srijeda, 08.06.2011.

Umjetnički i glazbeni talenti koje je svijet prepoznao i zavolio

Milka Trnina (Moslavina, 1836–Zagreb, 1941)
Sopranistica svjetskog glasa, koja je svojim toplim i kristalnim tonom te iskrenom, rafiniranom i izražajnom glumom nastupila u 85 različitih uloga na najprestižnijim svjetskim pozornicama.

Zinka Kunc Milanov (Zagreb, 1906–New York, 1989) Jedna od najslavnijih sopranistica dvadesetog stoljeća, koja je nastupala na svjetskim opernim pozornicama, te bila primadona njujorške Metropolitan opere, gdje je ostvarila najduži sopranski vijek u toj kući.

Vatroslav Lisinski (Zagreb, 1819–Zagreb, 1854)
Prvi hrvatski profesionalni glazbenik i skladatelj prvih nacionalnih opera, solo i zborskih pjesama.

Jakov Gotovac (Split, 1895–Zagreb, 1982)
Skladatelj i operni dirigent, koji se proslavio folklornom operom Ero s onoga svijeta iz 1935. koja je na repertoaru na više od 80 europskih pozornica.

Ivo Tijardović (Split, 1895–Zagreb, 1976)
Skladatelj, književnik i slikar, čije su operete Mala Floramy i Splistki akvarel sa svojim dalmatinskim melosom poznate diljem svijeta.

Zlatko Baloković (Zagreb, 1895–Venecija, 1965)
Poznat i kao „Paganini 20. stoljeća“, bio je violinist svjetskog glasa, koji je djelovao u Americi a nastupao na svim kontinentima s najpoznatijim orkestrima i slavnim dirigentima. Njegova violina „King“ čuva se kao muzejski izložak.

Lovro pl. Matačić (Sušak, 1899–Zagreb, 1985)
Dirigent i skladatelj, koji se svojim talentom i radom uspeo na sami vrh europske i svjetske operne i koncertne umjetnosti. Utemeljitelj je Dubrovačkog ljetnog festivala.

Boris Papandopulo (Honnef, Njemačka, 1906–Zagreb, 1991)
Smatra ga se najdarovitijim, naplodnijim i najvećim hrvatskim skladateljem 20. stoljeća.

Ana Roje (Split, 1909–Šibenik, 1991) i Oskar Hermoš (Zagreb, 1911–Zagreb, 1992) Legendarni su par hrvatskih baletnih umjetnika s velikom međunarodnom karijerom, koji su plesali do svoje pedesete godine života.

Mia Čorak Slavenska (Slavonski Brod, 1916–Westwood, SAD, 2002)
Jedna od najpoznatijih svjetskih balerina. Prihvatila je američko državljanstvo nakon što se zamjerila jugoslavenskim vlastima, svojim nastojanjima za reformom kulturne politike i unapređenje baleta u tadašnjoj državi. Bila je jednu sezonu i primabalerina Metropoliten opere.

Vjekoslav Šutej (Rijeka, 1951–Zagreb, 2009)
Dirigent i umjetnički direktor više svjetskih opernih kuća u Americi i Europi.

T.Ž.

- 22:03 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Srpanj 2011 (2)
Lipanj 2011 (8)
Svibanj 2011 (1)

Opis bloga

Dragi posjetitelji,

na ovom blogu moći ćete pronaći različite i raznovrsne materijale vezane uz hrvatski jezik, književnost i kulturu. Već sam naslov bloga, pomalo neobična, ali indikativna naslova upućuje na bogatstvo hrvatskoga jezika, njegovih narječja, dijalekata i funkcionalnih stilova. Ako vam naslov možda nije posve jasan, pogledajte što sve riječ "rad" u hrvatskom jeziku znači. To možete učiniti u Anićevu ili Klaićevu rječniku ili u internetskom rječniku http://hjp.srce.hr/.

Ovaj je blog pokrenulo četvero studenata kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu - studija koji obrazuje buduće nastavnike hrvatskog jezika i proučava sve aspekte hrvatske kulture - od temeljnih filoloških disciplina do hrvatske umjetnosti, filozofije, povijesti i znanosti. Naglasak je prvenstveno na hrvatskom jeziku i književnosti, stoga se naš blog najviše baviti upravo tim područjima. Informirat ćemo vas o povijesti jezika, jezičnom razvoju i teorijama, ukazivati na jezične pogreške u masovnim medijima, donositi prikaze relavantnih istraživanja, odgovarati na vaša pitanja. Budući da studiramo i novinarstvo, snimat ćemo i video materijale, reportaže, zvučne zapise i različite druge formate u cilju popularizacije i afirmacije hrvatskoga jezika i kulture. Naš je cilj analiziranje, propitkivanje, istraživanje i afirmiranje svih područja hrvatske kulture i jezika na zabavan i pristupačan način. Možda nećemo promijeniti svijet, ali učinit ćemo ga pismenijim.

Goran Galić
Marina Glavaš
Martina Špigelski
Tamara Žiger