Imovinski cenzus novčanu pomoć ne može dobiti osoba kojoj imovina kućanstva prelazi 60 minimalnih plaća (oko 168.000 kuna); u imovinu se ne računa osobno vozilo vrijedno do iznosa 20 osnovica (14.000 kuna) te stambeni objekt do 35 četvornih metara za jednu osobu uvećan za 10 četvornih metara za svakog sljedećeg člana kućanstva
Socijalna mirovina za osobe starije od 70 godina koje nemaju prihode ili,:su im prihodi i imovina manji od imovinskog cenzusa predlaže se iznos od 800 do 900 kuna za samca. Povećanje osnovice za socijalnu pomoć na 700 kuna stručnjaci predlažu da se veže uz liniju siromaštva ili proračunsku osnovicu kako bi se uskladila s troškovima života. Veća naknada za roditelja njegovatelja osim roditelja djece potpuno ovisne o tuđoj pomoći, predlaže se isti status i za 1
Bez pomoći za uzdržavanje ostaje 78 posto ljudi
Radno sposobne osobe više ne bi dobivale novac od države, to bi pravo imali samo umirovljenici i djeca. Prema reformi socijale i nacrtu zakona, glavna je novost što će socijalnu skrb ubuduće financirati gradovi, a ne država. Socijalna mirovina za sve starije od 70 godina bez prihoda u iznosu od 800 do 900 kuna, povećanje osnovice za socijalnu pomoć sa 500 na 700 kuna, uvođenje imovinskog cenzusa za socijalna davanja, ublažavanje kriterija za stjecanje statusa roditelja njegovatelja i proširenje spektra usluga koje će nuditi ustanove u sklopu deinstitucionalizacije glavne su novosti koje bi, prema mišljenju radne skupine, trebale biti uglavljene u novi Zakon o socijalnoj skrbi. nekretnine Krk Malinska.
Zakon, koji je osnova za reformu socijalne skrbi, trebao je biti dovršen još krajem prošle godine, zatim je prolongiran za lipanj, no još nismo uspjeli dobiti odgovor kad će biti poslan u proceduru. Radna skupina završila je svoj konačni prijedlog još prije ljeta, no nakon toga, uslijed političkih smjena i odlaska državne tajnice Dorice Nikolić, koja je bila i šefica Radne skupine, iz Ministarstva socijalne skrbi o zakonu više nema ni riječi. Prema reformi socijale i nacrtu novog zakona, glavna je novost što će djelatnost socijalne skrbi, umjesto državnog proračuna, financirati lokalne uprave, županije i gradovi. Za one slabijeg imovinskog stanja sredstva će donirati država iz posebnog Fonda za izravnanja.
Fiskalna decentralizacija je model na kojem se bazira reforma i cijeli zakon, objašnjava dr. Zoran Šućur sa Studija za socijalni rad, član radne skupine koja je izradila okvirni prijedlog zakona. Velike se novosti predviđaju u novčanim naknadama. Osnovica, 500 kuna te odgovara stalnoj pomoći za samca, trebala bi se povećati na 700 kuna. Uz to, trebala bi biti vezana uz relativnu liniju siromaštva ih proračunsku osnovicu, kako se ne bi ponovno dogodilo da godinama bude fiksna i nepodložna rastu troškova života. Nije bilo evidencije imovine. Time bi se povećale naknade za najsiromašnije, što već niz godina od nas traži i Vijeće Europe i Svjetska banka Istra nekretnine.
Naime, naša su izdvajanja za socijalu velika, ali dio koji se odnosi na najsiromašnije je ispod minimuma siromaštva. No, prvi će se put jasno propisati tko može, a tko ne može primiti pomoć. Do sada nije postojala jasna evidencija imovine primatelj a te se pomoć dodjeljivala na temelju prihoda. Osoba nije smjela imati nikakve prihode ili manje od 500 kuna za samca, te bi mu u tom slučaju pomoć iznosila razliku do tih 500 kuna. Sada predlažemo i pregled imovine, i to na način da socijalnu pomoć ne može primiti osoba čija imovina iznosi više od 60 minimalnih plaća - navodi dr. Šućur nekretnine Gorski kotar.
U imovinu ne bi spadao osnovni životni prostor, odnosno objekat do 35 kvadrata za samca te po 10 kvadrata za svakog drugog člana. Od cenzusa bi se odbio automobil u vrijednosti do 20 osnovica, odnosno 14.000 kuna ili vozilo bez obzira na vrijednost ako se koristi za prijevoz invalida ili ga koristi obitelj s više od troje djece. Tu treba naći pravedno rješenje. Primjerice, samac u stanu od 60 kvadrata u Zagrebu ne bi imao pravo na pomoć jer njegovih 25 kvadrata Viška vrijede 60 minimalnih plaća, a samac u istom stanu u Osijeku, primjerice, bi. To još treba raspraviti - kaže dr. Sućur.
Dr. Zoran Sućur: Osoba koja treba pomoć mogla bi dobiti zajam oddržave na 2 godine. Osoba koja ima vredniju imovinu, a nema prihoda niti načina da se riješi imovine u datom trenutku, mogla bi dobiti socijalnu pomoć na zajam, najdulje do dvije godine. Zajmoprimac je dužan vratiti do. biveno čim uspije, primjerice, prodati stan, a u suprotnom zajmodavac se upisuje kao vlasnik imovine.
Privremena pomoć
Pomoć za uzdržavanje, koju kolokvijalno nazivamo socijalnom pomoći, u budućnosti ne bi mogle primati radno sposobne osobe. U Hrvatskoj socijalnu pomoć prima 99.571 osoba. Odbiju li se od tog broja djeca roditelje djeteta koje zahtijeva manje intenzivnu skrb; ti bi roditelji imali naknadu u sadašnjem iznosu (pet osnovica), dok bi roditelji potpuno ovisne djece imali povećanu naknadu od osam osnovica (5600 kuna, ako se j poveća osnovica na 700 kuna), uvećanu za doprinose uvodi se i mogućnost obiteljskog njegovatelja, ako bolesno dijete nema roditelje ili su roditelji nemoćni dobiva se na razdoblje od pet I godina, a dijele ih stručne komore(32.862) i umirovljenici (1385), 78 posto korisnika trenutno su radno sposobni!
Mi predlažemo da se ovakva pomoć dodjeljuje radno sposobnim osobama samo privremeno te da ih se maksimalno brzo aktivira na zapošljavanju kroz niz aktivnosti - uključivanje u humanitarni i volonterski rad, honorarni i privremeni rad i slično, o čemu bi ovisilo dobivanje naknade - ističe dr. Šučur. U području usluga u socijalnoj skrbi, vodi se računa da bi se ubuduće većina ustanova domskog tipa u Hrvatskoj trebala zatvoriti. Stoga se propisuje niz novih usluga, za koje bi se sadašnji domovi mogli osposobiti. Zaposleni u socijalnoj skrbi prvi bi put trebali dobivati i licence, i to na pet godina. Novi zakon prvi put uvodi i pojam beskućnika te izričito navodi da će se sva prava koja se odnose na obitelj odnositi i na istospolnu zajednicu.
Izvor/autor: Jutarnji list/PressCut
