Komentari

mybigblue.blog.hr

Dodaj komentar (18)

Marketing

  • shadow-of-soul

    '....'da sam jedino takva – prava, istinska, autentična ja. I da me točno ne zanima što će tko o tome misliti i hoću li se (i kako) uklopiti u nečiju predodžbu. Na kraju krajeva, tko mene pita – uklapa li se u moju predodžbu? ''

    ovo ti je bio najbolji izbor života što si ga učinila! biti svoja, u ničijim rukama, u ničijim vezama, u ničijim kombinacijama, već svoja jedinstvena i autentična i - beskrajno slobodna... da sama biraš sugovornike i dopustiš si, da tebe izabere samo slična vrsta, jer "isto privlači isto"...

    sretna ti Nova 2016. :)

    avatar

    04.01.2016. (13:06)    -   -   -   -  

  • Lastavica

    S vremenom shvatimo da ne možemo zadovoljiti sve predstave
    drugih kakvi bismo trebali biti, i da je konačno jedino važno da
    smo zadovoljni sobom i da možemo sebe pogledati u ogledalo,
    mirne savjesti.

    avatar

    04.01.2016. (13:09)    -   -   -   -  

  • Big Blue

    @Shadow, istina, i treba se toga držati, s vremena na vrijeme, da parafraziram Arsena - čistiti svoj život.. ;-) Hvala. I da ne zaboravim reći - sretna i uspješna nova godina. ;-)
    @Lastavice, je, to je najvažnije, tako da zaista - istražujem sebe. :-) I sretna nova godina i tebi. ;-)

    avatar

    04.01.2016. (18:11)    -   -   -   -  

  • Dinaja

    dugo te nije bilo... divno je... tu si... sretno ti bilo dolazeće... :)

    avatar

    04.01.2016. (19:29)    -   -   -   -  

  • Lastavica

    Sve ti sretno i lako bilo!

    avatar

    04.01.2016. (19:55)    -   -   -   -  

  • dnevnikJR

    Svi se mi ponekad nađemo u takvoj rupi, s onim nekim čudnim osjećajem u sebi da to nije mjesto na kojem bismo trebali (željeli) biti. No, na našu sreću (ili žalost), iz nekog razloga upravo ovo mjesto upravo u ovom trenutku jest naše i jedino na kojem trebamo biti i kad se s time pomirimo sve postaje puno lakše, ali i bistrije, jer nam upravo to prihvaćanje otvara jedan novi pogled na naš život, upravo ovakav kakav jest, otkrivajući nam pritom njegovu ljepotu. Btw. izvrsno pišeš...pravi užitak je čitati te...Nadam se da ćeš to činiti češće jer iza tvojih riječi ostaje sve samo ne praznina :-)))))

    avatar

    05.01.2016. (09:11)    -   -   -   -  

  • brod u boci

    Dobro je dok se luta, ne valja kad se stane ;-)

    avatar

    05.01.2016. (10:28)    -   -   -   -  

  • O-da životu!

    Početak buđenja. Prošla sam tu fazu, malo zbunjuje jer si upala u nepoznate vode pa se ego buni i straši da si zalutala. Sad je vrijeme za knjige, učenja, dodatna znanja i ohrabrenja da si dozvoliš istražiti što se krije iza odškrinutih vrata. Preporučam knjigu "Nova zemlja" od E. Tolle, za početak. Sretno! Iza vrata su nova saznanja i istine koje život čine ljepšim i lakšim od ovog poznatog.

    avatar

    05.01.2016. (10:52)    -   -   -   -  

  • Wall

    evo jedne utješne istinite: "Nije važan cilj, pa ni smjer; važno je putovanje samo". i kako (možda?) kaže moj omiljeni pisac i pjesnik JL Borges- treba što više griješiti, i u lutanju (grijehu) uživati:


    Kad bih mogao ponovo proživjeti svoj život
    Pokušao bih učiniti što više pogrešaka.
    Ne bih toliko nastojao biti savršen, bio bih opušteniji.
    Bio bih gluplji nego što sam bio,
    U stvari, jako bih malo stvari uzimao ozbiljno.
    Bio bih manje čistunac, više bih riskirao,
    Više putovao, gledao više zalazaka sunca,
    Penjao se na više vrhova, preplivao više rijeka,
    Išao na više mjesta na kojima nikad nisam bio,
    Jeo više sladoleda, a manje mahuna,
    Imao više stvarnih problema, a manje izmišljenih.
    Ja sam bio jedan od onih ljudi koji su živjeli razborito
    Promišljeno svaki trenutak svoga života.
    Naravno da sam imao trenutaka radosti.
    Ali kada bih se mogao vratiti unatrag,
    Pokušao bih uvijek imati lijepe trenutke,
    Jer se jedino od toga sastoji život, od trenutaka.
    Kada bih se mogao vratiti unatrag, borio bih se
    Da nikada ne izgubim “sada”.
    Ja sam bio jedan od onih koji nikada nisu nikuda išli
    Bez termometra, termofora,
    Kišobrana i padobrana.
    Kada bih mogao ponovo živjeti, putovao bih manje opterecen.
    Kada bih mogao ponovo živjeti, poceo bih hodati bos
    Početkom proljeća i nastavio tako do kasno u jesen.
    Provozao bih se više puta u kočijama, promatrao više svitanja,
    igrao se sa više djece…
    Da imam ponovo život pred sobom.
    Ali, vidite, imam 85 godina i znam da umirem.

    avatar

    05.01.2016. (15:59)    -   -   -   -  

  • Big Blue

    @Dinaja, uz to što sam imala "prazan hod" u pisanju, bio mi se i blog zaključao, nisam se mogla ulogirati. Ali onda je admin pomogao i bilo je otključano u dva poteza. Hvala, tebi želim isto. :-)
    @Lastavice, svako dobro i tebi. :-)
    @dnevnikjednerazvedenice, zato (između ostalog) volim pisanje i komuniciranje na blogu. Kako svi imamo svoja iskustva, poglede, tumačenja, tako je lijepo pročitati nečije viđenje ovako u komentaru na napisani tekst. Hvala ti na tome i na tim lijepim riječima. :-)
    @Brode, to me i tješi, lutanje ipak ima svoju svrhu. A ona, očito, ne mora biti otkrivena sad i odmah... Samo nekako imam osjećaj da predugo traje... ali, opet, to je neka moja perecepcija tog trajanja... Ah, da skratim, je, i lutanje je putovanje. ;-)
    @O-da životu, baš nemam što dodati. Hvala ti. :-)
    @Wall, sjedi - pet! :-)

    avatar

    05.01.2016. (22:04)    -   -   -   -  

  • Bocaccio

    U životu sam imao puno misli i planova, ali samo se je mali dio njih i ostvario. Pa sam tako naučio da je najbolje se (pre)pustiti da se stvari odvijaju svojim tokom što, naravno, ne znači da ako nešto krene naopako, da se tome treba prepustiti. Naprotiv! ;)

    Ponoćni pozdrav iz Nairobija :)

    avatar

    06.01.2016. (00:19)    -   -   -   -  

  • Pjaceta

    Lutanje ne postoji jer 'svi putevi vode u Rim' :-))) Tako da u biti ti samo spremaš prtljagu za izlet u Rimu, kao Audrey u - Praznik u Rimu ;-)

    avatar

    06.01.2016. (11:10)    -   -   -   -  

  • fra gavun

    Kamo? Hm. Da ti dam broj telefona.:))

    avatar

    06.01.2016. (13:41)    -   -   -   -  

  • Julia Jurchenko

    U životu se sve događa s razlogom razvoja. A, budući da većina nije odmalena odgajana i učena tome da vole sebe i poštuju sebe, jer jedno vuće drugo, javlja se to da ljudi žive život ne voleći sebe. Pa, isto tek s godinama moraju na teži način naučiti.
    Čovjek nikad ne zna što će se dogoditi idućeg trenutka, ali zna da će se dogoditi razvoj i otkrivanje jedne posve nove dimenzije života, na daleko većoj razini. S obzirom na navedeno i ono da za čovjeka koji ne zna kuda putuje nema povoljnog vjetra, jedino što generalno može jest imati svoje ciljeve i želje koje želi ispuniti i ići prema tome. A, opet da bi znao što želi i koje ciljeve želi ispuniti, mora slušati sebe i dobro poznavati sebe, što dovodi do toga da čovjek konstantno ide u smjeru otkrivanja samog sebe, zbog toga smo tu na Zemlji.

    avatar

    06.01.2016. (21:01)    -   -   -   -  

  • Big Blue

    @Boccaccio, naravno, mudrost je i u tome! Pozdrav i tebi iz ovih naših hladnih snježnih krajeva! :-)
    @Pjaceta, tako je! Ovo su zapravo samo "visinske pripreme". ;-)
    @Gavune, što uopće pitaš? Daj. Ili reci kome da se javim. :-D ;-)))))))
    @Julia, razvoj, da... a za sve to treba vremena, samo što se katkad i zaboravim pa postanem nestrpljiva ili ovako počnem osjećati neku zbrku. Posebno je važno slušati i poznavati sebe, o, da... proces... :-)

    avatar

    06.01.2016. (22:16)    -   -   -   -  

  • pametni zub

    nešto slično doživio sam... jednom davno. uvidio sam da Alan Ford nije karikaturalni strip nego čisti realizam!

    avatar

    07.01.2016. (23:44)    -   -   -   -  

  • shadow-of-soul

    nema te...

    avatar

    29.07.2016. (08:58)    -   -   -   -  

  • trill

    Sve ima svoje zašto, makar nama nejasno...tješim se time. Ne pomaže uvijek kao utjeha, ali pomaže kao opravdanje.
    p.s., ajmo se probat vratiti na blog, meni fali :)

    avatar

    16.08.2016. (14:16)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...