Kuće Hrvatska

Što je teže - biti podstanarom ili stanodavcem? Većina će odmah glasati za ovo prvo, poučena iskustvom ili susretom s gazdaricom iz pakla. No, što se dešava ako ste vi stanodavac koji uredno plaća porez državi za svoje podstanare, oni se pokažu kao prava katastrofa, a državu uopće nije briga? Prije tri godine iznajmila sam svoj stan mladom, na prvi pogled simpatičnom paru. Željeli su početi živjeti zajedno, imali su i štene boksera. Prvo što smo učinili bilo je da smo otišli zajedno kod javnog bilježnika.

Uredno sam platila biljege i usluge sklapanja ugovora u kojem je stajalo da oni imaju obavezu plaćanja režija i najamnine u određenom iznosu. Odnijela sam sve na poreznu upravu i od datuma njihova ulaska u stan počela plaćati porez u iznosu od dvjestotinjak kuna. Mislila sam da sam ugovorom na neki način osigurana u slučaju njihova odlaska ili neplaćanja računa. Moj stan bio je gotovo novo preuređen stan, imao je etažno plinsko grijanje, klimu, nov namještaj, kuhinju po mjeri. Uz to, na prvom je katu i ima pogled na park.

U početku je sve bilo u redu. Računi su bili plaćani zajedno sa stanarinom. Trebalo je napraviti remont bojlera, platila sam. Treba plaćati pričuvu, nema problema, ipak je to moj stan. No, nakon nekoliko mjeseci krenuo je show. Kako sam u stanu bila samo jednom otkad sam ga iznajmila, jer sam smatrala daje nepotrebno visiti nekome za vratom, podstanari su odjednom počeli sve neredovitije plaćati. Prvo su kasnili nekoliko dana, pa tjedan, pa onda odjednom uopće nisu imali novca.

Došla sam u stan, nakon što sam se najavila i imala što vidjeti. Pas je izgrizao štokove vrata, kupaonica je bila u strašnom stanju, a uspjeli su razbiti čak i pločice u kuhinji. Stanarina tada nije bila plaćena mjesec dana. Na poreznoj upravi rekli su mi kako to nije njihov problem i da nisu nadležni za to. Pa neka mi netko onda objasni, zašto sam plaćala dvjesto kuna mjesečno državi? Kad sam napokon uspjela dogovoriti da podstanari iziđu iz stana, ne samo da ga je trebalo temeljito očistiti i pokrpati, već je ostala i gomila neplaćenih računa.

Na adresi iz njihovih osobnih iskaznica žive njihovi roditelji, koji mi nisu željeli otkriti gdje su, a oni su naravno odavno promijenili broj mobitela. Moj telefon isključili su jer su napravili dug od 1500 kuna, zbog čega mi je HT uredno sjeo na plaću. Ostalo je zaostataka za vodu u iznosu tisuću kuna, a struje 500 kuna. Država je pokupila novac ne odgovarajući ni za što. Ja ne da nisam bila na dobitku nego sam u žestokom minusu. I kako onda vjerovati sljedećem podstanaru i zašto ga uopće prijaviti?

Nakon toga stanje bio dugo prazan. Kad sam se ponovo odlučila na iznajmljivanje, mislila sam da je idealno iznajmiti stan obitelji s djecom. Prvo su se beskrajno začudili da treba ostaviti polog, a za prijavu nisu htjeli niti čuti. Platili su prvih mjesec dana i onda se više nisu javljali na telefon. Znate li da po hrvatskom zakonu ne možete iz vlastitog stana izbaciti podstanare ako imaju dijete mlade od 12 godina?

Na dan kada sam odlučila da je dosta i da moraju izići van, preznojila sam se sto puta strahujući od toga jesu li možda promijenili bravu i jesu li uopće izišli van. Napustili su stan, ponovo u neredu. I tu dolazimo do jednog od najvećih problema u državi -ne postoji zakon kojim se regulira odnos stanodavca i podstanara. Zar nije logično da se potpiše ugovor na dugo vremensko razdoblje gdje bi po točno određenim klauzulama i podstanar i stanodavac imali obaveze za čije bi neispunjenje morali zakonski odgovarati?

Obaveza stanodavca je da održava stan, da obavlja sve popravke, sitne i krupne. Obaveza podstanara je da plaća stanarinu i režije do određenog datuma u mjesecu i ne uništava inventar. Jedino država može riješiti ovaj lov podstanara i stanodavaca u mutnom. Vjerujte, ima nas jako puno koji bi itekako plaćali porez u zamjenu za sigurnost. Ovako? Moj stan radije stoji prazan.

Izvor/autor: Jutarnji list/PressCut

Dok se na području Viškova cijene kvadrata kreću od 970 eura po četvornom metru do najviše 1.500, na Pavlovcu cijena četvornog metra stana u novogradnji dostiže 2.500 eura. Među kupcima koji se u potrazi za vlastitim stanom obraćaju agencijama za nekretnine, 30 do 35 posto je onih koji žele kupiti nekretninu u novogradnji, dakle zgradi koja nije starija od pet, šest godina. Računaju ljudi - stan će biti nov, neće biti nepredviđenih kvarova, pucanja cijevi, dotrajalih krovova i fasada i drugih radova na održavanju kuće, a nakon što plate stan, moći će odmah useliti u "friško" obojeni prostor s novim parketima i pločicama (nekad čak i po izboru kupca), bez dodatnih ulaganja u mukotrpnu i skupu adaptaciju. Za sve su to voljni platiti i nešto veću cijenu: "samo da bude".

Cijene novih stanova jesu u prosjeku nešto veće od onih u starijim zdanjima, iako je to ponekad vrlo relativno. Naime, slično kao i kod starije gradnje, na cijene kvadrata u novogradnjama utječe niz faktora: od kvadrature, razine i kvalitete uređenosti (jer ima pločica od 50 i od 200 kuna), katnosti i orijentacije stana u odnosu na strane svijeta, preko pogleda na more do razne prateće infrastrukture, poput dobrog prilaza zgradi, lifta, garažnog mjesta, centralnog grijanja i sličnog. Zbog toga cijene ne mogu biti identične na pojedinim lokacijama, jer ima novih stanova, primjerice na Marčeljima, po 1.000 eura za četvorni metar, ali ima i za 1.400 eura po kvadratu.

I jedna i druga varijanta "prolazi" kod kupaca ukoliko je ponuđena cijena opravdana karakteristikama stana pa će, jasno, oni s manje kvadrata, na boljoj poziciji u zgradi i s boljom opremom biti skuplji po četvornom metru. Viškovo je već nadaleko postalo popularno po svojim preizgrađenim dolcima i raznim dijelovima (nekad šipražja i šume) na kojem su u protekloj dekadi nanizane nove zgrade u svim bojama, gdje leži gomila neprodanih novih stanova.

Cijene koje se na području ove općine mogu postići trenutačno na tržištu kreću se od oko 1.000 eura po kvadratu do nekih 1.500 eura, navode nam iskustvo iz Dogma nekretnina, iako se u oglasnicima mogu pronaći i skuplje ponude (čak i po 1.800 eura), što ne znači i da su one ostvarive. Tu i tamo na nekim dijelovima Viškova već se u oglasima ističe još povoljnija cijena od prosjeka, kao što je 970 eura za kvadrat na području Mladenića, no tu vjerojatno vrijednost stana ruše parametri poput zgrade locirane u dnu vrtače ili makadamskog prilaza kući. Slične cijene novogradnji nude se i na području Saršona, dakle od 1.100 do 1.400 eura po kvadratu.

Podsjećamo da su na ovim područjima, dakle Viškova i Saršona, pojedini investitori najavili gradnju sasvim novih zgrada i stanova po još nižim cijenama od prosječnih 1.200 eura po četvornom metru, a koje bi se trebale kretati oko 900 eura po "kvadratu", no što će biti od toga vidjet će se kada se projekti dovrše.

Oglasnici nisu realni

Povoljnije novogradnje moguće je naći i na spomenutim Marčeljima, gdje je prosječni raspon cijena koje su aktualne na tržištu također između 1.000 i 1.400 eura po četvornom metru.Nešto bliže središtu Rijeke, a opet ne preskupi, mogu se naći stanovi na Rešetarima, gdje cjenovni raspon koji je realan iznosi od 1.150 do 1.600 eura po četvornom metru. Na također ne tako dalekim Rubešima, na području
Grada Kastva, prosječna cijena stambenog kvadrata iznosi oko 1.500 eura, iako ovdje nema puno ponuđenih nekretnina.

Raspon cijena novih stanova koji se kreće između 1.100 i 1.600 eura po četvornom metru može se očekivati i na Marinićima, koji od Rijeke također nisu preudaljeni. Nešto bolje u tom smislu kotira Pehlin, koji je još bliži, a gdje se ubrajaju i dijelovi naselja Hosti gdje je nikao veći broj novogradnji. Ovdje se postižu cijene, ovisno o nizu faktora, između 1.300 i 1.650 eura po kvadratu. Prilično je slična i situacija na Srdočima, gdje se ostvaruju prodaje stanova u vrijednosti od 1.300 do 1.800 eura po četvornom metru, iako su ponude iz oglasnika često višestruko uvećane, jer se za bolji stan manje kvadrature zna tražiti i 2.200 eura, za što će se teško u današnje vrijeme naći kupac.

Onaj tko je spreman platiti toliki novac za četvorni metar vjerojatno će odabrati neku atraktivniju lokaciju, poput Pavlovca iznad Preluka, a gdje se u protekloj godini pojavilo nekoliko posve novih zdanja. Radi se pretežno o zgradama s tek dva ili tri stana, koje imaju stanove velike kvadrature i koje ciljaju na imućniju klijentelu. Pogled s Pavlovca, koji gleda na more, Učku i Opatiju je na riječkom području nenadmašan te je posve neometen urbaniziranim zonama (jer ih na potezu od ex-hotela Matulja do samog početka Bivia uopće nema) i to je uz visoku kvalitetu gradnje i suvremen dizajn ono što je cijenu kvadrata podiglo "u nebo". Naime, cijene na Pavlovcu kreću se između 1.500 i 2.500 eura po kvadratu, ali treba znati da ovdje nema stana ispod 100 četvornih metara, a neki broje i 250 kvadrata.

Skuplja varijanta su i stanovi na području Kostrene, gdje je aktualni raspon cijena četvornog metra novogradnje od 1.500 do 2.150 eura. Područje Drenove kreće se trenutačno oko 1.600 eura po četvornom metru u prosjeku, iako istaknute pozicije s božanstvenim pogledom na more imaju nešto veće cijene. Poznato nam je da su se stanovi na Drenovi usred prošle, vrlo krizne godine, na boljim lokacijama prodavali i za 2.000 eura po četvornom metru, no onaj tko sada traži stan u novogradnji u ovom dijelu grada treba računati na ipak znatno jeftiniju cijenu od toga. Vrlo šarenu ponudu cijena nudi široko područje Zameta, gdje najveće brojke ističu stanovi na dobrom pozicijama Donjeg Zameta, a gdje kvadrat nerijetko stoji, pa i prelazi, 1.800 eura, dok se na području Gornjeg Zameta prosječno traži oko 1.400 ili 1.500 eura po četvornom metru.

Izvor/autor: Novi list/PressCut

Kad bi država odmah prodala 45 bivših vojnih nekretnina, koje je MORH proglasio neperspektivnima za vojne ciljeve, i to po minimalnoj cijeni od 100 eura za metar četvorni, Hrvatska više nebi imala proračunskog deficita koji danas doseže oko 14 milijardi kuna, a još bi joj i ostalo oko dvije milijarde kuna! Naime, tih 45 objekata od Savudrije do Čilipa - najveći dio u Dalmaciji, pokriva površinu od stvarno nevjerojatnih 22,7 milijuna kvadrata, kako je ovih dana istražio Novi list stan u Splitu.

Nažalost, nijedan od njih nema ni osnovni preduvjet za prodaju, jer prostornim planovima nisu smješteni unutar građevinskih zona, pa bi bilo doista iluzorno očekivati da bi nekoga zanimali. Vlada je sad napokon odlučila nešto pokrenuti, angažirani su sudski vještaci koji će procijeniti vrijednost tih objekata.

Prvi na redu - od nekretnina u Dalmaciji - na prodaju će navodno biti ponuđen kompleks u Šepurinama na cijelih milijun kvadrata južno od ceste Zadar - Nin, koji je u prostornim planovima proglašen zonom ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene, ali se pojavio problem naknade bivšim vlasnicima dijela kompleksa. Prodavat će se, nadalje, i vojarna Ravnice, te skladište Plovanija u Zadru, a na šibenskom području zemljište bivšeg vojnog skladišta Jamljak i vojarna Kruščica.

Izvor/autor: Vrime/PressCut

Željka Keruma pitali smo da nam pojasni najavu iz gradske uprave da se prilikom kupnje stanova, koje će gradska tvrtka Split-gradnja graditi za tisuću eura po kvadratu, neće poštovati već postojeća lista prioriteta, odnosno POS-ova lista. Takva najava izazvala je val kritika i negodovanja gradskih podstanara, ali i oporbenih stranaka iz Gradskog vijeća stanovi Zagreb.

Keruma smo pitali hoće li biti ikakvih kriterija za kupnju stanova, koje je obećao izgraditi. "Sve su to špekulacije bez razloga. Nitko nikada nije dobio stan mukte! Tisuću eura je tisuću eura! Podstanari će imati prednost, tako da ćemo poštovati postojeće liste", kazao nam je Kerum. nekretnine Istra

Izvor/autor: Slobodna Dalmacija/PressCut
Hrvatska apartmani

Imovinski cenzus novčanu pomoć ne može dobiti osoba kojoj imovina kućanstva prelazi 60 minimalnih plaća (oko 168.000 kuna); u imovinu se ne računa osobno vozilo vrijedno do iznosa 20 osnovica (14.000 kuna) te stambeni objekt do 35 četvornih metara za jednu osobu uvećan za 10 četvornih metara za svakog sljedećeg člana kućanstva

Socijalna mirovina za osobe starije od 70 godina koje nemaju prihode ili,:su im prihodi i imovina manji od imovinskog cenzusa predlaže se iznos od 800 do 900 kuna za samca. Povećanje osnovice za socijalnu pomoć na 700 kuna stručnjaci predlažu da se veže uz liniju siromaštva ili proračunsku osnovicu kako bi se uskladila s troškovima života. Veća naknada za roditelja njegovatelja osim roditelja djece potpuno ovisne o tuđoj pomoći, predlaže se isti status i za 1

Bez pomoći za uzdržavanje ostaje 78 posto ljudi
Radno sposobne osobe više ne bi dobivale novac od države, to bi pravo imali samo umirovljenici i djeca. Prema reformi socijale i nacrtu zakona, glavna je novost što će socijalnu skrb ubuduće financirati gradovi, a ne država. Socijalna mirovina za sve starije od 70 godina bez prihoda u iznosu od 800 do 900 kuna, povećanje osnovice za socijalnu pomoć sa 500 na 700 kuna, uvođenje imovinskog cenzusa za socijalna davanja, ublažavanje kriterija za stjecanje statusa roditelja njegovatelja i proširenje spektra usluga koje će nuditi ustanove u sklopu deinstitucionalizacije glavne su novosti koje bi, prema mišljenju radne skupine, trebale biti uglavljene u novi Zakon o socijalnoj skrbi. nekretnine Krk Malinska.

Zakon, koji je osnova za reformu socijalne skrbi, trebao je biti dovršen još krajem prošle godine, zatim je prolongiran za lipanj, no još nismo uspjeli dobiti odgovor kad će biti poslan u proceduru. Radna skupina završila je svoj konačni prijedlog još prije ljeta, no nakon toga, uslijed političkih smjena i odlaska državne tajnice Dorice Nikolić, koja je bila i šefica Radne skupine, iz Ministarstva socijalne skrbi o zakonu više nema ni riječi. Prema reformi socijale i nacrtu novog zakona, glavna je novost što će djelatnost socijalne skrbi, umjesto državnog proračuna, financirati lokalne uprave, županije i gradovi. Za one slabijeg imovinskog stanja sredstva će donirati država iz posebnog Fonda za izravnanja.

Fiskalna decentralizacija je model na kojem se bazira reforma i cijeli zakon, objašnjava dr. Zoran Šućur sa Studija za socijalni rad, član radne skupine koja je izradila okvirni prijedlog zakona. Velike se novosti predviđaju u novčanim naknadama. Osnovica, 500 kuna te odgovara stalnoj pomoći za samca, trebala bi se povećati na 700 kuna. Uz to, trebala bi biti vezana uz relativnu liniju siromaštva ih proračunsku osnovicu, kako se ne bi ponovno dogodilo da godinama bude fiksna i nepodložna rastu troškova života. Nije bilo evidencije imovine. Time bi se povećale naknade za najsiromašnije, što već niz godina od nas traži i Vijeće Europe i Svjetska banka Istra nekretnine.

Naime, naša su izdvajanja za socijalu velika, ali dio koji se odnosi na najsiromašnije je ispod minimuma siromaštva. No, prvi će se put jasno propisati tko može, a tko ne može primiti pomoć. Do sada nije postojala jasna evidencija imovine primatelj a te se pomoć dodjeljivala na temelju prihoda. Osoba nije smjela imati nikakve prihode ili manje od 500 kuna za samca, te bi mu u tom slučaju pomoć iznosila razliku do tih 500 kuna. Sada predlažemo i pregled imovine, i to na način da socijalnu pomoć ne može primiti osoba čija imovina iznosi više od 60 minimalnih plaća - navodi dr. Šućur nekretnine Gorski kotar.

U imovinu ne bi spadao osnovni životni prostor, odnosno objekat do 35 kvadrata za samca te po 10 kvadrata za svakog drugog člana. Od cenzusa bi se odbio automobil u vrijednosti do 20 osnovica, odnosno 14.000 kuna ili vozilo bez obzira na vrijednost ako se koristi za prijevoz invalida ili ga koristi obitelj s više od troje djece. Tu treba naći pravedno rješenje. Primjerice, samac u stanu od 60 kvadrata u Zagrebu ne bi imao pravo na pomoć jer njegovih 25 kvadrata Viška vrijede 60 minimalnih plaća, a samac u istom stanu u Osijeku, primjerice, bi. To još treba raspraviti - kaže dr. Sućur.

Dr. Zoran Sućur: Osoba koja treba pomoć mogla bi dobiti zajam oddržave na 2 godine. Osoba koja ima vredniju imovinu, a nema prihoda niti načina da se riješi imovine u datom trenutku, mogla bi dobiti socijalnu pomoć na zajam, najdulje do dvije godine. Zajmoprimac je dužan vratiti do. biveno čim uspije, primjerice, prodati stan, a u suprotnom zajmodavac se upisuje kao vlasnik imovine.

Privremena pomoć
Pomoć za uzdržavanje, koju kolokvijalno nazivamo socijalnom pomoći, u budućnosti ne bi mogle primati radno sposobne osobe. U Hrvatskoj socijalnu pomoć prima 99.571 osoba. Odbiju li se od tog broja djeca roditelje djeteta koje zahtijeva manje intenzivnu skrb; ti bi roditelji imali naknadu u sadašnjem iznosu (pet osnovica), dok bi roditelji potpuno ovisne djece imali povećanu naknadu od osam osnovica (5600 kuna, ako se j poveća osnovica na 700 kuna), uvećanu za doprinose uvodi se i mogućnost obiteljskog njegovatelja, ako bolesno dijete nema roditelje ili su roditelji nemoćni dobiva se na razdoblje od pet I godina, a dijele ih stručne komore(32.862) i umirovljenici (1385), 78 posto korisnika trenutno su radno sposobni!

Mi predlažemo da se ovakva pomoć dodjeljuje radno sposobnim osobama samo privremeno te da ih se maksimalno brzo aktivira na zapošljavanju kroz niz aktivnosti - uključivanje u humanitarni i volonterski rad, honorarni i privremeni rad i slično, o čemu bi ovisilo dobivanje naknade - ističe dr. Šučur. U području usluga u socijalnoj skrbi, vodi se računa da bi se ubuduće većina ustanova domskog tipa u Hrvatskoj trebala zatvoriti. Stoga se propisuje niz novih usluga, za koje bi se sadašnji domovi mogli osposobiti. Zaposleni u socijalnoj skrbi prvi bi put trebali dobivati i licence, i to na pet godina. Novi zakon prvi put uvodi i pojam beskućnika te izričito navodi da će se sva prava koja se odnose na obitelj odnositi i na istospolnu zajednicu.


Izvor/autor: Jutarnji list/PressCut

Grad Dubrovnik gradit će tri zgrade s ukupno 83 stana namijenjena stradalnicima Domovinskog rata, doznaje se u dubrovačkom gradskom uredu za odnose s javnošću. Tim povodom predstavnici Grada Dubrovnika i Uprave za stanovanje i komunalno gospodarstvo Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te projektanti obišli su lokaciju na području Nove Mokošice u kojoj će zgrade biti građene.

Nakon obilaska, održan je i radni sastanak na kojem je utvrđeno kako su se stekli uvjeti za raspisivanje natječaja za izbor izvođača i početak gradnje spomenutih objekata te pripadajuće infrastrukture, budući da su ishođene sve potrebne dozvole. Dogovoreno je i da će Grad Dubrovnik financirati infrastrukturu, a resorno ministarstvo gradnju objekata. Početak radova očekuje se početkom prosinca.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut stanovi Split

Prema zaključku koji je prihvatio kolegij varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka, izmijenjeno je idejno-urbanističko rješenje novog višestambenog naselja uz Ulicu V. Novaka, koje je varaždinsko Gradsko poglavarstvo prihvatilo potkraj 2007. godine. U prvobitnom je rješenju, naime, bila predviđena gradnja višestambenog naselja na prostoru uz Ulicu V. Novaka s 12 stambeno-poslovnih objekata s ukupno 400 stanova i oko 2000 kvadrata poslovnog prostora te 700 parkirališno-garažnih mjesta.Stanovi Varaždin

Cjelokupni projekt bio je zamišljen u dva dijela, od kojih se jedan odnosio na šest objekata komercijalne, tržišne stanogradnje, a investitor u tom dijelu je, prema zaključku, trebala biti varaždinska tvrtka FIMA Global Invest d.d. No, s obzirom na aktualne poslovne probleme cjelokupnog sustava FIMA-e, projekt izgradnje stanova u istočnom dijelu Varaždina za sada će pričekati neka druga, bolja vremena.

U takvim okolnostima, čelnici Grada Varaždina odlučili su nastaviti s realizacijom ovog projekta u dijelu koji se odnosi na izgradnju stanova po programu društveno poticane stanogradnje, tako da je i idejno-urbanističko rješenje izmijenjeno na taj način. No, i u tom su segmentu učinjene određene promjene, prvenstveno tehničke prirode, tako da će se na gradskom zemljištu uz Ulicu V Novaka umjesto prvobitno definiranih šest, graditi četiri objekta. Nekretnine Krk

U spomenutim će objektima biti ukupno 166 stanova iz programa društveno poticane stanogradnje, dok su na prostoru oko spomenutih objekata predviđena 254 parkirališno-garažna mjesta. Prodaja stanova

Izvor/autor: Varaždinske vijesti/PressCut
Stanovi Split