ponedjeljak, 10.03.2008.
Barokno slikarstvo i kiparstvo
Na Trentskom koncilu je odlučeno da umjetnost mora na neposredniji način prikazivati religiozne teme, te da mora biti razumljiva i nepismenima, a ne samo obrazovanijim pojedincima koji su imali dovoljno znanja da dešifriraju ponekad zagonetne prizore pune alegorija i simbola. Novi stil treba više apelirati na emocije nego na intelekt. Ikonografija novog stila je direktna, jednostavna, očita i dramatična.
U vrijeme baroka čovječanstvo je vrlo pokrenuto – osvaja svijet, osniva kolonije – u baroknoj umjetnosti će se to odraziti naglašenom dinamičnošću
KIPARSTVO:
- pokret, kretanje – skulptura je uvijek drukčija, ovisno o kutu gledanja
- razigrana i pokrenuta obrisna linija
- konstantna izmjena volumena i prostora – što rezultira jakim kontrastima svjetla i sjene
Gianlorenzo BERNINI:
*David
barokna karakteristika je nagoviještena prisutnost Golijata, izgleda kao polovina jednog para
- David jasno pokazuje gdje je neprijatelj, a prostor između njih je pun snage
- iluzija o prisutnim ličnostima ili snagama – nevidljiva dopuna
NOVA AKTIVNA POVEZANOST S PROSTOROM U KOJEM SE NALAZI
simbioza kiparstva i slikarstva, zajedno s arhitekturom stvara jednu složenu iluziju
* kapela Cornaro, Sta Maria della Vittoria, Rim
Ekstaza sv. Tereze
- maksimalna pokrenutost draperija, naglašena emocionalnost i patetika
- 2 lika na oblaku koji lebdi, osvjetljena iz nevidljivog prozora iznad njih Ţ izgledaju dematerijalizirano, svjetlo se naglašava zlatnim zrakama, koje stvaraju iluziju kao da je izvor svjetlosti na iluzionističkoj fresci na svodu
- da bi upotpunio iluziju ugrađuje i gledalište – na stranama su balkoni s mramornim kipovima obitelji Cornaro, s kojima gledatelj dijeli prostor svakodnevne stvarnosti
SLIKARSTVO:
Pokret je temelj barokne slike: dijagonalna kompozicija, kontrasti boja (toplo-hladno), dramatični kontrasti svjetla i sjene
- prikazuje izrez iz stvarnosti – uvijek je nešto nedorečeno, nije sasvim vidljivo ili skriveno – NEIZVJESNOST = neizmjernost
- ako se prikazuje pejzaž, tu će uvijek biti ili velika masa oblaka koja nešto skriva, ili velika krošnja koja zaklanja pogled
- likovi su vrlo sitni i podređeni pejzažu
- atmosferska perspektiva – svijest o velikim daljinama, beskonačnosti
CARAVAGGIO:
Pozivanje sv. Mateja
- beskompromisni realizam – naturalizam
- sveta tema opisana izrazima suvremenog života običnih ljudi
- poreznik Matej sjedi s nekolicinim naoružanih ljudi u običnoj rimskoj krčmi
- Krist – prikazan kao siromašan, bosih nogu i u jednostavnoj odjeći
- religioznost trenutka izražena zrakom sunčane svjetlosti koja osvjetljava Kristovo lice i ruku (gesta preuzeta iz stvaranja Adama) u mračnom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja
stav protureformacije – vjerske tajne se ne otkrivaju intelektualnim razmišljanjem, već spontano, unutarnjim doživljavanjem pristupačnim svim ljudima
Pieter Paul RUBENS:
- Flamanac, putovao u Italiju, proučavao antiku, visoku renesansu i Caravaggia
BAROK 17. i 18. st (1600 – 1750)
Prvobitno značenje riječi – nepravilno, groteskno
Stil se javlja u Rimu krajem 16. st. – izražava duh protureformacije, apsolutizma, centralizirane države (ali brzo prodire i na protestantski sjever i cvjeta u građanskoj Nizozemskoj)
Pape postaju pokrovitelji umjetnosti širokih razmjera – žele da Rim postane najljepši grad kršćanskog svijeta. Katolička crkva potiče baroknu umjetnost, koja iskazuje dramu religioznih tema na neposredan i emocionalan način. Svjetovna aristokracija također prihvaća dramatični barokni stil da bi impresionirali druge.
Intelektualna, naučna revolucija u cijeloj Europi – geometrija, mehanika
- svijest o beskonačnom (astronomija, matematika, filozofiaj) – otvaranje svijeta koji je renesansa konstruirala kao zatvoreno geometrijsko tijelo, a u manirizmu se pomaknuo i dezintegrirao – barokni čovjek pokušava uspostaviti racionalnu kontrolu
2 kontradiktorna elementa:
1. apstraktna matematička i metodska strana – strogi raspored ulica, formalni projekt grada, geometrijski raspoređeni vrtovi i parkovi
2. u slikarstvu i kiparstvu se manifestira senzualnost, ekstravagantnost, pobina protiv mehaničkog reda (raskalašeni način života na dvoru, vjerski fanatizam)
GRAD
Vrlo složeni sustav fortifikacija (zbog naprednijeg načina ratovanja – topovi – vanjska utvrđenja, bastioni i platforme, zemljani nasipi – grad se nekad nalazi i nekoliko stotina metara iza
* VAUBAN: NEUF-BRISACH (Neue Breisach)
- grad je u prvom redu planiran kao utvrda, a sam grad je naknadno utrpan u kalup
- nema mogućnosti širenja, a broj stanovnika sve više raste – grad raste uvis – 5-10 katova
- velike avenije – široke i ravne - najvažniji simbol i glavni element
Champs Elysees, Pariz
- završavaju obeliskom, slavolukom ili zgradom u točki gdje se spajaju sve linije jednako visokih pročelja i pločnika
- vozila na kotačima – ubrzanje kretanja, osvajanje prostora
- geometrija olakšava kretanje i odražava
pogled na svijet – linearno širenje (moći,
grada, države)
- i zbog potrebe javne demonstracije moći – vojske – dojam čvrstih i ravnih redova vojnika, lakše je održavati red negu u uskim i vijugavim srednjevjekovnim uličicama
- potčinjavanje sadržaja urbanog života vanjskom obliku – ruše se stare četvrti, vrijedne zgrade, prometnice presijecaju do tada koherentne četvrti
- otvoreni trg – kružni ili ovalni prostor iz kojeg se radijalno šire avenije, organizirani pomoću vertikalnih elemenata (obeliska ili slavoluka) i fontanama koji postaju važan scenski element
Champs Elysees
- grad žrtvovan prometu – zanemarivanje svih urbanih funkcija
Bernini: Trg Sv. Petra u Rimu (1657.)
- četverostruka kolonada sa strane, naprijed pročelje Sv. Petra
- obelisk u centru, simetrično s obje strane su fontane
čovjekoliki oblik zagrljaja - "velika slika Crkve" koja grli cijeli grad i svijet - urbi et orbi)
veliki sadržač koji se neprimjetno puni i prazni, djeluje zatvoreno, a u biti je otvoren – kolonade su propusne granice – zatvoren, ali pristupačan prostor
VERSAILLES (1642 – 1686)
Projektirali Le Vau i Hardouin-Mansart, vrtove je projektirao Le Notre
Veliki kompleks zgrada i parkova uklopljenih u prirodu
- parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu – apsolutna simetričnost
- postepeno razvođenje volumena – palača – parkovi – priroda
- veliki trg pred palačom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije, od kojih se glavna nastavlja u osi parkova
