Marketing
Romanika - slikarstvo i kiparstvo
Kiparstvo – gotovo isključivo vezano za arhitekturu (na portalima, kapitelima, pročeljima)
Obnova monumentalne kamene skulpture !!! – prije mali reljefi i kipići u metalu ili slonovači
ZAKON KADRA – skulptura se veličinom prilagođava površini na kojoj je smještena – takav je i odnos pojedinca i društva – čovjek je podređen unaprijed zadanom «kadru» - društvu u kojem nema nikakvu mogućnost razvijanja i napredovanja i ne cijeni ga se kao individuu
HORROR VACUI – strah od praznog prostora
STRAH sveprisutan u pogledu na svijet – vrijeme nije bitno, za njih je početak stvaranje svijeta, a kraj Posljednji sud, sve ostalo se odigrava između, cijelo vrijeme se vodi borba između demona i anđela za njihovu dušu
Nespretne proporcije
Teme – ljudi, životinje, čudovišta, bogati ornament (organski i geometrijski)
Posljednji sud – vrlo česta tema, uvijek na zap. Pročelju (na luneti), ili s unutrašnje strane kao freska, tako da se čovjek prepadne kad izlazi van
- neobuzdana mašta, nervozna gipkost oblika
Primjeri:
Opatija u Moissacu , St. Madeleine u Vezelayu
HRVATSKA – 2 najznačajnija primjera:
-drvene vratnice majstora Buvine na splitskoj katedrali, 1214.
-Radovanov portal,trogirska katedrala, 1240 – već pokazuje novi duh gotike, po sadržaju, ali ne po formi
Slikarstvo:
Vezano uz arhitekturu, knjigu ili oltar, ali je vodeća grana slikarstva ILUMINIRANI RUKOPIS
Za rom. slik. je karakteristična REDUKCIJA – svi opisi se nastoje sažeti na najbitnije – npr. umjesto šume jedno stablo, umjesto grada par kuća itd.
Plošni način prikaza krajolika – u trakama boje – sputanost pojedinca
Plošni, linearni oblici, nema volumena, naglašene obrisne linije, nespretne proporcije
Razlika između rom. i got. raspela – za rom. je karakteristični prikaz ukočenog, živog Krista otvorenih očiju, dok se u gotici naglašava njegova muka – mrtvi, izmučeni Krist, izvijenog tijela u S-krivulji
GOTIKA – kiparstvo i slikarstvo
Kiparstvo - opće karakteristike:
Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca
- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...
Postepeno oslobađanje od kadra !!!!
– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti
– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa
- likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima
naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima
Nove teme:
KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)
Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje
Za likove je specifična S-krivulja
Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu
- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji
Slikarstvo:
Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu
- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali
- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu
- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti
- najljepši sačuvani su u Chartresu
i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode
Karakteristike got. slikarstva općenito:
Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem
Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati
Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji
VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačije
GIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva
utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam
krupni, čvrsti oblici,
bez puno detalja
freske u kapeli ARENA u PADOVI
- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –
- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici
- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora
- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe
HRVATSKA –
VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 1474.
Post je objavljen 04.02.2008. u 19:06 sati.