i uvjerenja. Komšić naglašava da će se brinuti o interesima Hrvata i to nikad nije ni bilo sporno, ali i da osjeća odgovornost prema drugima. Svakako ima namjeru posjetiti krajeve s većinskim hrvatskim stanovništvom i razgovarati s ljudima.

Na primjedbe o nepovjerenju Širokobriježana i Čapljinaca, u odnosu na Sarajlije, poručuje: "Hrvat sam i otud moj legitimitet. Ja sam u Hercegovini bio uvijek komotan i bit ću."

"Ja sam Hrvat po rođenju. Kršten sam u crkvi Svetog Ante na Bistriku, no ateist sam iako je moja obitelj iznimno vjernički raspoložena. Nemam putovnicu ni domovnicu, moja žena ima domovnicu, a zove se Sabina. Nemam ih zato što imam državljanstvo i pasoš BiH. Ovdje se preko domovnice procjenjuje patriotizam, ali nemojmo si lagati, pitanje domovnice i putovnice u BiH je vrlo praktična stvar, jer se s hrvatskim dokumentima može putovati bez viza. Osjećam kao svoju obvezu imati pasoš BiH. Ovo je moja zemlja, na kraju krajeva.", izjavio je novoizabrani hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Na utamici Hrvatska - BiH navijao bi za Bosnu i Hercegovinu, a svoj jezik "najradije naziva bosanskim".

(Bljesak.info)

• Kako se nacionalno izjašnjavate?

- Ja sam Hrvat po rođenju. Kršten sam u crkvi Svetog Ante na Bistriku, no ateist sam iako je moja obitelj iznimno vjernički raspoložena. Nemam putovnicu ni domovnicu, moja žena ima domovnicu a zove se Sabina.

• Zašto je nemate?

- Zato što imam državljanstvo i pasoš BiH. Ovdje se preko domovnice procjenjuje patriotizam, ali nemojmo si lagati, pitanje domovnice i putovnice u BiH je vrlo praktična stvar jer se s hrvatskim dokumentima može putovati bez viza. Osjećam kao svoju obvezu imati pasoš BiH. Ovo je moja zemlja, na kraju krajeva.

• Napadaju vas da ne govorite hrvatski.

- Govorim kako su me otac i mati naučili i apsolutno se dobro razumijem sa svima. Znam ja riječi siječanj, veljača ožujak, travanj, čak i razumijem što one znače, ali govorim jezikom koji su me roditelji naučili.

• Kako taj jezik nazivate?

- Najradije ga nazivam bosanskim.

Neslužbene statistike pokazuju da je prosječna starost birača u BiH 65 godina. Dakle, vlast nam biraju ljudi koji možda i ne dočekaju kraj mandata. Treba li okriviti mlade za lijenost ili istina leži negdje drugdje?
Prije ikakve priče, uzmimo jedan primjer. U Sarajevo centru, na jednom glasačkom mjestu je trebalo glasovati oko 20 000 ljudi u periodu od 7.00 do 19.00. Nećemo uzimati za primjer neka sela koja nemaju niti tisuću stanovnika, a imala su tri biračka mjesta, nego, npr. Neum, sa svojih 2500 registriranih birača, koji su mogli glasovati na tri biračka mjesta. Slična priča je u svim gradovima BiH. U Mostaru, naselja Podhum, Zahum i južni dio Panjevine su imali tri glasačka mjesta, a svaka ima birača kao Neum.

Logično, u nedjelju jutro, tko može doći glasovati, nego najvećim dijelom umirovljenici, kojima nije omogućeno da dobro i pročitaju glasačke listiće u kratkom vremenu koje se od njih traži. Primjerice, ako slučajno neki umirovljenik ne vidi dobro (a takvih je 90%), treba mu sigurno minimum od 5 minuta da glasuje na jednom listiću, a listića je bio 3. Uzmimo primjer općine Sarajevo centar, neka 20 000 ljudi samo treba proći kroz hodnik, bez da se zadržavaju glasovati, stvorit će se velike gužve. Napravimo jednostavnu računicu. U 12 sati ima 720 minuta. Podijeli sa, recimo, 5 minuta koliko bi trebalo za izabrati, znači da u tih 12 sati prosječno u jednoj kabini može normalno glasovati 144 osobe.

Izbori bi po zakonu trebali biti organizirani da se omogući glasovanje svakome, kao da će na izbore izići 100% biračkoga tijela, a ne na osnovu odaziva na prijašnje izbore. Iluzorno je očekivati da će itko tko preko tjedna crnči po 12 sati dnevno, jedini dan kojeg ima za odmor provesti u čekajući red za izbore. Da, izbori su građanska dućnost, ali da li je čekanje u redovima isto dužnost?

Jednako tako, nitko nije kontrolirao kako teku glasovi nepokretnih osoba, osoba s posebnim potrebama koji nisu mogli doći na birališta, slijepih osoba,... Po Zakonu, Centri za socijalni rad su trebali spiskove tih osoba dostaviti izbornom povjerenstvu i onda su oni trebali omogućiti članovima lokalnog izbornog vijeća da obiću te glasače. Ne znamo za ostatak BiH, no imamo pouzdane podatke da centri za socijalni rad Mostar, Čitluk, Ljubuški, Široki Brijeg i Posušje ne samo da nisu dostavili valjane spiskove, nego, i onima koji su bili na spisku nije došao nitko da im omogući glasovanje. Tko i kako može dokazati da oni „nisu glasovali" ili da nije tkogod glasovao umjesto njih? I na kraju, još jedno pitanje: od kuda informacije „Voice of America" još u subotu, da će Milorad Dodik i Haris Silajdžić izaći kao pobjednici ovih izbora?

[vrisak]

nadopuna:
HRVATSKI BERLIN - PHOTO STORY

Prema Zakonu o načelima lokalne samouprave u F BiH, grad mora imati najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem središtu živi najmanje 10.000 stanovnika. Znači, u Hercegovini, uz Mostar, grad može biti još jedino Livno, ako pretpostavimo da se Livnjaci osjećaju Hercegovcima
ZAKONSKA IZMAGLICA TKO I KAKO KROJI GRADOVE U FEDERACIJI

piše Radoslav DODIG

U ’Službenim novinama’ Federacije BiH objavljen je "Zakon o načelima lokalne samouprave u F BiH". Zakon kao takav propisuje djelokrug rada jedinica lokalne samouprave, i to općina i gradova. Ali dok je kod općina, gotovo u cijelosti naslijeđenim iz socijalističkih vremena, stvar jasna, s gradovima nije tako.
Naime, prema dosadašnjim zakonima o administrativnom i teritorijalnom ustroju i lokalnoj samoupravi status grada u F BiH imaju samo Sarajevo i Mostar. Zato će glavobolje i polemika zacijelo izazvati članak koji propisuje što se krije pod pojmom grad.

Samo je Mostar grad

Što znači "od posebnoga povijesnoga i kulturnoga značaja"? U čl. 5. grad se definira kao "jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu, povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva". Neodređeno i maglovito, nema što! Pa i najmanji sokak u Bosni i zaselak u Hercegovini povezan je svakodnevnim potrebama. Usto, mnoga sela valjda imaju infrastrukturu, od vode i struje do ceste i telefona. U toj definiciji jedino atribut "urbani" upućuje na grad. Ako kakav tajkun, na nekoj glavici iznad sela, ima diskont, magazu i garažu, zar to nije urbana cjelina?
U drugom stavku istoga članak, ipak, statistički se pojašnjava kako se može steći status grada. Naime, grad se uspostavlja federalnim zakonom, "udruživanjem dviju ili više općina, ili odluke općinskoga vijeća, ako ona ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu živi najmanje 10.000 stanovnika". Po tome, znači, u Hercegovini, uz Mostar, grad može biti jedino Livno, ako pretpostavimo da se Livnjaci osjećaju Hercegovcima. Svi drugi Hercegovci ostadoše seljaci.
Ipak, za kakvu-takvu urbanizaciju Hercegovine ostaju dva stavka istoga zakonskog članka. Grad, kažu federalni babe, ako nije statistički velik, može postati pod uvjetom da je sjedište županije odnosno kantona. Tu se još može jedino ubrojiti Široki Brijeg. Zadnji stavak čl. 5. na kraju daje varljivu nadu seljacima kako postati građanima. Tamo se kaže da "iznimno gradom se može proglasiti općina od posebnoga povijesnog i kulturnog značaja".
Vidi vraga?! Nigdje u cijelome zakonu ni slova što je i tko je od posebnoga povijesnog i kulturnog značaja? Recimo, jesu li Doljani, gdje se nalazi grob hajduka Mijata Tomića, od povijesna značaja? Nego što, reći će svi Duvnjaci, Ramljaci i Tomićevi prezimenjaci. Pa i Batin kod Posušja ima povijesno značenje - u njemu je rođen hrvatski general i političar Ljubo Ćesić Rojs, u čiju težinu ne treba sumnjati.

Zašto ne i Rastovača!?
Glede kulture, zar Rastovača, opet kod Posušja, ne bi mogla biti grad? Na Ilijinu brdu okupi se na borbi bikova više od deset tisuća čeljadi, pa ne mo'š ne nazvati to najposjećenijim kulturnim događajem u Hercegovini.
Razvidno je, dakle, da će puno tinte poteći u objašnjavanju posebitosti "povijesnoga i kulturna značaja" svakog našeg malog mista. Sviđa mi se Prijedlog izmjena i dogradnje Ustava Bosne i Hercegovine, koji je pokrenuo SDP. Tamo se traži da gradom može postati općina koja ima 25.000 žitelja. Tada bi i moj Ljubuški mogao postati gradom, pod uvjetom da mlade mame budu natalitetno svjesne. U susjednoj Republici Hrvatskoj Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi pretrpio je gomilu izmjena i dopuna, tako da su Hrvatskoj danas 124 grada i 426 općina.
Hrvati bježe sa sela. Možda je rješenje da se, pored statusa općine i grada, u Zakonu o lokalnoj samoupravi F BiH uvede i varoš (u Bosni čaršija). Po novom federalnom zakonu ispalo bi da su vodeći hrvatski političari seljaci: Ljuti Dolac, mjesto rođenja dr. Dragana Čovića, i Uzarići, gdje je kao beba proplakao dr. Božo Ljubić. Dajte da budu varošani!