Tunjo od Livna SKROJIO HLIVNO

08.02.2006.

FRUSTRIRANI AKADEMIK Ne može se razumjeti da FTV pusti u javnost priče frustriranog akademika kao mirotvorca u situaciji kada ratne rane još nisu zarasle. Filipović po njima čačka huškajući na novi rat. Tako je i Livno nazvao Hlivnom. I to bez referenduma...


GOVOR MRŽNJE NA FTV-u RATNOHUŠKAČKA PROPAGANDA
AKADEMIKA MUHAMEDA FILIPOVIĆA

piše Petar MILOŠ
Već nekoliko mjeseci FTV objavljuje u nedjeljnom terminu nakon večernjeg Dnevnika emisiju akademika Muhameda Filipovića u kojoj ovaj profesor filozofije i političar obilazi bh-gradove, mahale i sela te, poput Evlije Čelebije, besjedi o njihovoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Nemoguće je tu emisiju svrstati u neki tv žanr, malo je putopis, malo povijesna učilica, malo dokumentarni film, a najviše politikantski talk-show.

Osmanlijsko doba
Prošle je nedjelje akademik zborio o Livnu, Duvnu, Kupresu i Glamoču. Kao i obično, Muhamed Čelebija je u kadrovima ispred džamija ili starih mezara počeo priču kako su ti krajevi bili naseljeni još u prapovijesno vrijeme, a onda se bacio na osmanlijsko doba. I nije loše znati o tom (srećom?) minulom vremenu, ali za Muhameda Filipovića s Osmanlijama počinje i završava povijest Bosne. Hercegovine kod njega i nema.
A u Muhamedovu tumačenju povijesti postoje samo age i begovi, mutevelije i kapetani, paše i veziri. Kmetovi se tu podrazumijevaju, pa on o njima, njihovim spomenicima, bogomoljama i kulturi i ne troši riječi. Oni su hasije i razbojnici koji su uz pomoć zapada otjerali osloboditelje Turke. Povijest ovih krajeva Filipović svodi na povijest islamskog svijeta u otomanskoj vladavini. Kršćanski su kmetovi bespovijesni, kao ovce. Pa, poput Miloševićevih akademika, Filipović slika islamske nadgrobne spomenike po Livnu, Duvnu, Glamoču, Ljubuškom, Stocu... s porukom da je sve bošnjačko dokle sežu njihovi grobovi.
U tom toliko pretjeruje da se slika na čuvenom rimskom mostu preko rijeke Šujice i laže da je taj most remek-djelo osmanskoga graditeljstva. Čak mu i stećci služe kao argument bošnjačke autohtonosti i ekskluzivnog prava na ove prostore.

Po novokomponiranoj bošnjačkoj historiografiji bogumili ili kristjani su autohtono stanovništvo BiH koje je dolaskom Turaka prigrlilo islam, što znači da su Bošnjaci temeljni narod u BiH. Ako to i prihvatimo, ostaje pitanje što ćemo s Muhamedom Filipovićem.
Svjetonazor i političku orijentaciju akademika Filipovića ne možemo pratiti bez poznavanja povijesti njegove obitelji. Naime, profesor Filipović je svojedobno nama studentima pričao kako je on potomak zagrebačkog kanonika Ivana plemenitog Filipovića kojega su Turci zarobili u bitci za Bihać, pa pošto iz Zagreba nije došla otkupnina (što ne čudi), Ivan se preobratio u muslimana i ostvario karijeru. I to takvu da je od sultana dobio golemo imanje s kmetovima u Glamoču i Ključu, što su dugo vremena baštinili preci Muhameda Filipovića, pa i on sam.

Komunist i bezvjerac
Kad su komunisti nacionalizirali ono što je ostalo od Filipovićeva begovata, Muhamed se nije javno bunio. Kao konvertit s pedigreom, svrstao se u komuniste i bezvjerce, k tomu kao Hrvat, čekajući bolja vremena da povrati imetak i (begovske) pozicije. Njegov je slučaj to teži što su mu preci bili (dokazano) katolici, a ne bogumili.
Ali zato Muhamed ima tv priču koju je sofistički vješto plasirao baš iz Livna. On je gledateljima priopćio, a svojim sponzorima poručio kako njegova loza sa ženske strane seže čak do vezira i sultana. A sve to pojačao legendom da je izvjesni Baba Ahmet iz Livna imao 40 sinova čiji potomci danas žive ne samo u Bosni nego i Lici i Dalmaciji. Tako reče Muhamed.
Nije zgodno akademiku Filipoviću, priznajem. Taj kvazi ili prdi beg bi želio biti glavni ideolog Bošnjaka, a stiska ga biografija. Em je hrvatskog i katoličkog podrijetla, em je dokazani lenjinist, što mu sunarodnjaci teško opraštaju. S takvom hipotekom teško se boriti i umnom akademiku, pa mu nije zamjeriti što se služi lažima poput one o rimskome mostu u Šujici. Ili one da je Kupres oslobodila neka Sedma slavna muslimanska brigada. Ili što HVO kao legitimnu sastavnicu obrambenih snaga BiH naziva paravojnom formacijom.
Koliko je akademik Filipović vjerodostojan, pokazuje njegova tv priča da je ime Duvnu preinačeno u Tomislav Grad "unilateralno" na referedumu. U istoj emisiji uvaženi akademik Livno naziva Hlivnom. Bez referenduma. Što će begu referendum?

Huškanje na rat
I sve to se može razumjeti, ali se ne može shvatiti da FTV pusti u javnost priče toga frustriranog čovjeka kao mirotvorca u situaciji kada ratne rane još nisu zarasle. On čačka po njima huškajući na novi rat. U želji da naplati svoju učenost, Muhamed se Filipović miješao u sve. Pa je u ratu pregovarao s Miloševićem o priključenju BiH Jugoslaviji. Čujem da se strašno nasikirao kada je dobio poziv s Haaškog suda da svjedoči u slučaju Krajišnik.
Od profesora Filipovića sam prvi put čuo onu čuvenu: Kad sam mogo, nisam mogo, a sad mogu, al ne mogu. Još kad bi se znao rukovoditi tim načelom. Ali profesor drži da može i kad ne može. Pa se osramoti....
(slobodna dalmacija)

Senator Chevalier: RTV servis BiH treba biti otvoren svima
MOSTAR - Posebni izaslanik belgijskog predsjedatelja OESS-a i senator Pierre Chevalier rekao je u Mostaru kako je od najvećeg značenja da sustav javnog emitiranja u BiH bude otvoren i dostupan za sve. Chevalier je to rekao odgovarajući na upit o zahtjevima Hrvata u BiH da u okviru postojećeg RTV servisa imaju RTV kanal na svojemu jeziku.
Opširnije...



Nema odlagališta
Niti jedna hercegovačka općina nema ekološko odlagalište. Neuspješno se pokušalo napraviti palionicu za Hercegovinu kod Dobroga Sela, a nije ostvarena ni gradnja odlagališta za Hercegbosansku županiju i općine Posušje i Grude iz ZHŽ-a, jer su se Tomislavgrad i Livno sukobili oko lokacije.

Čapljina je jedna od najčišćih općina u državi, uz Čitluk jedina ima ekološke kontejnere, a prikupljanje smeća uredno obavlja komunalno poduzeće, čiji ravnatelj Ivan Merdžan ističe da niti njihovo odlagalište nije sanitarno. Jerko Mandurić, ravnatelj komunalca Komrad, kaže da vodovodna mreža 'pokriva’ 60 posto pučana te da preko kredita Svjetske banke od 3,5 milijuna dolara rade na projektu rješenja dostave vode i proširenja mreže.

– Posušje ima samo malu oborinsku kanalizaciju. Otpadne vode su u sabirnim jamama koje prazni Komrad. Za izradu kanalizacije treba nam 40 milijuna maraka, što ne možemo riješiti bez sudjelovanja viših razina vlasti – poručuje Mandurić.
Izvor: Čapljina najčišća, Mostar najprljaviji >>>

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje.