ponedjeljak, 25.02.2008.
RENESANSNA ARHITEKTURA
Novi naglasak na racionalnost, jasnoću i pravilnost dijelova – njihovi omjeri i razmjeri se određuju po matematičkim proporcijama
Glavne karakteristike: upotreba klasičnih redova, geometrijskih oblika i polukružnih kupola
RANA RENESANSA:
Filipo BRUNELLESCHI donosi novi stil u arhitekturi – u Rimu je proučavao klasičnu antičku arhitekturu, i prvi je napravio točna mjerenja (možda tada i otkriva geometrijsku perspektivu – trebala mu je precizna metoda prenošenja izgleda tih građevina na papir)
- uvijek traži nova i praktična rješenja – kupola firentinske katedrale – novi način kojim je napokon omogućeno natkrivanje tako velike površine – kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgrađena još u gotici)
* kapela Pazzi, Firenza, 1430.
SIMETRIJA, PRAVILNOST – sve se sastoji od kvadratnih jedinica
- preuzimanje rječnika klasične antike Ţ redovi, polukružni lukovi i stupovi – nepromjenjivi elementi
- mjere i proporcije točno određene
- drukčija uloga skulpture – nema zavisnosti – skulptura se oslobađa, a strogo određena arhitektura ne dozvoljava veliku ulogu skulpturi
- kupola ima simboličnu vrijednost – središnji otvor – Krist; 12 prozora – apostoli
- centralni luk uokviruje portal i naglašava kupolu
* S. Spirito, Firenza, 1434.
- sve veličine su određene MODULOM – polumjer polukružnih kapelica – sve stale prostorne jedinice se dobivaju umnožavanjem osnovnog modula
- sve veličine su u odnosu ZLATNOG REZA
Brunelleschi je smatrao da tajna dobre arhitekture leži u davanju «točnih» proporcija svim značajnim mjerama jedne zgrade - aritmetički razmjeri koji određuju muzičku harmoniju moraju vladati i u arhitekturi – oni se ponavljaju u cijelom svemiru i prema tome su božanskog porijekla
RENESANSNA PALAČA: kvadratni tlocrt s unutrašnjim dvorištem - atrijem
- 3-katno rješenje sa završnim vijencem, stupnjevanje obrade od nižeg prema višem – teže Ţ lakše
pr. *Michelozzo: Palača Medici-Ricardi
Leon Battista ALBERTI
- pisao traktate – rasprave «O slikarstvu», «O arhitekturi», «O skulpturi»
* palača Ruccelai, Firenza, 1446 – 51
– obrada pročelja postaje uzor za gotovo sve kasnije renesansne palače
- primjena triju redova – dorski, jonski i korintski pilastri sa istaknutim završnim vijencem – plošna verzija Koloseuma
na pročeljima crkava također upotrebljava klasični rječnik
- u «O arhitekturi» zagovara obnovu centralnih građevina – idealni oblik sakralnih građevina je krug, ili izveden iz kruga – 4-kut, 6-kut, 8-kut
- krug je savršeni i najprirodniji oblik – neposredna slika božanskog razuma
njegovi traktati su imali ogroman utjecaj, tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500-1525) centralne crkve postaju uobičajene
Donato BRAMANTE:
Tempietto, S. Pietro in Montorio, Rim, 1502
- trebao biti okružen okruglim dvorištem s kolonadom – povezanost građevine s okolnim prostorom – NOVO!!!
- nova obrada zida – shvaćen kao volumen a ne kao ploha – duboko usječene niše u teškoj masi zida
- 3-stepena baza, dorski red, kupola – vrlo malih dimenzija, ali ima monumentalnu težinu
SV. PETAR, Rim
1. projekt – Bramante, 1506.
- centralna građevina – grčki križ upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka pročelja
- opet koristi skulpturalno obrađen zid – prostor duboko ulazi u masu zida
- ogromnih dimenzija – moguća izvedba samo betonska konstrukcija – ponovno oživljavanje te antičke tehnike
današnji izgled – Michelangelov projekt, 1546.
- pročelje – kolosalni red – naglašava kompaktnost građevine, dramatičnije ističe kupoli
- naglašava glavnu os drugačijom zap. Apsidom i dodaje otvoreni trijem (nije sagrađen)
- kupola – na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima
MANIRIZAM 1525 – 1600
Koristi sve elemente renesanse, ali ih lišava snage i unutarnje koherencije, čudno, varljivo, nemirno, s neočekivanim obratima
Andrea PALLADIO
Villa Rotonda, Vicenza, 1567-70
- centralna, simetrična, s 4 potpuno jednaka trijema
- ne potiče na zadržavanje, tjera nas van, jer je nasuprot svakog ulaza – izlaz
RENESANSA 15. i 16. st
Termin se prije svega odnosi na talijansku umjetnost, ali se stil širi i ostalom Europom
1. period u povijesti koji je svjestan svog postojanja, sami sebi su dali ime – rinascitá – preporod (antike) – lat. renasci – ponovo se roditi
- dok se za srednjevjekovnog čovjeka povijest stvarala na nebu, a ne na zemlji (prošlost se sastojala samo iz ere prije i poslije Krista – njegovo rođenje je jedini važan događaj), renesansni čovjek ne dijeli povijest prema planu božjeg spasa, već prema ljudskim ostvarenjima
- gledaju na klasičnu antiku kao vrhunac ljudskih stvaralačkih snaga – ponovno oživljavanje nakon «1000-godišnjeg mraka»(u sr. v. su smatrali antiku poganskom) – ali, cilj nije oponašati, nego dostići i prestići
- dolazi do naglog razvoja individualizma, čovjek stiče samopouzdanje, sumnja u tradicionalna vjerovanja i običaje
- dok se u sr. v. izučava samo Biblija i crkveni tekstovi, u renesansi se izučavaju jezici, književnost, povijest i filozofija – humanističke znanosti
NOVO SHVAĆENJE UMJETNOSTI I UMJETNIKA!!!!!J
- u antici i u sr. v. umjetnost je bila zanat, obrt – u renesansi su likovne umjetnosti prihvaćene u slobodne umjetnosti (matematika, dijalektika, gramatika, retorika i filozofija – po Platonu bitne discipline za obrazovanje plemića; lik. umj. isključene kao rad ruku bez teorijske osnove)
- u renesansi umjetnik priznat kao mislilac, a ne samo obrađivač materijala, a na umj. djelo se gled kao na izraz stvaralačkog duha
- umjetnici postaju obrazovaniji – pišu i pjesme, teorijske traktate
razdoblje renesanse se dijeli na:
đ ranu renesansu – XV. stoljeće – quattrocento – centar je FIRENZA – prosperitet zbog velike tekstilne manufakture i jakog građanstva, koje je vrlo rano svrgnulo feudalce
đ visoku renesansu – XVI. stoljeće – cinquecento – centar RIM – zbog jačanja papinskog dvora – sekularizacija crkve za vrijeme papa-humanista
RENESANSNI GRAD
- nastaje ideja idealnog grada koji bi se gradio po planu – savršeno pravilnom zvjezdastom obliku (za razliku od srednjevjekovnih gradova koji su nastajali organski), u kojem su funkcije grada predviđene i smišljeno raspoređene
Filarete: SFORZINDA
- idealni grad iz traktata o arhitekturi (nije izvedeno)
- 8-kutna zvijezda – na kutevima su kule povezane kanalima s glavnim trgom
- u uvučenim uglovima su gradska vrata od kojih ravne ulice vode do glavnog trga
- pravokutni glavni trg je u sredini – na njemu je katedrala i knežev dvor
- jedna kružna ulica presijeca radijalne kanale i ulice – na sjecištima su trgovi s crkvama i tržnicama
- CJELINA DOMINIRA NA DIJELOVIMA! – nijedan dio ne može samostalno egzistirati, sve je integrirano
- čvrsta veza između središta i ruba
Primjer idealnog grada u Hrvatskoj:
KARLOVAC
- gradnja je počela 1579., a graditelj je bio MATIJA GAMBON, iako nije sigurno da li je projekt njegov
- oblik pravilnog 6-kuta s 3-kutnim bastionima
- unutar zidina pravokutni raster s pravokutnim trgom u sredini
- isprva građen kao tvrđava za obranu od Turaka – kad je prošla ratna opasnost, drvene kuće su zamijenjene baroknim zidanim kućama
češća situacija su ipak renesansni zahvati u u već postojeće srednjevjekovne gradove – prostor grada se oblikuje tako da se naglase zakoni perspektive – prostori su strogo geometrijski određeni, organizirani uglavnom simetrično, naglašavaju perspektivna skraćenja
renesansni trg – otvoren, prostran, prazan prostor, pravilnog oblika
npr. PIAZZA SS. ANUNZIATA, Firenza
- pravokutan trg, omeđen jednakim fasadama iste visine s rkadama – naglašavanje perspektive
- veliki prazan prostor – statičan, miran i pregledan
U Hrvatskoj:
DUBROVNIK –
STRADUN – od «strada»- ulica (Stradun – «uličetina»)
- oblikovan je u renesansi po renesansnom shvaćanju prostora – gotovo identične fasade jednakih visina tvore snažnu perspektivu
KULE – dvostruki prsten zidina i kula – unutrašnji s gotičkim prizmatičnim kulama, na njih su prislonjeni niski polukružni renesansni bastioni
Kula Minčeta na vrhu kao kruna grada
Razlika između gotičkih i renesansnih kula!!!! – zbog oružja
Got. kule su visoke i vitke, često četvrtaste – u napadima su se koristile strelice i raznorazni predmeti koji su mogli visoko letjeti, ali nisu imali veliku snagu
Ren. kule su niske, polukružne, masivne – zbog baruta i topova
utorak, 05.02.2008.
GOTIKA 12, 13. i 14. st
– neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom
-intenzivno se grade crkve, samo u 12. st. u Normandiji je izgrađeno 15 velikih crkava, u 13. još 13
Za got. arh. se točno zna gdje i kad se javlja 1. put – u opatijskoj crkvi St. Denis u Parizu između 1137 i 1144.g., kada je opat Suger pregrađivao kor i opisao prednosti novog stila
U gotičko doba se javlja novi kult Bogorodice – novo doba koje se više okreće čovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) – mnoge velike crkve su posvećene Djevici –> Notre-Dame u Parizu, Chartresu, Amiensu, Reimsu, Rouenu... – kad ih povežemo, odgovaraju sazviježđu Djevice na nebu !!!!!????
NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!:
Šiljasti luk – zbog statičkih razloga,
Križno-rebrasti svod
Kontrafori – vanjski nosači, nevidljivi iznutra
- novi elementi omogućuju rastvaranje zida – velike prozore i vrlo visoke brodove – dojam lakoće, vitkost oblika
- težnja za što više svjetla
NOTRE-DAME u PARIZU (započeta 1163.)
Tlocrt - zbijena i cjelovita osnova – karakteristika gotike
Eksterijer - monumentalno Z. pročelje – 3-dijelna vertikalna podjela, 3 velika portala, zidovi su rastvoreni čipkastim arkadama ogromnim portalima i prozorima – imamo dojam da su laki i šupljikavi
KATEDRALA u CHARTRESU
U kasnijim fazama građevine postaju sve kićenije, sa sve više šiljastih ukrasa – FIJALA
Kiparstvo - opće karakteristike:
Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca
- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...
Postepeno oslobađanje od kadra !!!!
– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti
– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa
- likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima
naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima
Nove teme:
KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)
Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje
Za likove je specifična S-krivulja
Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu
- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji
Slikarstvo:
Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu
- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali
- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu
- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti
- najljepši sačuvani su u Chartresu
i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode
Karakteristike got. slikarstva općenito:
Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem
Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati
Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji
VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačije
GIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva
utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam
krupni, čvrsti oblici,
bez puno detalja
freske u kapeli ARENA u PADOVI
- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –
- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici
- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora
- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe
HRVATSKA –
VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 14
ponedjeljak, 04.02.2008.
ROMANIKA 11 i 12 st.
Crkve u srednjem vijeku su i dalje najčešće bazilike – tip longitudinalne građevine
Romanička crkva svojim oblikovanjem odgovara nemirnom vremenu stalnog ratovanja i osjećaju nesigurnosti i ugroženosti tadašnjeg čovjeka i zato se skriva iza debelih zidova i malih i uskih prozora, znači, rom. crkve su masivne i monumentalne. Veće su i bogatije nego ranije, imaju svodove (najčešće bačvaste) umjesto drvenih krovova (kao u ranokršćanskim bazilikama) – zbog praktičnih razloga (npr. zbog požara), ali i simboličkih – želja sa Božja kuća bude što veličanstvenija i impresivnija
Ukrašene su i izvana – novost !!! – arhitektonski elementi i skulpture, nekad i bogato ukrašeno Z. pročelje
Elementi rom. bazilike:
1. narteks
4. zapadni tornjevi
5. glavni brod
6. bočni brodovi
7. križište s centralnim tornjem
8. transept (poprečni brod)
9. prezbiterij
10. apsida
11. deambulatorij
+ kripta (koja se ovdje ne vidi) – podzemni dio ispod svetišta u koje su polagali prvo samo relikvije mučenika, a kasnije i crkvene i svjetovne dostojanstvenike
Najviše rom. crkava i najznačajniji primjeri se nalaze u Francuskoj
ST. SERNIN u Toulouseu (J. Franc.) 1080-1120
Hodočasnička crkva (građene duž puteva što su vodili u Santiago de Compostela na SZ. Španj. – St. Foy u Conquesu i još neke slabo sačuvane)
Primjer kako analizirati tlocrt: 5- brodna bazilika s 3-brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i brodnim transeptom, apsidom, deambulatorijem i apsidiolama (aps., deamb. i apsidiole čine KOR – mjesto za svećenstvo, u kojem je smješten i oltar)
svodovi su – u gl. brodu bačvasti
- u bočnim svodovima križni
eksterijer – raščlanjenost volumena – visine krova se postupno spuštaju
- arhitektonski ornamenti – dekorativni okviri za prozore i portale
interijer – brodovi odijeljeni lukovima i stubovima, uz koje su pridruženi polustupovi i pilastri – elementi rimske arh., ali su sada dimnzije više, sve stremi u visinu
ritam se stalno ponavlja i pokreće nas prema apsidi na I., koji su puni svjetlosti, dok su brodovi prilično mračni (svjetlo se oduvijek povezuje s božanskim)
Kompleks u PISI (1053-1272)
Katedrala, krstionica i toranj – kosi toranj !!!! – nakosio se zbog loših temelja i prije nego što je bio gotov
Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)
Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači
ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu
HORROR VACUI – strah od praznog prostora
STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušu
Nespretne proporcije
Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)
Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van
- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika
Primjeri:
Opatija u Moissacu , St. Madeleine u Vezelayu
HRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:
-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.
-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi
Slikarstvo:
Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva i dalje ILUMINIRANI RUKOPIS
Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.
Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedinca
Plošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije
Romanika - slikarstvo i kiparstvo
Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)
Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači
ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu
HORROR VACUI – strah od praznog prostora
STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušu
Nespretne proporcije
Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)
Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van
- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika
Primjeri:
Opatija u Moissacu , St. Madeleine u Vezelayu
HRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:
-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.
-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi
Slikarstvo:
Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS
Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.
Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedinca
Plošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije
Razlika između rom. i got. raspela – za rom. je karakteristični prikaz ukočenog, živog Krista otvorenih očiju, dok se u gotici naglašava njegova muka – mrtvi, izmučeni Krist, izvijenog tijela u S-krivulji
GOTIKA – kiparstvo i slikarstvo
Kiparstvo - opće karakteristike:
Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca
- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...
Postepeno oslobađanje od kadra !!!!
– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti
– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa
- likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima
naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima
Nove teme:
KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)
Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje
Za likove je specifična S-krivulja
Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu
- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji
Slikarstvo:
Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu
- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali
- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu
- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti
- najljepši sačuvani su u Chartresu
i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode
Karakteristike got. slikarstva općenito:
Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem
Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati
Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji
VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačije
GIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva
utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam
krupni, čvrsti oblici,
bez puno detalja
freske u kapeli ARENA u PADOVI
- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –
- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici
- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora
- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe
HRVATSKA –
VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 1474.
