Kako prosto pjesniče..., hahaha! To spominjano "govno" iz usta naši' matera koje sa u "traversama nosale sve mirise ovoga svita" je snažan parfem u usporedbi sa (oprosti mi prostakluk) serviranim nam govnima na pladnju suvremenosti:)))
19.10.2015. (18:15)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
da, rado bi mnogi zamijenili ova današnja s onima otprije. mirisi moje bake su bili po smilju, kamilici i kadulji, poslije posla na polju i sa živinom, odložila bi škornje v ganjk, skinula ropca, odlazila bi u kuhinjicu i tamo grijala veliki vandl s vodom, a prije toga izabirala iz konobe, iz ormara sa šarenim ornamentima cvijeća vezeninu i rubače za spanje. a nedjeljom bi joj kosa mirisala po štrudli i cimetu...i ne sjećam se ružnih riječi, bila bi poneka rugalica, a kod odraslih strašni bijes i meni neizrecive psovke, no mi klinci smo nekako jako stidljivo govorili proste riječi, ovo o čemu govori Pjesnik je nešto puno jače, daleko jače od običnog prostačenja. to je snaga značenja riječi! pa i kažu da je hrvatski vrlo bogat vrlo sitnim nijansama u smislu, i tako daleko opširniji od bilo kakvog engleskog ili nekog drugog jezika.
ispričavam se što sam tako opširna, no ovdje mi ove pjesme naprosto otvore sve izvore i poteku sjećanja, misli... :)
19.10.2015. (18:53)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
malo ti malo ja, hvala vam na javljanju, prije svega, Žao mi je što ste zaključili kako naše matere izgovaraju ovu nepristojnu riječ (govno). U svojoj igri , bosih nogu i iskrpljenih gaća tu nepristojnu (prostačku, kažete vi) riječ upućuju djeca jedno drugom, nikako matere. Svijet dječji i svijet odraslih (posebice matera moga zavičaja) susreću se tek na večer kada umorna i polugladna djeca nalaze mir i zadovoljstvo u travercama svojim matera u kojima stalno živi bogatstvo kamenoga mukotrpnoga podneblja...
Šta si to uradija, vikala bi dica jedan drugon, govno jedno!
Vaša usporedba i aktualna aluzija i te kako upečatljivo i neizbrisivo stoje.
20.10.2015. (13:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
stara teta, svaki kraj ima i svoju djecu i svoje odrasle i svoje ružne i nepristojne riječi. Slažem s s vama da je naš hrvatski jezik, uključivši sva tri naša narječja, najbogatiji jezik na svijetu!
20.10.2015. (13:30)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Poznati su mi izričaji naših matera i oni sigurno nisu bili prosti, a to što sam napisala je možda ispalo malo brzopleto i nikako ne izražava moj stav prema toj vrsti "prostakluka". Ja od moje matere nikada nisam čula ružnu riječ, a naša dječja "darivanja" su uvijek bila mimo ušiju majki. Tako da ono "Prosto pjesniče" shvatite kao moj način dvosmislenog izražavanja. Lipi vam pozdrav:)))
21.10.2015. (11:38)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
malo ti malo ja, razumio sam vas, pozdravljam vas i neka bude puno bodljikavih napisa, oštrijih i odrešitijih koji prodiru duboko u dušu zloće i licemjerja!
23.10.2015. (10:27)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bože, koliko si samo autohton, iskren i svoj da je u tebi, zapravo u tvojoj poeziji, a navlastito pak, dragi mi prijatelju i pjesniče Ivane Vidoviću, u ovim tvojim reminiscencijama na djetinjstvo ti i odrastanje!
Tako pohranjena, odnosno sačuvana autentika rođenog ti vrgoračko-okolnog podneblja, a što će reći hrvatskoga nam kraja, u ogromnom dijelu tvog pjesničkog opusa, eklatantno podsjeća na konstataciju velikog hrvatskog pjesnika Antuna Gustava Matoša – da je hrvatski pejzaž ustvari hrvatski čovjek:
„Pejzaž nije samo vidljiva naša veza sa misterijem skladnog svemira, nego i vidljivi oblik stalnog djelovanja primitivne, prvobitne hrvatske duše na našu. Ako nam je duša rezultat dojmova, ako su ti dojmovi većinom hrvatski zvuci i hrvatske slike, slike krajeva hrvatskih, duša je naša kao ovo drveće i voće rezultat hrvatskog pejzaža. Mi smo kao ta jabuka i taj grozd plodovi te zemlje, i ta okolica nas toga radi toliko očarava, zanosi i privlači, jer sebe, jer prvobitne dijelove duše svoje tu vidimo kao u ogledalu svog zagonetnog izvora. Drugi, tuđinski kraj može biti vrlo sličan ovome, ali ga toliko ne razumijem, jer nisam njegov plod, jer mi govori tuđim jezikom. Sunce, planeti, brda i biline iste su kao ovdje i u drugim zemljama, kao stanovnici što su ljudi kao tu, ali bilje, brda, zvijezde i mjesečina govore u Hrvatskoj istim jezikom kao Hrvati.“
U svakom slučaju, pjevajući sebe i kraj svog rođenja, a na tragu Matoševe definicije tandema „hrvatski čovjek-hrvatski pejzaž“, u hrvatskom pjesništvu velik si pjesnik, Ivane Vidoviću!
01.11.2015. (14:28)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Kad bi bilo moguće sačuvati međuljudsku bliskost prošlosti i suvremena olakšanja teških poslova naših starih! Ali u tome nas priječi ljudska pohlepa zbog koje nam tehnika nije donijela više vremena za druženje nego trku za profitom ili za zabavama koje nas usamljuju...Onaj tko uspije ostvariti ravnotežu uzimajući od ponuda ono što će ga povezati s ljudima ostvaruje sreću!
15.11.2015. (15:04)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sjaj Oriona, a štp reći iza ovih tvojih razbuktalih razmatranja, natopljenih i ljubavlju i štovanjem moga imena i moga stvaralaštva, prijatelju mi dragi Roko, neumorni pjesniče bogatoga i svestranoga opusa književnoga!?
sjećanja i osvrti, ova moja sjećanja na početak moga svjesnoga življenja u obitelji, kad bijahu svi živi i na okupu, u siromaštvu i sreći, radu i zanosu, a što mi dade neizbrisive pečate i mom karakteru i mom shvaćanju vrijednosti života...probudi i u vama misli o značenju i načelu koračanja kojih se držite i koja štujete. Lijepo je to vidjeti napisano!
tehnika nije donijela više vremena za druženje nego trku za profitom ili za zabavama koje nas usamljuju. Ova vaša misao prodire duboko u izgubljenost duše današnjega čovjeka.
15.11.2015. (16:43)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
...traverce koje su nosale sve mirise ovoga svita...
19.10.2015. (18:02) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
malo ti malo ja
Kako prosto pjesniče..., hahaha!
To spominjano "govno" iz usta naši' matera koje sa u "traversama nosale sve mirise ovoga svita" je snažan parfem u usporedbi sa
(oprosti mi prostakluk) serviranim nam govnima na pladnju
suvremenosti:)))
19.10.2015. (18:15) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
stara teta
da, rado bi mnogi zamijenili ova današnja s onima otprije.
mirisi moje bake su bili po smilju, kamilici i kadulji, poslije posla na polju i sa živinom, odložila bi škornje v ganjk, skinula ropca, odlazila bi u kuhinjicu i tamo grijala veliki vandl s vodom, a prije toga izabirala iz konobe, iz ormara sa šarenim ornamentima cvijeća vezeninu i rubače za spanje. a nedjeljom bi joj kosa mirisala po štrudli i cimetu...i ne sjećam se ružnih riječi, bila bi poneka rugalica, a kod odraslih strašni bijes i meni neizrecive psovke, no mi klinci smo nekako jako stidljivo govorili proste riječi, ovo o čemu govori Pjesnik je nešto puno jače, daleko jače od običnog prostačenja. to je snaga značenja riječi! pa i kažu da je hrvatski vrlo bogat vrlo sitnim nijansama u smislu, i tako daleko opširniji od bilo kakvog engleskog ili nekog drugog jezika.
ispričavam se što sam tako opširna, no ovdje mi ove pjesme naprosto otvore sve izvore i poteku sjećanja, misli... :)
19.10.2015. (18:53) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Goto - šumski čovjek
mirisale pjesmom (n ispjevanom)
20.10.2015. (01:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
malo ti malo ja, hvala vam na javljanju, prije svega, Žao mi je što ste zaključili kako naše matere izgovaraju ovu nepristojnu riječ (govno).
U svojoj igri , bosih nogu i iskrpljenih gaća tu nepristojnu (prostačku, kažete vi) riječ upućuju djeca jedno drugom, nikako matere.
Svijet dječji i svijet odraslih (posebice matera moga zavičaja) susreću se tek na večer kada umorna i polugladna djeca nalaze mir i zadovoljstvo u travercama svojim matera u kojima stalno živi bogatstvo kamenoga mukotrpnoga podneblja...
Šta si to uradija,
vikala bi dica jedan drugon,
govno jedno!
Vaša usporedba i aktualna aluzija i te kako upečatljivo i neizbrisivo stoje.
20.10.2015. (13:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
stara teta, svaki kraj ima i svoju djecu i svoje odrasle i svoje ružne i nepristojne riječi.
Slažem s s vama da je naš hrvatski jezik, uključivši sva tri naša narječja, najbogatiji jezik na svijetu!
20.10.2015. (13:30) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
Goto -šumski čovjek, mirisale pjesmom (neispjevanom).
Predivna misao!
20.10.2015. (13:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
malo ti malo ja
Poznati su mi izričaji naših matera i oni sigurno nisu bili
prosti, a to što sam napisala je možda ispalo malo
brzopleto i nikako ne izražava moj stav prema toj vrsti
"prostakluka". Ja od moje matere nikada nisam čula
ružnu riječ, a naša dječja "darivanja" su uvijek bila mimo
ušiju majki. Tako da ono "Prosto pjesniče" shvatite kao
moj način dvosmislenog izražavanja. Lipi vam pozdrav:)))
21.10.2015. (11:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Dinaja
divota trajanja u vašimpoetskim krajobrazima oplemenjuje...
usrećuje... divno se osjećam čitajući... hvala vam poštovani pjesniče...
dragi prijetaelju... :)
21.10.2015. (20:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
malo ti malo ja, razumio sam vas, pozdravljam vas i neka bude puno bodljikavih napisa, oštrijih i odrešitijih koji prodiru duboko u dušu zloće i licemjerja!
23.10.2015. (10:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
Dinaja, zahvaljujem vam na lijepom mišljenju!
23.10.2015. (10:36) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sjaj Oriona
Bože, koliko si samo autohton, iskren i svoj da je
u tebi, zapravo u tvojoj poeziji, a navlastito pak,
dragi mi prijatelju i pjesniče Ivane Vidoviću, u
ovim tvojim reminiscencijama na djetinjstvo ti
i odrastanje!
Tako pohranjena, odnosno sačuvana autentika
rođenog ti vrgoračko-okolnog podneblja, a što će
reći hrvatskoga nam kraja, u ogromnom dijelu
tvog pjesničkog opusa, eklatantno podsjeća na
konstataciju velikog hrvatskog pjesnika Antuna
Gustava Matoša – da je hrvatski pejzaž ustvari
hrvatski čovjek:
„Pejzaž nije samo vidljiva naša veza sa misterijem
skladnog svemira, nego i vidljivi oblik stalnog
djelovanja primitivne, prvobitne hrvatske duše
na našu. Ako nam je duša rezultat dojmova,
ako su ti dojmovi većinom hrvatski zvuci i
hrvatske slike, slike krajeva hrvatskih, duša je
naša kao ovo drveće i voće rezultat hrvatskog
pejzaža. Mi smo kao ta jabuka i taj grozd plodovi
te zemlje, i ta okolica nas toga radi toliko očarava,
zanosi i privlači, jer sebe, jer prvobitne dijelove
duše svoje tu vidimo kao u ogledalu svog
zagonetnog izvora. Drugi, tuđinski kraj može biti
vrlo sličan ovome, ali ga toliko ne razumijem, jer
nisam njegov plod, jer mi govori tuđim jezikom.
Sunce, planeti, brda i biline iste su kao ovdje i u
drugim zemljama, kao stanovnici što su ljudi kao
tu, ali bilje, brda, zvijezde i mjesečina govore u
Hrvatskoj istim jezikom kao Hrvati.“
U svakom slučaju, pjevajući sebe i kraj svog rođenja,
a na tragu Matoševe definicije tandema „hrvatski
čovjek-hrvatski pejzaž“, u hrvatskom pjesništvu velik
si pjesnik, Ivane Vidoviću!
01.11.2015. (14:28) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Sjećanje i osvrti
Kad bi bilo moguće sačuvati međuljudsku bliskost prošlosti i suvremena olakšanja teških poslova naših starih! Ali u tome nas priječi ljudska pohlepa zbog koje nam tehnika nije donijela više vremena za druženje nego trku za profitom ili za zabavama koje nas usamljuju...Onaj tko uspije ostvariti ravnotežu uzimajući od ponuda ono što će ga povezati s ljudima ostvaruje sreću!
15.11.2015. (15:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
Sjaj Oriona, a štp reći iza ovih tvojih razbuktalih razmatranja, natopljenih i ljubavlju i štovanjem moga imena i moga stvaralaštva, prijatelju mi dragi Roko, neumorni pjesniče bogatoga i svestranoga opusa književnoga!?
Hvala! Ohrabruješ, potičeš, potvrđuješ, inspiriraš...
15.11.2015. (16:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
maslinapjesmaloza
sjećanja i osvrti, ova moja sjećanja na početak moga svjesnoga življenja u obitelji, kad bijahu svi živi i na okupu, u siromaštvu i sreći, radu i zanosu, a što mi dade neizbrisive pečate i mom karakteru i mom shvaćanju vrijednosti života...probudi i u vama misli o značenju i načelu koračanja kojih se držite i koja štujete. Lijepo je to vidjeti napisano!
tehnika nije donijela više vremena za druženje nego trku za profitom ili za zabavama koje nas usamljuju.
Ova vaša misao prodire duboko u izgubljenost duše današnjega čovjeka.
15.11.2015. (16:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...