’Radioaktivni’ krumpir iz Glamoča kupuje i - NATO
KAKO SU MEDIJI U RS, PLASIRAJUĆI LAŽ, HTJELI SNIZITI CIJENU POZNATOM
PROIZVODU S GLAMOČKOG POLJA
LIVNO/GLAMOČ - Da se ne radi o dobrom urodu krumpira, i neki novi Evlija Čelebija bi u svom današnjem putopisu za Glamoč mogao kazati isto što i Čelebija nekada: "Grad u kutu i nikome na putu." Niz je primjera koji govore tome u prilog.
Jedan od njih je svakako i taj što se potpuno obnovljeni dvosobni stan u jedinom glamočkom neboderu danas može kupiti i za manje od 15 tisuća KM. Za isti takav "sitniš", tvrdi nam općinski načelnik Rade Gvero, može se kupiti i sasvim solidna obiteljska kuća s okućnicom. No, i unatoč tako bagatelnim cijenama, kupaca je vrlo malo. Razlog nije teško pretpostaviti ima li se na umu činjenica da je mnogima koji danas žive u toj ratom poharanoj općini jedini izvor prihoda poljoprivreda.
Netko se, naime, dosjetio načina kako i tom glamočkom krumpiru pokušati sniziti cijenu. Tako se posredstvom nekih medija u Republici Srpskoj plasirala informacija kako je krumpir u Glamoču zagađen radioaktivnim otpadom i da je, naravno, kao takav vrlo opasan za zdravlje ljudi. Što je bilo i za pretpostaviti, nitko se pri tome nije mogao pozvati na nalaz nekog znanstvenog instituta.
No, i takva posve svjesno plasirana laž bila je dovoljna pojedincima da posumnjaju u kvalitetu glamočkoga krumpira. A kao argument da bi se uistinu moglo raditi o nečemu nenormalnom kada je on u pitanju, poslužila im je činjenica da je posađeni krumpir na Glamočkom polju ove godine čak dva puta cvjetao. To je doista točno, no tamošnji uzgajivači krumpira ističu da je to jedino posljedica ovogodišnjih meteoroloških prilika i da takvo cvjetanje krumpira ove godine nije bilo svojstveno samo glamočkom kraju. — Kada je naš krumpir "radioaktivan", zašto onda do nas uporno dolaze mnogi prekupci?! — pita se jedan od tamošnjih proizvođača.
Problem je, naime, u tome, pojašnjava on, što kilogram krumpira u Ljevču polju stoji 0,3 KM, a u Glamoču 0,5 KM. Zbog toga je naš krumpir postao "radioaktivan", ali i zbog činjenice što nam ove godine na putu do krajnjeg potrošača uopće nije potreban nikakav posrednik.
Jedan od najvećih kupaca krumpira u BiH je NATO, doznajemo od našeg sugovornika. On ga preuzima u ovoj zemlji i odvozi u Rumunjsku.
Prema tome, i najveće količine proizvedenog "radioaktivnog" glamočkog krumpira najvjerojatnije će završiti na "dekontaminaciji" u NATO-ovim bazama. Možda je to i slutio, pa je dva puta cvjetao.
Frano MIOČ
Od poljoprivrede se u glamočkom kraju nikada nije moglo dobro živjeti. Danas, čini se, i pogotovo. U ovom slučaju problem leži i u lošoj reklami, pogotovo kada je riječ o nadaleko poznatom glamočkom krumpiru.
komentiraj (0) * ispiši * #