kozmologija

Trebalo bi svakako nešto odgovoriti na predhodne komentare? Bolje da iznesem još neke „sitnice“ iz hipoteze obrnute proporcionalnosti prostora i vremena.

Tok vremena po slučaju, odnosno od manje uređenog sustava ka više uređenom sustavu ili uređenje prostora koji sustav definira, nije isto što i tok vremena „unazad“. Pojmiti kako je moguće da je vrijeme u „obrnutom toku“ ili u prelazu kvantiteta u kvalitet, nemožeš nikako do li ukazati na stvarnost. Život jest, što više, toliko je organiziran da ima svijest o samom sebi ili stvarnosno-egzistencijalni uvid u svijet, što u filozofiji zovu zbiljnost. Zbiljnost znaći uvid u ono što jest: stvarnost ili prostorni „prikaz“ svijeta i biti, trajati, egzistirati ili vremensko bitisanje stvari.
Život po tom, moguč je samo u presjeku oba vremenska toka: nužnosti ili prelaza kvaliteta u kvantitet i slučaja ili prelaza kvantiteta u kvalitet. To znači, da iako jest tok od večeg nereda ka manjem ili od manjeg reda ka večem redu, to nikako ne znači da je i strijela vremena obrnuta.

Nastanak života svakako jest slaganje sve složenijih elemenata stvari koje čine sve složenije stvari, pa iz tog ispada da je to smjer nužnosti, što i jest u tom dijelu presjeka. no to slaganje ide ka redu, harmoniji, smanjenju prostora i povečanju vremena, znači da je to smjer slučaja.
I tu je onaj klik iz transcedentnog stanja... gdje mi je sve postalo jasno. vračanje kroz metafiziku... logiku....matematiku..., što je to što je bilo u obliku nekog doživljaja svega?
Nije kontinuitet (izraz za stvari) a iz njega harmoničnost (izraz za život), u smjeru jednostavnijeg, istovrsnijeg, več obratno u smjeru kaosa. Što više, skora pa na samom kraju toka nužnosti, što če reći na izmaku vremena i u skoro pa beskrajnom prostoru. U moru slučaja, kojeg nema bez odnosa, a odnosa niti nema jer si blizu kaosa kad odnosa niti nema. Strašno komplicirano? Evo i pokušaja objašnjenja:

Zemlja kao planet jest na mjestu (orbiti) života. Točno u presjeku toka nužde i slučaja. No, to nije dovoljno, nego i to da je Zemlja atomsko-molekularnog sastava sasvim različita od Sunca. Kako je život na Zemlji činjenica, onda se pod mus mora promjeniti mišljenje da su Zemlja i Sunce oduvjek zajedno. Ili još gore, da je Zemlja produkt Sunca. Pa pokušajmo staviti neki red, što je prije a što kasnije. Vremenski slijed nužnosti.
Rečeno je da je na skali puta obrnute proporcionalnosti prostora i vremena od malo prostora i puno vremena ka puno prostora i malo vremena ili toku nužnosti element stvari i sama stvar sve složenija. Po tom ključu Zemlja je skoro na kraju tog puta dok je Sunce, bliže početku nego sredini. Što to znači? Pa jednostavno da je neka sad već skoro pa „raspadnuta“ (zauzima prostor najmanje za 10 na 12 veći od standardne galaksije) utopila u ovu našu galaksiju (i ne samo Kumovu slamu) ili je pak tek nešto starija od naše galaksije, samo je izračila (izišla iz nje zvijezda prije puno, puno, puno vremena) zvijezdu, koja se degenerirala i sad je Zemlja.

Razlika sastava Zemlje i Sunca očito ukazuje na skali prelaza kvantiteta u kvalitet da je Zemlja bar iz druge generacije zvijezde iliti degenerirana zvijezda.....ono što astronomi vele...iza crnog patuljka.

Svemir je vječan, a u toj svojoj vječnosti, Galaksija Kumova slama u dosadašnjem životnom vijeku je najmanje 10 na 9 više od onog što joj se sad pripisuje. Sunce pak staro je najmanje 1000 puta manje od galaksije, a Zemlja je stara najmanje po drugoj generaciji iliti starija od galaksije Kumove slame? Mislite da su ove usporedne vremenske mjere iz rukava? Ako mislite, odgovorite kako je onda nastao život? Riječ je o slučaju, a kako znate i kaos ima granica...., bar kad is toka po slučaju uđe u presjek vremenskog toka nužnosti,..... fraktali..itd. Ja sam to nazvao povratak budućnosti!