Komentari

diogenovabacva.blog.hr

Dodaj komentar (25)

Marketing

  • putGradine

    Da nisi spomenuo u određenom kontekstu ABŠ-a, rekla bih da imaš nešto protiv Hercegovaca :) Prezirem svako plagiranje, a o povjerenstvima mislim sve najgore

    avatar

    10.08.2014. (12:53)    -   -   -   -  

  • tiana

    Pored onog da volim riječ pisati, volim i čitati. Kako zbog razloga bombastičnih naslova (koji na kraju ispadnu samo naslovi), zbog vlastitih neki bi rekli pomalo životno depresivnih (među njima nisam ja), i sličnih razloga sve manje ili skoro nikako ne čitam dnevne novine, vijesti s interneta i tv - tipa "nova dnevnik" (koji je sve samo ne dnevnik i vijesti, osobni uvidi u činjenice, titranja vlastitom egu i slično), i kao i uvijek odužila. Blog je sada i moje mjesto pa pročitam i bože moj nakon dugo vremena i ponešto u svijetu događanja i ja saznam. "Slučaj Skoko-pelikan" sam opet od jednog blogera dobivši link za pregled internet-novina i pročitala pred nekih dva-tri mjeseca. Sviđa mi se (iako ima i podosta vlastitih stavova, što je sasvim razumljivo jer ovo je tvoje mjesto i daješ svoj pogled neke činjenice) pristup (i ne govorim da li se slažem ili ne jer to je nebitno) tematici slučaja "raznoraznih skoka i inih mjesta na kojima djeluju". Zadnja rečenica je tragični prikaz stanja sadašnjice, a još je gore i vrlo moguće ovakve sutrašnjice.

    avatar

    10.08.2014. (13:01)    -   -   -   -  

  • Nestašni crni mačak

    Ta proizvodnja uglednih akademskih velikana već predugo traje. Pogledaj seriju "knjiga" koje je objavio V. Srića. On ih u svom CV prezentira kao znanstvena djela. Na FPZ traje i Brkić, dokazani plagijator, na Hrvatskim studijima je Puškarić o čemu je pisala detaljno Mirjana Kasapović. Na Ekonomiji u Zgb su neki ljudi promovirani u profesore na osnovu potvrda o prihvaćenim znanstvenim radovima koji nikada nisu tiskani. Toliko toga ima da je to zapravo večina i s time je priča završena sve dok nas netko ne ukine i napravi auzmeš.

    avatar

    10.08.2014. (14:41)    -   -   -   -  

  • Mariano

    Forvarduše su globalni problem novinarstva: preuzme se, npr, bombastična vijest koju je neki bombajski novinarčić napisao u nekim bombajskim novinama te se ona neodgovorno kopipejsta u beskonačno po stotinama tisuća novina i portala: tako se u 24 sata stvara globalno mnijenje o posve izmišljenim "stvarima i pojavama". Forvarduše su kao sociološki virus ubačen u tkivo "informiranja javnosti" te nam je danas od toga "informiranja" ostalo još samo neko nakazno "biće", nakaznije od hladnoratovske informativne blokade upravo zbog operiranja poluistinama. Nekada je Pokret Otpora (skupni naziv za sve koji su htjeli misliti svojom glavom) imao prave informacije, no danas više nema Pokreta Otpora, danas više nitko nema prave informacije, postoji tek globalno informacijsko smetlište po kojemu lešinarski kopaju bjelosvjetski kuljiši, bolkovići i bujanci...

    avatar

    10.08.2014. (17:33)    -   -   -   -  

  • Neverin

    često kažem sestri da kad me već laže neka me barem laže inteligentno jer ovako dvaput vrijeđa moju inteligenciju.

    avatar

    11.08.2014. (09:55)    -   -   -   -  

  • j.

    koji bi trebao biti smisao znanosti? da služi društvu kao servis tehnološkog i duhovnog napretka? kao što joj ime kaže, da promiče davnu Sokratovu vrlinu o znanju kao putu do dobroga? autonomija je odlična stvar, sve dok sustav koji je autonoman ne postane svrhom samome sebi... vjerojatno je rješenje u mjeri, kao i na milijun drugih područja... samo što mjere rijetko ima, pa su na djelu krajnosti...

    avatar

    11.08.2014. (12:45)    -   -   -   -  

  • seoska idila

    m da, zanimljiva tema. mogu samo reći kako sam čitajući literaturu za svoj doktorat došla do jaako zanimljivih spoznaja - ispalo je da je većina knjiga (onih par) iz uskog specijalistikog područja bila od riječi do riječi prepisana (više knjiga i više autora) iz originala, jer eto - nije meni dao vrag mira pa sam išla čitati i one na engleskom...

    i što reći - da su barem okrenuli rečenice.. to bi mi bilo razumljivo (kemija, fizika nije nešto što se mijenja preko noći)...

    avatar

    11.08.2014. (13:34)    -   -   -   -  

  • malo ti malo ja

    528. mjesto, pa to je odličan plasman. Plagiranje i
    plagijatorsko prigovaranje, već viđeno, ništa više
    ne postoji što bi me iznenadilo, samo mi češće
    treba sredstvo "antirigolans", ne znam dokle, preniske
    su postale "akademske grane":))

    avatar

    11.08.2014. (15:04)    -   -   -   -  

  • samohranamajka

    Neznam, neznam, meni se to sve s tim plagijatima i originalima čini dost neoriginalno. Bilo bi zanimljivo promatrati što bi se dogodilo kad bi se jednom netko sjetio sam sebe prijaviti kao patent (mislim, bilo je već ozbiljnih pokušaja patentiranja crvene boje na peti neke dizajnerske cipelice, to čak završilo na sudu, pa patentiranja sunca, no joke!). Ili svi, ili nitko! To bi bio logičan rezultat. NO, nije tako nerašireno ni mišljenje da će Hrvate upravo taj njihov plagijatski mentalitet spasiti od neznamvećkojihsvene zala ovoga svijeta i sivilizacije. Ali, slažem se s tobom, nije plagijat sam za sebe tol'ka sramota. Praviti se da si faca tamo gdje nisi. Pasti toliko nisko. Htjeti biti prvi uvijek i svagda i u svačemu. Podsjetilo me na onaj tvoj post o onom splitskom gradonačelniku koji se pohvalio kako se ne srami nečega oko homoseksualaca. Nešto kao drveno željezo sintagma. Da se mene pita, proglasila bih sinkronicitet svetim gralom i onda ne bi više nitko ništ' patentiral.

    avatar

    11.08.2014. (18:45)    -   -   -   -  

  • Bog i pravda

    Skoko je znanstvenik i ponos zemlji i narodu kojima pripada.
    Dežuloviću je davno odbrecalo kao i Feral Tribuneu gdje je mržnjom,izmišljotinama i klevetama dobivao novac.Tebi bi priporučija da prestaneš ( a davno si to morao uraditi ) sa antihrvatskim temama u postu.Čudi me da imaš obraza koristiti besplatno blog.hr a ovako zlobno kontra svega što je hrvatsko?

    www.mojarodnagruda.de

    avatar

    15.08.2014. (09:55)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    PUT GRADINE - Prezirem tipove poput protagonista posta neovisno o tome jesu li Hercegovci ili možda Eskimi. Naravno, sama poanta posta je u razlučivanju da moj prezir pritom nije iz istog razloga iz kojega si ti deklarirala svoj.

    avatar

    23.08.2014. (10:41)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    TF - Svojom zadnjom rečenicom (o tome kako je zadnja rečenica posta ''tragični prikaz stanja sadašnjice'') efektivno si porekla prethodno određenje o neodređivanju (''i ne govorim da li se slažem ili ne jer to je nebitno''). Naime, što konstatira (Andrićeva) misao iz zadnje rečenice posta? Kako proponentima ''diskursa'' poput Skoke pripadaju počasne lože u društvu. Označivši takvo stanje kao ''tragično'' deklarirala si automatski i vlastito mišljenje o predmetnom ''diskursu''. A isto takvo moje mišljenje o istome - samo je srce posta. Ne, dakle, Skoko sramota jer plagijator, nego Skoko sramota jer istaknuti proponent jednog diletantskog, kretenskog ''diskursa'' (na temelju kojega se u ovome društvu biva ipak honoriran i ugledan).
    Neka, drago mi je da se slažemo. ;)

    avatar

    23.08.2014. (11:11)    -   -   -   -  

  • alkion

    Shvatih o'mak "u čemu je sramota", ali mi još u zraku titra pitanje: čija je to sramota? Naime da bi se netko sramio, nekako mi je logična pretpostavka da taj netko treba, barem u natruhama, imati i spoznaju o učinjenom sramnom djelu. Ili "honorar i ugled" amputiraju spoznaju - barem u ovom navedenom slučaju? Strah me je i pretpostaviti veličinu i pogubnost ako izuzetak, umjesto da potvrdi pravilo postane njegova zamjena...

    avatar

    23.08.2014. (12:27)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    MAČAK - Baš to, dio u kojem je Skoko tipičan, reprezentant normativa, ne u kojem je prijestupnik; ''pseudoznanost i prijesna polupismenost prosječnog hrvatskog akademskog građanina'' (a vrijedi i za akademske uglednike, s epoletama).

    avatar

    24.08.2014. (15:48)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    MARIANO - imamo infotainment, to je stara stvar, ali sve više imamo i infoidiotainment
    NEVERIN - kad bi te lagala inteligentno, onda, lako moguće, ne bi ni znao da te laže :)
    SEOSKA & MALO - da, mali problem je to što kažete, a puno veći ono o čemu je post: da su Skoko i svi ovdašnji skoke intelektualno kompromitirani i kompromitantni čak i bez da isplagiraju jedno jedino slovo
    SAMOHRANA - ćudoredna bitanga; pohvalio se kako bi se prije ''ustrijelio nego svog prijatelja pitao je li homoseksualac'' (a ti bi trebala patentirati svoje asocijacije :))

    avatar

    31.08.2014. (01:08)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    J. - Smisao znanosti, pitaš? Je li to služba kao ''servis tehnološkog i duhovnog napretka''? Ne baš. Tehnološki napredak je nusprodukt, ali smisao ne može biti reduciran na njega kao svrhu. Nisam načisto na što misliš pod ''duhovnim napretkom''. Vjerovatno ne kao religija i ''duhovnosti'' (jer ne bih pratio smislenost takve misli), nego kao proširivanje (logičko-empirijskih) obzora kod ljudi, omogućavajući razgledanije, informiranije sagledavanje svijeta. No, niti u tome ne bih vidio neki zadnji Smisao znanosti. Kao ni u sokratovskom izjednačavanju znanja i vrline, koje je btw naivan moralizam (jer ne problematizira samu narav vrline).
    Uopće, ne mislim da znanost ima ikakvog takvog Smisla, da je opravdano teleološko gledanje na stvar. Znanost se rađa iz motiva da shvatimo kako nešto oko nas funkcionira - i to je sve. Spada u one fenomene koji autoinduciraju vlastiti smisao, u stilu putovanja puta radi, ne cilja. Ta znatiželja može voditi nečemu ili ne mora, njeno rađanje i postojanje nije uvjetovano niti potaknuto time da vodi. Neovisna je o tome.
    Ali, J., moram reći da ne berem do kraja misaonu liniju pitanja koja postavljaš, izmiče mi.
    Pobudu na fundamentalna razmišljanja o smislu znanosti još razumijem, premda ne i kako te sam post potakao na njih (jer post je tematski drastično manje ambiciozan). Ali na koji način se pitanje ''autonomije'' veže na njih me već ostavilo sasvim zbunjenog. I autonomije čega? Sveučilišta? Ili samog općeg pojma znanosti, u nekoj njenoj autonomiji naspram nečega? I ako da, kakvoj, naspram čega? I također - nisam povezao čega bi rješenje bilo ''mjera'', logično s obzirom da nisam povezao ni koji problem uopće rješavamo. Vjerovatno u nekoj vezi s onim pitanjem ''autonomije''?
    Imam osjećaj da si preskočio neke stepenice u izlaganju misli - precijenivši moju sposobnost da te skužim i tako.

    avatar

    31.08.2014. (01:39)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    ALKION - Sramota je prvo protagonista Skoke. Drugo je pitanje percipira li on to i sam, no ako i ne - svejedno ostaje vrijediti tvrdnja da je to njegova sramota: u očima drugih. Sramota je to, zatim, i zagrebačkog sveučilišta - upravo zato što glavni sadržaj blamaže nije u individualnom prijestupu, nego u stanju stvari u kojem diletanti i njihov modus operandi imaju visoku prođu. Da sveučilište ovo pritom ne percipira najbolje - očiglednost je i jedna je od bočnih tema posta (''jedino gore od Skokinog opravdanja je činjenica da ono biva zadovoljavajuće i za sud časti HUOJ-a i etičko povjerenstvo FPZ-a''). No, po istom principu kao za samog Skoku: svejedno ostaje vrijediti tvrdnja da je sramota njihova čak i ako je ne percipiraju najbolje.

    avatar

    31.08.2014. (02:00)    -   -   -   -  

  • alkion

    Perce: pitanje je bilo retoričko, a izazvano mojim karakterom i željom da kritika treba biti poticajna, treba imati određeni odgojni pa i obrazovni karakter. U svim ostalim uvjetima ukazivanje na određeni problem se svodi na "pucanj u prazno" ili biva "odaslano" na pogrešnu adresu. Hoću reći da unatoč i tvojoj i mojoj spoznaji o sramoti i Skoke i sveučilišta (sud časti HUOJ-a i etičko povjerenstvo FPZ-a'), nije se desila njihova spoznaja sramote, a time (barem meni osobno) ostaje zastrašujući dojam skoro pa sigurnog ponavljanja - izuzetak postaje pravilo. Da zaključim tvojim riječima: "Ne, dakle, Skoko sramota jer plagijator, nego Skoko sramota jer istaknuti proponent jednog diletantskog, kretenskog ''diskursa'' (na temelju kojega se u ovome društvu biva ipak honoriran i ugledan)."

    avatar

    02.09.2014. (15:28)    -   -   -   -  

  • Sjećanje i osvrti

    Ma kako se ne raspišete o "ESDRPEU" kao nekad o "KRADEZEU"?
    Svi se sjećamo kupovanja svjedodžbi nižeg i višeg ranga iz doba multi-počasnog doktora druga Tita!

    avatar

    02.09.2014. (16:01)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    ALKION - Slažem se, da... ''ostaje zastrašujući dojam skoro pa sigurnog ponavljanja - izuzetak postaje pravilo''. To je sva poanta.

    avatar

    02.09.2014. (16:03)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    SJEĆANJA/OSVRTI - 1) Tko mi? Ja mogu govoriti u svoje ime. Pod mojim si postom, ja sam taj koji je diktirao temu i zahvat = prigovor ti može ovdje jedino počinjati i završavati na mojoj adresi.
    2) Sad kad smo to riješili - a tko ti kaže da se ne raspisujem istim metrom kritički i o njima? Ili i o drugu Titu, ako baš hoćeš. Čekaj, tebi, znači, nije poznato da ja to činim? Karakter tvog pitanja ukazuje da si dozvoljavaš lupati kritiku nečijeg pristupa, a iz potpune neinformiranosti o predmetu kritike - dakle, doslovno: lup(et)ati. Treba li da te upućujem na odgovarajuća mjesta u mojoj arhivi? Ma znaš šta, prekriži, neću. Nisam tu da besplatno vodim za ruku. Traži sama. Ili ako nećeš, ne moraš. Samo je jasno da gubiš pravo na prosipanje žuči po nečemu o čemu odabireš nemati pojma.
    3) tu quoque (ili whataboutism)
    4) Samo tvoje pribjegavanje ovoj vrsti paralogizma, tj. intelektualne podvale pod 3, ukazuje da ti se argumentativna pozicija svodi na sentimente za određenu političko-svjetonazorsku branšu. (Jer to je karakterističan slučaj primjene: kada se želi pod svaku cijenu braniti neki napadnuti X, ali na najgluplji mogući način, potpuno mimo argumenata: ''da, a šta je s Y?''). Ne bih, doduše, ovo o sentimentu s ishodišta tvoje reakcije mogao tvrditi s logičkom izvjesnošću, ali s obzirom na sve što mi je otprije poznato o tvojim nazorima i ideološkoj pozicioniranosti, mogao bih barem staviti ruku u vatru.
    5) Primjetno je da nisi u stanju sklopiti dvije rečenice bez da se duplo toliko puta ne stropoštaš na dno, u neku krajnju glupost i kratere u misaonom slijedu. Nivo tvoje metode loša je reklama za tvoju ideologiju.

    avatar

    02.09.2014. (16:47)    -   -   -   -  

  • j.

    ma hajde pero, pa vidiš da si pogodio u srž to sa autonomijom - upravo tvoj slijedeći post i govori o tome što se dešava kada se struka na vagi nađe s lakše strane... nije dobro kada se sustav zatvara u sebe (sam si ovdje napisao što su priopćile komisije ove i one), a još je gore kada ga rastače politika; pa gdje je onda izlaz nego u mjeri...
    moram priznati da sam se nasmijao onoj tezi o smislu znanosti... tako je to bilo dok su svijetom šetali Arhimedi i Diogeni (a i oni vjerojatno samo zato što je onih četiri petine rmbačilo za ostale); s vremenom su se stvari ipak malo izmijenile: koliko para - toliko muzike, a ako nisi s nama, tada si protiv nas; pa ti shvaćaj kako nešto funkcionira :)
    eto, simplificiram naprasno; neće mi se; ali zato imamo tebe :) pozdrav

    avatar

    02.09.2014. (21:46)    -   -   -   -  

  • samohranamajka

    Ma, stalno mi je to negdje u priumu (kao primozgu) i već sam danas pomislila, pa da, intelektualni pivot, pa si mislim, tu je sport već zauzeo značenjsko mjesto, pa tko će mi to priznati za ozbač :-)))... Kako bi to pjevao Mišo Legenda 'Ja nemam više razloga da živim...'. Sram me staviti link, pa ću samo kopipejstati jedan jako prigodni komentar ispod jutupske verzije: 'Susanne Kaiser Prije 4 mjeseca
    sehr schönes Lied, leider kann ich den Text nicht verstehen.....
    Prevoditelj'', khahahahahaaaa...

    avatar

    04.09.2014. (22:15)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    J. - Je, sad sam skužio o kojoj antinomiji autonomije govoriš (autonomija/politiziranost) - al' nisam otprve, časna pionirska! :)
    Čuj, tu se opet otvaraju razne razine.
    Princip ''koliko para - toliko muzike'' je svakako često na snazi, tu si u pravu. Ne spada ipak u ovu prethodnu temu fundamentalnog razglabanja o smislu znanosti, jer isti ostaje ono što jest neovisno o tome, a samo imamo posebno pitanje u kojoj mjeri i na kojim mjestima neko aktualno stanje stoji u otklonu prema njemu.
    Ako govorimo o pojmu fundemantalne znanosti, nju svakako želimo maksimalno autonomnu, nepodložnu instrumentaliziji od strane eksternih Ciljeva. Dakle, ne želimo ''mjeru''.
    Ako pak govorimo o pojmu (tehnološke) primjene znanosti, u tome načelno nema ništa sporno, samo mora dolaziti kao bonus, dodatak, a ne odmjenjivati znanost u njenom užem znanstvenom značaju. No, ni ovdje mi nije ''mjera'' prava riječ, jer primijenjenja znanost je, obratno, neodvojiva od inputa eksternih Ciljeva i instrumentalizacije, po samoj svojoj definiciji. Upotrijebio bih drugi kriterij: oivičenje. Iako primjena fundamentalne znanosti načelno nije sporna, neki slučajevi mogu biti sporni. Znači: identifikacija i razlučivanje tih slučajeva.
    A ako govorimo o pojmu sveučilišta? Pa čuj, teško mi je reći da bi ono trebalo biti donekle ili u nekoj mjeri politizirano. Ako si na to mislio preporučujući ''mjeru'' - a ne bih rekao da jesi - onda se ne slažemo. Ne, sveučilište treba biti vođeno principom 0% politika, 100% struka/znanost - nije to pitanje mjere. Provlači se ovdje i stanovito semantičko ''plivanje'', pri kojem se nekada koristi riječ ''znanost'', a nekad ''struka'', a da nismo načisto na što se točno misli, odnosno koristi ih se kao sinonime, iako one nisu sinonimi. ''Struka'', to je pojam vezan uz tržište rada, a znanost uz onaj njen fundamentalni smisao koji nije svodiv na tržište. A sveučilište? Često se podrazumijeva da je njegovo postojanje u funkciji upravo tržišta rada, jer obrazuje ''stručnjake'', s ciljem da se potom zaposle i pridonose društvu svojim strukovnim znanjima. Ali svako tko zna za humboltovske principe sveučilišta, zna i da tome ipak ne bi smjelo biti sasvim tako - i da upravo zato ono i funkcionira kao javni servis, koji transcendira pitanje puko tržišne ponude i potražnje. Ali da se vratimo na glavnu tematsku liniju: sveučilište, tvrdim, treba biti ne na nekoj 50-50 mjeri, nego baš 100% autonomno u odnosu na politiku - kada govorimo o prizmi struke/znanosti u odnosu na politiku. Ali postoji i druga prizma, a to je kada govorimo o Sveučilištu, s velikim slovom, kao administraciji. Jer tu zapravo govorimo o ''maloj'' politici, iznuta, u kojoj naravno može biti puno devijacija, od korupcije do zapasavanja itd. E, a u TOM smislu onda postaje zdravije međusobno ''kraćenje'' i uravnoteživanje, kada ''velika'' politika, vanjska, postaje potrebna kao korektivni mehanizam, da ograniči eventualno osiljenje i potpunu autonomiju neke interne politike. Ako govorimo o potrebi za TOM ''mjerom'', potpuno se slažem.
    Rezime: mjera ne u antinomiji politiziranost/znanost, nego jedino u onoj politika/politika.

    avatar

    07.09.2014. (11:21)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    SAMOHRANA - Ne kapiram kakve veze s bilo čime ima ovo što mi govoriš, ni s koje strane, ni odozdo, ni odozgo, ni sa zapada, ni sa istoka. Ali već sam naučio da je najbolje ne zamarati se puno pokušavanjem rasplitanja slijeda tvojih asocijacija - i samo guštati. :)

    avatar

    07.09.2014. (22:19)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...