Komentari

amagi.blog.hr

Dodaj komentar (24)

Marketing

  • Ama Gi

    L'absente

    avatar

    23.11.2014. (21:32)    -   -   -   -  

  • Annaboni

    Sjajan esej . Od znalca --ostalima.

    U svom ranom prepoznavanju glazbe ( vrlo ranom ) upravo to prelijevanje osjetila sam kod "Vltave". Naučila sam upijati tonove , stvoriti viziju i reći sama sebi : ti vidiš!

    avatar

    23.11.2014. (21:43)    -   -   -   -  

  • Wall

    još jedan vid muzike, kao zlokobni glas od kojeg -i da nije filmska glazba-u meni bi stvarala žive, pokretne slike. možda uglavnom teče, no nekad je to glazba koja proganja, ledi krvi u žilama, kao npr valkyre koje donose smrt u "Apokalipsa sada"...glazba sintetizira i sublimira baš sve ljudske osjećaje, pa i užas i stravu

    avatar

    23.11.2014. (23:21)    -   -   -   -  

  • stara teta

    hvala, mogu samo tiho reći - hvala.

    avatar

    23.11.2014. (23:57)    -   -   -   -  

  • blogdogg

    nemoj da te Dalmoši čuju da si za more rekla da je voda :)

    avatar

    24.11.2014. (08:49)    -   -   -   -  

  • Sjedokosi

    glazba i što više reći bez nje i život ne može teći

    avatar

    24.11.2014. (09:44)    -   -   -   -  

  • SarahB.

    Rasplakalo me ovo o baki...i to je takva istina:
    ....jedini način komunikacije koji je bolesno tijelo još ostavilo,....
    A Glazba uvijek nađe put, baš kao i voda.
    S tim se treba nositi, tome se treba prepustiti, ne opirati, ne racionalizirati isuviše, da se ne bi potrošilo. Razum je krhak, ograničen u stvari i takav je u stanju svemu istrošiti smisao i glas.
    A srce je ludi gusar. Pijan i mlad.
    Jednom svi preplivamo Dunav, kad moramo preko.....

    avatar

    24.11.2014. (13:30)    -   -   -   -  

  • meroveus

    Dopada mi se saživljenost riječi i uvjerenja. Spontano je i lišeno graničnosti obrazaca, a pogađa, bez naglašene metodike, sluh intelekta upravo poput glazbe. Običavam reći da netko ima naravnu glazbljivost uvjerenja ako se ne nameće uvjerljivošću, već osmatra u sebi sličnosti s općim, izbjegavajući redudantnosti i sva ona nepotrebna ponavljanja koja bi trebala dokazivati kompetentnost. Ponekad je dovoljno reći: lijepo mi je, dopada mi se, sviđa mi se. Bez obrazloženja i analitičkih razudba.
    Ono što plijeni jest usporedba glazbe i vode. Isklična elementarnost sluha i okusa. Uz to, voda posjeduje vizualnu glazbljivost - bistrinu, svoju prozirnu istost. Od istosti imamo istinu. Voda je prozirno ista, kako u svakoj pojedinoj kapi, tako i cjelovitim volumenom. A što je ljepše od istine kakva jest, koju, gledajući je cijelu, vidiš istinitost joj u svakom djeliću.

    avatar

    24.11.2014. (19:10)    -   -   -   -  

  • SarahB.

    Bravo za naslovnicu, draga :-))))))))

    avatar

    25.11.2014. (11:45)    -   -   -   -  

  • Lovre

    Sjajan esej !

    avatar

    25.11.2014. (11:49)    -   -   -   -  

  • brod u boci

    Kad se u upravo pročitanim rečenicama osjeti glazba (a i muzika!) i kad melodija teksta teče lako i prirodno a ritam još dodatno oboji atmosferu, onda znaš da pred sobom imaš pravog majstora. Lijepo napisano i povezano, svaka čast!

    Najljepše je kad se glazbom bave muzikalni ljudi ;-)

    avatar

    25.11.2014. (13:38)    -   -   -   -  

  • Livia Less

    Ja obično laički razlikujem glazbu i muziku. Pod glazbom podrazumijevam klasiku i suptilnije forme, a pod muzikom sve ostalo što zvuči.

    avatar

    25.11.2014. (16:52)    -   -   -   -  

  • brenninger

    Kako ono reče gospon Nietzsche....muzika nam treba bolesnima; kao zdravi možemo govoriti. :)

    avatar

    25.11.2014. (17:20)    -   -   -   -  

  • Lilianke

    malo glazbice :-P

    ovo je bilo jače od mene, već dugo ih želim staviti (arditti kvartet) a ovo se učinilo pravom prilikom :)

    avatar

    26.11.2014. (07:23)    -   -   -   -  

  • primakka

    krasno si to ispjevala. baš tako osjećam glazbu - kao da se ulijeva u mene, najlakše nađe put do svake pore i potpuno me prožima. čak i kombiniram nazive muzika i glazba jer mi posebno zvuče, ovisno o situaciji.
    mislim da bi mogla živjeti od glazbe.
    no dobro...malo sira, ribe i zelenila usput ne bi škodilo.

    avatar

    26.11.2014. (09:43)    -   -   -   -  

  • alkion

    Nemam puno vremena kako bih pročitao priču, ali ću se samo pozabaviti pitanjem iz komentara na donji post.
    Dakle, ima puno znanstvenih radova na temu čovjek i glazba, a osobito ih je dosta vezano za ritam ljudskog tijela (zbivanja u njemu kako fizičkih tako i emocionalno psihičkih i psiholoških) i ritam glazbe te njihovu interakciju...
    Evo barem nekoliko naslova koje možeš pročitati:
    Moć glazbe
    Utjecaj glazbe na prostorno zaključivanje
    Utjecaj glazbe na pamćenje

    Ili jednostavno ukucaj u googl Veza glazbe i ljudskog srca. Ima nevjerojatno veliki broj vrlo interesantnih članaka i naravno objavljenih studija, diplomskih radova i znanstvenih istraživanja...
    evo još ako imaš vremena:
    Rojko, Pavel: Metodika nastave glazbe : teorijsko-tematski aspekti . Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Pedagoški fakultet, 1996.
    Motte-Haber, Helga de la: Psihologija glazbe. Jastrebarsko : Naklada Slap, 1999.
    Davidović, Dalibor: Istraživanja recepcije u muzikologiji i njihovi izgledi. Zagreb : Hrvatsko muzikološko društvo, 2002.
    Tomić Ferić, Ivana: Glazbenopsihološki aspekti slušanja glazbe : magistarski rad. Zagreb : I. Tomić Ferić, 2000.
    Dobrota, Snježana: Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (1., 2. i 3. razreda osnovne škole) : magistarski rad. Zagreb : S. Dobrota, 2000.
    Novosel, Ivanka: U glazbi zajedno : priručnik za odgojitelje i učitelje. Petrinja : Visoka učiteljska škola, 2003.
    Njirić, Nikša: Put do glazbe : priručnik za učitelje s metodičkim uputama za nastavu glazbene kulture u prvome, drugom i trećem razredu osnovne škole. Zagreb : Školska knjiga, 2001.
    Glazbena kultura : u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole : priručnik za nastavnika . Zagreb: Školska knjiga, 1990.
    The social psychology of music. Oxford ; New York ; Tokyo : Oxford University Press, 1997.
    Članci:
    Tomić Ferić, Ivana: Kognitivističko-psihološki pristup proučavanju glazbene percepcije. // Tonovi : časopis glazbenih i plesnih pedagoga. - 17 (2002), 1(39) ; str. 14-35.
    Rojko, Pavel: Slušanje i upoznavanje glazbe. // Tonovi : časopis glazbenih i plesnih pedagoga. - 9 (1994), 1/2(21/22) ; str. 3-12.
    Rojko, Pavel: Slušanje i upoznavanje glazbe. // Tonovi : časopis glazbenih i plesnih pedagoga. - 10 (1995), 1/2(23/24) ; str. 5-16. Napomena: Nastavak iz br 1/2(21/22)/1994.
    Rojko, Pavel: Glazbenoteorijska i psihološka uporišta glazboterapije. // Tonovi : časopis glazbenih i plesnih pedagoga. - 17 (2002), 2(40) ; str. 17-27.

    avatar

    26.11.2014. (14:22)    -   -   -   -  

  • alkion

    Još malo? :
    "U životu čovjeka i ostalih životinja, zatim biljaka, gljiva, pa i u prirodi i svemiru uopće, ritam ima zaista veliku ulogu, veću nego što su mnogi svjesni. Promotrimo samo srce, tu neumornu pumpu koja po tijelu tjera životnu energiju. Ono neprestano kuca svojim istim ritmom u tempu koji se mijenja u skladu sa stanjem i situacijom u kojima se nalazi naš duh i naše tijelo. Da je taj sklad, ili pak sklad između duha i tijela narušen, obično nam ukazuju i subjektivni problemi. Kada srce ne kuca u pravilnom ritmu i/ili odgovarajućem tempu, kardiolog će nam reći da "imamo" aritmiju, sinkopu (ujedno i ritmička figura u muzici - naglašavanje nenaglašenih doba), ekstrasistolu, lupanje srca ili neki drugi poremećaj. Postoje mnogi ritmovi u prirodi koje su ljudi ranije mnogo dosljednije, makar često i nesvjesno, poštivali, pratili i koristili, a koji se danas u "civiliziranom" društvu sve više zanemaruju ili se prate više kroz ekonomske činioce ili marketinške izmjene kulisa za prigodne potrošačke obrede:
    - ritam izmjene dana i noći /cirkadijalni ritam/
    - ritam izmjene godišnjih doba
    - mjesečni hormonalni ciklus žena
    - estrus - periodično izmjenjivanje plodnih i neplodnih perioda kod životinja, često izražen kao godišnji ritam
    - 12-godišnji period promjene intenziteta sunčevih pjega i sunčevog zračenja
    - izmjena faza različitih moždanih valova i različitih dubina sna za vrijeme spavanja
    - ritam obilaska mjeseca oko zemlje (najočitiji izraz ovog ritma su izmjene plime i oseke)
    - kod nekih starih sorata voćaka izmjena godina s urodom i bez njega..."

    avatar

    26.11.2014. (15:50)    -   -   -   -  

  • alkion

    ili ovo:
    "Poslužit ću se jednim primjerom odnosa ljudi s drugim životinjama kako bih ponovno usmjerio pažnju bliže muzici, na ples. Kada vođa slonova želi ubrzati ili usporiti karavanu, on to čini ubrzavanjem ili usporavanjem ritma na bubnju (kao što se to nekada radilo i na veslima pokretanim galijama). Kako se mijenja tempo bubnjanja, mijenjaju i slonovi tempo svog jednostavnog "plesnog" koraka. Zanimljivo je da slonovima pri tome i srce kuca istim tim ritmom i tempom - po jedan otkucaj za svaki korak. Slično se događa i kada mi plešemo. Pokretima pokušavamo slijediti ritam glazbe na koju plešemo. Što je brži tempo pjesme, brži je i naš ples, a i srce nam brže kuca. Čim više uspijemo premostiti procjep između nas kao duhovno-fizičke pojave i glazbe kao čestica zraka organiziranih u valovima, tim više sjedinjujemo naš duh s tijelom. Tim saznanjima se služi i glazbena terapija koja koristi glazbu različitih tempa i atmosfera za postizanje određenih učinaka na naš duh i tijelo. Na primjer, ako smo se uzrujali i želimo se opustiti, poslušamo si neku laganu glazbu, možda najbolje klasiku s tempom od približno 60 doba u minuti. Tempo od 60 udaraca srca u minuti odgovara opuštenom mirovanju, a ako se zaista povežemo sa glazbom koju smo pustili, i srce će uskoro početi kucati u tempu muzike. "

    avatar

    26.11.2014. (15:51)    -   -   -   -  

  • pametni zub

    ulijeva se kao bistar potok, a izljeva (iz mene) kao odvojak kanalizacije

    avatar

    26.11.2014. (16:25)    -   -   -   -  

  • Plastik

    Kao što je Anči prokomentirala, sjajan esej. Lijepo sročen i upravo životno ispričan. Nisam neki koji stvara umjetnost, čak nisam ni od onih koji je uspješno reproducira, ali umjetnost volim, fascinira me ta stvaralačka moć. Muzika je svakako pri vrhu mojih fascinacija kako nešto može djelovati na čovjeka, njegovo raspoloženje i njegove osjećaje. Ali, možda jedino muzika ima poveznicu s trenutkom kada se odigrava, kada je slušam i kada joj se prepuštam. Katkad je onako usput, katkad je prva jutarnja, katkad mi je potrebna da se relaksiram, da se zabavim, katkad sam tužan pa mi paše. Čini mi se da je muzika jedina umjetnost koju koristimo u svim prilikama. Jer kad smo nervozni, ne ide nam baš čitanje, niti gledanje filmova, kad smo umorni nije nam do gledanja slika, a kad smo tužni nije nam do obilazaka građevina. Jedino se muzika može povezati sa svim tim osjećajima i događanjima i može biti dio svakog od njih. Pa nije rijetkost da me upravo neka muzika podsjeti na neke trenutke (lijepe, tužne, zaljubljene, vesele) kada su se događali, a ta je muzika bila tada prisutna.

    avatar

    30.11.2014. (02:12)    -   -   -   -  

  • Potok

    ...Ponekad tek jutarnja čaša okrepe, svakodnevna i neosviještena, ponekad nabujala rijeka, ponekad kiša, ponekad more… Ponekad kao POTOK.

    Glazba je lirska paučina između srca i duše (Krleža)

    Dirljiv je dio s bakom.

    Cijelo vrijeme govoriš o melodiji. A ritam? Kao postojanje svih praelemenata, a ne samo vode.

    Glazba ili muzika? Za jezične higijeničare dileme nema.

    avatar

    30.11.2014. (07:28)    -   -   -   -  

  • Ama Gi

    @annaboni - hvala na pohvali, ali i na podjeli iskustva s Vltavom - odličan primjer za fluidnost glazbe :))

    @wall - slažem se da postoji i takva glazba koja ledi krv u žilama, no čak i ta - teče (pa makar uz to i grmi i sijeva!) :))

    @stara teta - hvala tebi na posjeti.

    @blogdogg - dakako, more i nije drugo do li 'velika voda' :)

    @Sjedokosi - panta rei.

    @SarahB i SarahBernardht - hvala objema, obje ste ovdje jako dobrodošle... baš kao i sve vaše reinkarnacije ;))

    @Johannes - slažem se s ovim o nepotrebnosti analiziranja pod svaku cijenu, osobito kada je riječ o dojmovima i nečem tako subjektivnom kao što je glazba. Što se istine tiče... s njom problem najčešće i jest u tome što obično ima više istina - a sve su iste upravo s obzirom na svoju uvjerenost da su baš one prava Istina.

    @Lovre - hvala.

    @brod u boci - hvala na dojmovima i posjeti! Potpisujem tvoju završnu rečenicu: Najljepše je kada se glazbom bave muzikalni ljudi :)

    @Livia Less - možda je to zbog sintagme 'klasična glazba' koja je sigurno uvrježenija kod nas nego 'klasična muzika'? A možda i zbog konotacije veselosti, dinamike, živosti, koju nekako ima imenica 'muzika', za razliku od ozbiljne, tihe i suptilne 'glazbe'... Barem je tako u mom asocijativnom svemiru.

    @brenninger - muzika nam ponekad treba i da ne obolimo (pa i duševno i mentalno , tj. tako osobito :))

    @Lilianke - hvala na ovom konkretnom doprinosu! :)

    @primakka - nemam ništa ni dodati ni oduzeti - čak i s ovom gastronomskim dijelom se slažem (baš danas za ručak imala nešto slično) :)

    @alkion - hvala ti na podjeli svih ovih uvida, a posebno na literaturi - pa to je cijeli popis, prava mala glazbena knjižnica! Sad bi samo trebalo još zaroniti u sve to - skoro sve sam (baš kao neki lijeni student) dobila na dlanu :)))

    @pametni zub - znači, čista katarza :))

    @Plastik - hvala na dojmovima. Potpisujem posebno sve ovo što si dobro uočio o prednostima glazbe u odnosu na druge umjetnosti i načine izražavanja.

    @Potok - dakako: "ponekad potok" ... :) A što se ritma tiče, on je u osnovi glazbe, bez njega sve, svaki tok pada u vodu (li bi možda prigodnije bilo reći - bez njega svaki tok presušuje? :)) A i alkion je lijepo ilustrirao važnost ritma, determiniranost čovjeka ritmom, pa i cijele prirode...

    avatar

    30.11.2014. (16:52)    -   -   -   -  

  • alkion

    U ona stara, mračna vremena kad bejah NL (nastavnik letenja) podosta vremena sam posvetio proučavanju utjecaja muzike - glazbe na psiho-motoričke funkcije i sposobnosti pitomaca i pilota uopće. Ispostavilo se da glazba (njen izbor kao i tempiranje) može imati vrlo veliki i lako primjetan učinak kako na učenika tako i na profesora. Primjera radi Mozart-ova glazba u pravim uvjetima, okruženju i pravilnim doziranjem jako pospješuje pamćenje i koncentraciju...
    A prva proučavanja povezanosti ritma otkucaja srca i glazbe nastala su promatranjem slonova i primijećenog onog njihovog poznatog njihanja s noge na nogu kad su nervozni ili uzbuđeni. Ispostavilo se da je njihanje precizno u ritmu otkucaja njihovog srca i da ih to smiruje i napokon dovodi u nekakvo njihovo normalno stanje.
    Kod ljudi je to primijećeno i istraživano prilikom plesova na etno muziku. Primijećeno je da se ritam (što je za normalna stanja neuobičajeno) s umorom i duljinom plesa nije usporavao. Naprotiv kako je umor bio veći to je ritam bio sve ubrzaniji. U ponekim kulturama ritam se toliko ubrzavao da su plesači doslovce padali od umora, ponekad, čak se i onesvještavali. Ustanovilo se da je ritam u direktnoj vezi s ritmom otkucaja srca...
    Da ti sad ne uskraćujem ljepotu spoznavanja i ponekih iznenađenja prepuštam te literaturi i znanosti...

    avatar

    30.11.2014. (17:21)    -   -   -   -  

  • Ama Gi

    Alkione, ovo s pilotima ti vjerujem, terapija glazbom/muzikom otprije je poznata... A i za slonove ti vjerujem, tj. u to se, barem za sada, ne bi štela mešati :))

    avatar

    30.11.2014. (21:59)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...