| < | studeni, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Srdačno pozdravljam sve blogerice i blogere kao i sve ostale posjetitelje koji gledaju moje fotografije te čitaju moje stihove, crtice, kratke priče i osvrte što ih ispisujem na ovim digitalnim listićima.
lat. litterula, ae, f.
1) slovce.
2) (plur.) listić, neznatni književni rad.
Copyright © Litterula.
Objavljeni listići - osvrti, crtice, kratke priče i moji stihovi
Ajd stišaj to!
Akrobacije na motociklima
Alzheimerova demencija
Ana i Željko
Andromeda
Asistent - pomoć i podrška
Bajeri
Bakina kuhinja
Bakine škare
Beskućnici
Biovreća
bit će opet slobodna
Blockbusting
Boss od Čakovca
Božićnica
Božićno drvce
Božićno vrijeme
Božićna pšenica i Barbarine grančice
Briga o uhu i sluhu
Capraške skulpture
Cijepljenje
Crvene jabuke
Čuvari djetinjstva
Da sam ja bogataš
debeo kameni zid
Debljina prvog stupnja
Dezinfekcija ruku
Digitalizacija
Dioklecijanova palača
Disciplina
dok je još mogla hodati
dok ju je držao u naručju
Domaći putar
doma, doma se vrnuti hoču
Dragutin Gorjanović Kramberger
Drugi rujna
duge si gruntam
Emisija za selo i poljoprivredu
Frkovićev most
Gdo bu te splievil
gdo je te bil
Glazba na radiju
gle kak je divan dan
Godina željeznice
Govor mojih predaka
Gradski muzej obilježava sedamdesetu obljetnicu
Inkluzivna farma
Isus mi je svagda radost
Izlet u Krapinu
Jabuke iz trnaca StarogTate
Jankić
kad bi mogao
kad je uhvati
kad se razljuti
kako sve to uskladiti
Kamenčići
kao kapljica vode
kao nerazumno dijete
Kapeler pita
Kartica
Klara i Džoni
Klaustrofobija
komadić sam leda
Korisne životinjice
Krizanteme
Kućni prag
Kupalište na Zibelu
Kupom uzvodno
Ladva
Lastavica - ptica godine
Lea Deutsch
Lišće Frana Mažuranića
Majstor
Mali Kaptol
Maria Mitchell
Mato Celestin Medović
Matoš na klupi
Međunarodni dan osoba s invaliditetom
Mendo i Slavica
Mlijeko u prahu
Mogel mi je hmrijeti!!!
Mogla mi je kuća izgorit
Moje fotografije
Muzikologija i glazbena pedagogija
Mužar
Ne bu mi više nigdo komandijeral!!!
ne tuguj
ne, nije novac ono što ga čini sretnim
nigdo nae zna
ništa mi drugo u životu ne treba
nitko ne zna o čemu je riječ
nož mu je u srce zabola
njegove su oči izgubile boju
njegov brod ga čeka
njen brod stiže
njen vrt je bio prepun cvijeća
Njihove riječi odnosi vjetar
ona je potpuno iscrpljena
ona je preživjela
ona gleda taj divan svijet
ona grli cijeli svijet
ona je neozbiljna
ona je nezgrapna i nespretna
ona može brbljati o svemu
ona ne želi biti vječno mlada
ona ne želi
ona nikad nije imala vremena
ona se boji
ona svakog jutra ustaje u tri
ona želi biti biljka
on je jako neozbiljan momak
on je umoran
on je stvorio svoj svijet
on još uvijek čeka
on sve mora sam
on stoji na rubu
on traži svoj izgubljeni život
Oš kupit ciglu?
Oton Kučera
Pjevačica
Pjevanje na misi nije koncert
Plivanjem do zdravlja
Poezija i proza
Podgarić i Garić
Pokupski drmeš
po svemirskim prostranstvima
Pranje povrća i voća
Prelijepi Velebit
pusti otok
Rad od kuće kod kuće
Rawhide
Recikliram, kompostiram...
reci mi
Robex i Medo
Roan je slomio nogusad kad je odlučio otići
Sakupljači
Salštange ili kajzerice?
Scott Joplin
Segestika i Siscia
Serpico
Skroviti vrt
Slavimo slavno
smisao života
Stara mama
Svaki dan jedna jabuka
sve pod kontrolom
sve ću zaboraviti
Svjetski dan glasa
Svjetski dan radija
Svjetski dan štednje
Stara vrtlarica
Staramama
Stigla nam je jesen
Stolić za laptop
suza kapne na dlan
Šlauf
Šnajderica
što se dogodilo
što vidiš
tamo bi i ona biti htjela
Tko se oženio
Tlapnja njegova srca
tražim svoj izgubljeni planet
Treba imati i malo sreće
Tu je tvoj dom
u dubokoj šumi
Ue o muite arukou
U Mariji Bistrici, a ne na Bistri
UOSI SMŽ
u snažnoj erupciji
u suton
Uyimbube
Veni Creator Spiritus
Viktorovac
Vincent
Voćni jogurt
Vratimo glazbala u dječje ruke
vrijeme došašća
Vruće selo na Madagaskaru
Vuk samotnjak
Vu to vreme godišča
Zagorje ja tvoj sem sin
zagrli me
Zagrebačka uspinjača
Zaslužena mirovina
Zaštitne maske
Zaželi
Zeko i potočić
zemlja i zrak
zima se bliži
znam da me više ne voliš
znam da negdje daleko
Željeznički most
Žive jaslice
žive pod istim krovom
Zanimljivi blogovi
Agava
Aneta
AnnaBonni
Aurora
AP-Plaćenici
Bellarte
Blumi
Borut
Demetra
Dinaja
drugadva
Dvitririchi
Eh saznala
Emma
Euro
Galaksija
Geomir
Goddess Vesna
gogoo
Konobarica
Lastavica
lijemudro
Livio D.
luki
More ljubavi
Morska
mecabg
Meister Huc
modrinaneba
Nachtfresser
nema garancije
Rose
samolagano
Samosvoja
Sewen
Sjećanja
Starry Night
Taango
Teuta
U zvijezdama
Viatrix
Vjetar
Vlad
white lilith
Zemlja
|
Žao mi je što kao dijete nisam naučila govor svojih predaka - donjosutlansku kajkavsku ikavicu. Slušala sam tete, ujčeke, ujnicu, StaruMamu, sestrične i bratiće kako govore, malo drukčije nego ljudi u središnjim zagorskim krajevima, ali mama je, koja se školovala za učiteljicu u Zagrebu, samo povremeno tako govorila, najčešće kad smo po nekoliko dana boravile u njenom rodnom kraju. U doba kad je ona išla u školu poticala se uporaba štokavskog narječja, a nisu se kao sada u školama njegovala ostala narječja i domaći lokalni govori pojedinih hrvatskih krajeva. Pa je mama potisnula svoj domaći ikavski govor - pogotovo dok je kao djevojčica sa sela pohađala gimnaziju na Gornjem gradu, a potom učiteljsku školu u Medulićevoj. Ni mene ni VelkuSeku nije naučila svomu rodnom govoru, doma smo koristili mješavinu književnog štokavskog i kajkavskog zagorskog narječja. Stoga mi je bilo jako drago kad sam čula da je od 2010. do 2015. godine bilo provedeno terensko dijalektološko istraživanje kajkavske ikavice, kao zajednički projekt Osnovne škole Ivana Perkovca i Udruge Ivana Perkovca za očuvanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine iz Šenkovca i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba. Kao rezultat toga istraživanja objavljen je 2015.godine Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice. Autori Rječnika Štefica Hanzir, Jasna Horvat, Božica Jakolić, Željko Jozić i Mijo Lončarić radili su u suradnji s izvornim govornicima kajkavske ikavice na prikupljanju, dokumentaciji, opisu i sistematizaciji ikavskoga kajkavskoga leksika te na akcentuaciji i auditivnoj dokumentaciji toga govora. Rječnik sadrži 11.000 prikupljenih i obrađenih ikavskih kajkavskih riječi - to je leksičko blago donjosutlanskoga dijalekta potkrijepljeno rečenicama iz govora koje potvrđuju pojedino značenje - prikupljenih u tridesetak sela u kojima je kajkavska ikavica još uvijek vrlo živ govor.  Jasna Horvat, predsjednica Udruge Ivana Perkovca, pokretačica i jedna od autorica Rječnika, kaže da su "članovi udruge volonterskim radom, ustrajnošću i entuzijazmom pridonijeli da rad na Rječniku bude završen i Rječnik objavljen. Golem je to doprinos stoga što je izvornih govornika kajkavske ikavice sve manje pa je samim time i važnija potreba za njezinim dokumentiranjem i promicanjem. Zbog promjene načina života i sve veće pokretljivosti stanovništva, posebno prema gradovima te zbog doseljavanja govornika drugih, nekajkavskih idioma, kajkavska je ikavica posljednja dva desetljeća izrazito promijenjena. Sretni smo kaj nam zavičaj ima svoju rič zapisanu za sva vrimena!“ Zbog svih posebnosti kajkavski donjosutlanski ikavski dijalekt upisan je 14.svibnja 2008. godine na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske te kao nematerijalno kulturno dobro zahtijeva dodatnu brigu i skrb. Zaštiti kajkavske ikavice prethodile su gotovo pet desetljeća duge brojne aktivnosti učenika i učitelja u Osnovnoj školi Ivana Perkovca u Šenkovcu: uspješno dječje kajkavsko stvaralaštvo, uvođenje izborne nastave kajkavske ikavice i objavljivanje Zbornika kajkavske ikavice. Kajkavska ikavica specifičan je govor unutar kajkavskog narječja, vrlo rijedak, a razvija se doseljavanjem čakavaca i štokavaca na prostor uz rijeku Sutlu i marijagoričko pobrđe u 16. stoljeću. Prema dostupnim podacima i do sada provedenim istraživanjima, smatra se da je nastala pokajkavljenjem doseljenih čakavaca u područje Sutle i Save u tzv. sutlansko–savski kut.  Prema analizi obiteljskih prezimena pretpostavlja se da se to stanovništvo, vjerojatno pod vodstvom bosanskih franjevaca, doselilo sa šireg područja Une, iz istočne Like, a možda i sa jadranskog područja, za vrijeme velikih migracija pokrenutih osmanskim osvajanjima na Balkanskom poluotoku. U govor kajkavskih ikavaca ugrađene su neke osobine kajkavskih govora, no u njima su očuvani i mnogi tragovi njegova prvotnog obličja, a čuva se i stara čakavska akcentuacija. Iako su sutlanski ikavci nastanjeni sjeverno od Save, njihov govor ima još uvijek više starijih, autohtonih, donesenih čakavsko-štokavskih karakteristika nego kajkavskih, i mogao bi se smatrati prije čakavskim govorom nego kajkavskim. U kajkavsko-ikavskom govoru pojavljuje se i velik broj romanizama i manji broj turcizama, dok su u kajkavskim narječjima češći germanizmi. Udruga Ivana Perkovca i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, uz financijsku potporu Ministarstva kulture, nastavili su rad na očuvanju i dokumentiranju jezične ikavske baštine kroz projekt digitalizacije Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice pa je jezikoslovna javnost 2016. godine dobila i prvi digitalizirani mrežni dijalektalni Rječnik u Republici Hrvatskoj koji omogućuje nadopunjivanje novim riječima, frazeološkom i kolokacijskom građom te zvučnim zapisima.  A ja se sjećam da je Mama uvijek, kad bismo na putu za Šenkovec k StarojMami prošli pokraj njegove rodne kuće, spominjala pjesnika i književnika Stjepana Jakševca (Sveti Križ,1916.- Zagreb,1994.). I njemu je kajkavska ikavica bila materinski govor - rođen je u istom selu kao i mama - pa je često sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća tadašnjim učenicima i učiteljima šenkovečke škole govorio o ljepoti kajkavskog narječja i melodioznosti kajkavske ikavice. Zahvaljujući njemu, kajkavska ikavica nije se samo zadržala u svakodnevnom govoru sutlanskih ikavaca, već je ušla i u hrvatsku književnost. Članovi Udruge Ivana Perkovca posadili su u spomen na pjesnika Stjepana Jakševca u njegovom rodnom Svetom Križu 2011. g. jedno stablo jablana. Kad stanete ispod toga jablana "poplina" možete čuti lijepe stihove Stjepana Jakševca: I ni te sile, kaštige te ni, da ime i rič nam zeme il spremeni!“ Vrijeme je da i Litterula uz pomoć Rječnika donjosutlanske kajkavske ikavice konačno nauči govor svojih predaka tako da može skladati bar nekoliko pjesama i ispisati nekoliko listića na tom svom lijepom i zanimljivom rodnom dijalektu! |