Komentari

smotani007.blog.hr

Dodaj komentar (33)

Marketing


  • Ali dražeN :)

    Ljude jedino vrijedi voljeti, i to ti je to, sve ostalo je manje no što uistinu možemo ;)

    avatar

    20.03.2011. (21:37)    -   -   -   -  

  • šašava mamica

    Lijepe sličice, lijepo punjenje baterija. Želim ti da ti svaki vikend bude ovakav.
    Laku noć!!!

    avatar

    20.03.2011. (21:45)    -   -   -   -  

  • carla

    Osmijeh i od mene jedan, mali, iz daljine ali isto vrijedan

    avatar

    20.03.2011. (21:54)    -   -   -   -  

  • M.Split

    i samo da znaš... čopila san ti ove gerbere :)))))

    nisan mogla odolit:))))

    avatar

    20.03.2011. (21:57)    -   -   -   -  

  • mirjam

    :-))))))))
    /... široki, od srca .../

    BTB !!!


    Lijep pozdrav ...

    avatar

    20.03.2011. (22:30)    -   -   -   -  

  • crna kraljica

    Ljepota nema godina, ona se uvijek rađa, a tvoj post je ljepota......

    avatar

    20.03.2011. (23:10)    -   -   -   -  

  • fra gavun

    Vidim baterije su napunjene, srce ispunjeno, duša na mjestu...lijepa spoznaja!
    Lijep ti pozdrav i miran radni tjedan!:)

    avatar

    20.03.2011. (23:42)    -   -   -   -  

  • Sa dva prsta po tipkovnici

    Potpisujem osmjeh zadovoljstva pročitanim :-)))

    avatar

    21.03.2011. (10:27)    -   -   -   -  

  • Lavica

    Lijepe sličice,jako ugodne oku.Neka ti svaki vikend bude tako ugodan...
    Pozdrav od mene veliki...

    avatar

    21.03.2011. (11:51)    -   -   -   -  

  • sunce na prozoru

    osmjehe iskrene izmamljuješ svojim postovima
    i slikama, vikendi provedeni u ovakvom okruženju
    naknada su za podmetanja raznorodna.........
    nastavi samo u stome tonu sve dok vrijeme ne
    izbriše neke "nezgodne" likove i njihova djela.....
    sunčani pozdrav u punome sjaju ti šaljem!!!:)))

    avatar

    21.03.2011. (14:49)    -   -   -   -  

  • kamena

    očito je, ne možemo protiv sebe... osmjeh ti iskreni ostavljam :)))

    avatar

    21.03.2011. (17:16)    -   -   -   -  

  • "mama"

    Eh, «sinek» moj........ ( volim ponekad ove tvoje točkice) možda si preosjetljiv, možda i ne, no, ne bih previše nekim stvarima davala prostora – iako, vidim, osjetim, gledam te, pratim tvoje posljednje postove – obuzele su te i previše, i moram nešto reć – jer, pukla bi ko kokica da prešutim (znam, znam da ćeš i sam sebi u bradu to reći pa sam ja) Možda će vrijeme pokazati i prokazati neka podmetanja, možda dobiješ priliku za razjasniti ove velike dileme koje te muče, možda na kraju sve ispadne dobro. Možda. Bez obzira kako ispadne ja sam svjedok (ako ti ikada zatreba) da nije sve tako kako je ispalo – no, život nekada ne da priliku pokazati pravu istinu. Možda se pitaš – zašto? Da je tvoja majka tu, sigurna sam, bolje bi ti to znala objasniti jer, ma koliko te ja u dušu poznavala, ma koliko željela, ne mogu o nekim stvarima s tobom. Možda smo mi žene malo komplicirana bića, no, ni ti nisi bolji ( naravno, ne mislim negativno!). I, iako sam bila sigurna da si konačno na pravom putu (ne, nisam izgubila vjeru da u njega) vidim da te ova zadnja «situacija» malo prodrmala. Kako te više nema nego ima tu u sobi ovo mi je prilika reć ti – glavu gore! Osmijeh, ma kako rijedak bio, predivno zrači iz tvog srca, iz tvoje duše i želim ga gledati i čuti što više! Želim taj osmijeh natrag! Ne, ne želim da je izgubljen u vremenu, jer, mali moj, sve vrijeme ovoga svijeta je pred tobom. Možda ne onako kako si htio, možda ne s kim si htio, ali, uz prijatelje koji te okružuju vrijedi vratiti taj osmijeh! Makar za nas, za početak. Vidiš li koliko sam se raspisala? Jel tebi jasno da sam i sama ljuta ne «strance» što mi te otimaju – nedostaješ nam. I zato, molim te, nemoj se predati tim «sjenama» kako si ih sam nazvao. Iskreno, mislim da te sjene nisu vrijedne toga. Osoba koja je vrijedna toga, sigurna sam, negdje, ne daleko od tebe, ima svoje mišljenje o svemu – možda jednom doznaš i to. Do tada, ne želim ovu tužnu facu, ne želim ovu zabrinutost u mome srcu za tvoje srce! Želim taj osmijeh koji nije i ne smije biti izgubljen u vremenu!
    Oprosti, ne stignem ti u tvom letu kroz sobu to reći a doma dolaziš prekasno da bi ti još i popovala – kad god da vidiš ovo znaj da te volim kao najdražeg brata, kao rođenog sina (ma kako smiješno zvučalo zbog «razlike» u godinama), kao najvećeg prijatelja!
    I molim te, redovito pij i nosi sa sobom tablete! Vidim da si ih opet ostavio tu, na stolu! Magarac jedan!
    Pusa sine
    P.S. spremi se za roštilj za vikend - pa to je jedina prilika da te malo ulovimo :-) i hvala ti na predivnom cveteku koji me jutros dočekao na stolu!

    avatar

    21.03.2011. (17:48)    -   -   -   -  

  • smotani

    Ali dražeN istina, slažem se potpuno.... voljeti pa što bude;)

    (ne)šašava mamica hvala draga mamica... .ako ne svaki a ono bar, svaki drugi;)
    Dobra ti večer i laka noć;)

    Carla niti jedan osmijeh nije manje vrijedan – svi su prevrijedni i prevažni da bismo ih „mjerili“;))))))) hvala ti draga Carla i tebi leti jedan osmijeh, od srca;)

    M.Split i neka si;) namjerno sam stavio ove „pokisnute“ baš mi je neka čar u ovim kapljicama;)))))

    Mirjam hvala draga Mirjam, i tebi, veliki i od srca :))))))))))))))))))
    BTB!!!

    Topli ti pozdrav ...

    Crna kraljica hvala ti kraljice.... i, potpisujem, ljepota, u ma kojem obliku, uvijek se rađa i ostaje zauvijek..... u i s nama;)

    Gali hahah evo vidiš;) budem, u fazama njezina rasta i otvaranja podijelio njezinu ljepotu s vama)))) baš me zanima koliko ću ove godine imati cveteka;)
    A ja uvijek nastojim dati iskren odgovor;) i, definitivno, nisam siguran da li postoje patuljaste magnolije;))))) a bonsai...e pa......za to treba, kako kažeš, vremena;)
    Jubac i tebi;)

    Fra gavun hvala prika;) a vikende moram, kao i svi, koristiti za regeneraciju;))))
    Lijep ti pozdrav!

    Gali e to drfce ti je...po mojem, drvo „visibaba“ ili zvončića;))))) već, barem, dvadesetak puta su mi ponovili kako se zove...ali, Smotani je to okrstio po svom i nema teorije zapamtiti mu ime..... ta biljčica, definitivno, može u pitar;))))))) malo veći, ali može;) i trajnica je...i lijepa je i ranoproljetna je i meni se sviđa;)
    A stihovi.... samo ti ćopi draga..... i iz mene su izašli kao osvrt na nedavne događaje, na neke spoznaje ali i na mene... ma kakav bio...

    Dida hvala Dida;) lijepo je iščitati tvoje zadovoljstvo;) osmijeh i tebi.;)))

    Julia hvala Julia. Sličice je lako snimiti kada u prirodi otkrijemo dušu, kada se uživimo u nju i kada ju gledamo posebnim očima....tada, iskreno, i trava ima jedan poseban šarm.....
    Hvala ti. Veliki i lijepi pozdrav i tebi....

    Gali draga.... Priroda ( da, zaslužuje pisati se velikim slovom) je nešto neprocjenjivo ( i vidim te, smiješ se....pala tii je na pamet reklama za masterkard;) iskreno, uvijek se i iznova radujem svakom proljeću, svakom buđenju i bujanju prirode, radovima na svom ranču ( ne, nije klet...malo je veća;) uživam u svakoj nikloj biljčici, plodu koji će se kasnije pojaviti, uživam berući plodove i spremajući od njih obrok...i da, to me opušta, čini jačim za izdržati sve vratolomije života. To je moja oaza za punjenje ...i nikada, ma koliko umoran bio, nisam nezadovoljan....jednom kad neću više moći...siguran sam da će mi se teško biti rastati od tog svog izvora energije.... samo, iako stanje nekako drugačije govori, ipak se nadam da to neće biti tako skoro....i treba znati uživati u Prirodi, treba ju cijeniti, voliti, ali, nadasve, brinuti o njoj..... koliko mogu, dajem svoj doprinos nekim drugim pokoljenjima koja dolaze i nastojim, barem taj, svoj dio svemira, sačuvati neokaljanim.....

    avatar

    21.03.2011. (21:52)    -   -   -   -  

  • smotani

    Sunce na prozoru hvala drago sunčeko ;)))))))) i da, u pravu si, nakon svakakvih događaja, svakakvih situacija, u toj, svojoj maloj oazi, svom malom dijelu svemira, nastojim regenerirati sebe, svoju dušu i srce...pročistiti ga od negativnog naboja i hrabro kročiti u nove izazove koje i meni, kao i svima, svakodnevica nosi. Vrijeme možda nikada neće izbrisati ove nove, duboke i teške rane, ali, sa ovom energijom koju nastojim nadoknaditi, sa okrjepom duše uz ovu predivnu okolinu, nadam se da ću nekako saživjeti sa njima i, naučiti ih, kao i mnoge prijašnje, nositi sa sobom u svaki novi dan...... kao podsjetnik kako više nikada neću (neću li?)
    Sunce je malo proškiljilo danas ...... moglo je i jače, ali, kao da sada sve više i upornije kuca na naše prozore;))))))
    Hvala ti....lijep i topli ti pozdrav;)

    Kamena kućica na škoju ne možemo...ali, siguran sam, i ne želimo....
    Osmijeh iskreni i topli šaljem put tvoga škoja;)))))

    „mama“ ooooo vidim....vidim da ti falim..... no, znaš i sama, ovaj tempo je do jeseni...ako se duže ne naredi :( i, samo da znaš, a vidla si da i ovjde „kukam“...fale i meni moji trenuci s vama, fali mi onaj radni muving kojeg samo u prolazu doživim, falite mi vi, vaši „ženski“ razgovori od kojih bježim iz sobe (nisam mislio da će mi to ikada pofaliti:P)
    Možda...................... možda su u šumi! Ne znam što bi ti rekao a i ne trebam – predobro me znaš, predobro poznaješ......i siguran sam da sve „osjetiš“. Ali, ipak, ovjde ću ti nešto reć....jer nekako, ne bi htio da ostane visiti u zraku....... osmijeh nije nestao samo se umorio..... malo ga je zapljuskalo, kako to uvijek biva kad se najmanje nadaš, i nadam se da će se jednom vratiti..... ne, ne na način kako se vratio ovaj osmijeh na koji ti misliš...... ali neki, mali, omanji ali uvijek iskren.... doći će...jednom....... do tada, možda, nađem i neke odgovore...možda....možda i ne..... nisam siguran da li su oni više i potrebni.... koliko bi bili iskreni, koliko........ no, jedno znam....svjedok mi ne treba – ali, hvala ti....ako sam osoba od nepovjerenja, ako sam bio neiskren – neka tako i ostane! Nikada i nikome ne želim ništa dokazivati.....povjerenje, draga moja ti to vrlo dobro znaš, prije svega! Možda si u pravu, a možda sam ipak previše ja vjerovao...možda...ko zna? Niko ništa ne zna....krhko je znajne........ ( o da, ti znaš koliko volim svog „prijatelja“ Dobrišu...)
    Ipak, jedno me zanima.... ma čega se ti to sramiš? Kaj je to kaj ti meni ne bi rekla ( drugo je kako bi ja bežal iz sobe od crvenila;) ...... no, hvala ti draga!! Ti znaš da u mom srcu zauzimaš posebno mjesto..... i ti, i Ea, i Tihana...... nevjerojatno je kako u Vama, ženama, imam predivne prijatelje, sestre, majke po potrebi....ali i velike kritičare – uvijek...... (to me najviše fascinira kod vas...valjda vas zato i toliko volim?) ... ne, nisam zaboravio i.... znaš koga..... i baš zato je taj somijeh bio toliko jak, čujan i sretan..... možda baš zato ga i sada nema ... možda.... ko zna...?
    Tablete.......hm....na stolu su a?
    Roštilj kažeš..... OK.... vi bute pekli a ja bum jel;) moram vam omogućiti uživanciju, zar ne? ;))))
    A cvetek..... pa valjda i našla i poruku? Ako nisi... sam da se zna....Cvetek cveteku od Cveteka;)))))) ( s jesam...pun trnja a?)

    avatar

    21.03.2011. (21:54)    -   -   -   -  

  • Sarah Bernardht

    Na selu sam...daleko od Zagreba...uzela sam bolovanje zbog malog...upravo sam maloprije posadila tri sadnice ruže: plamenu, žutu i ružićastu....i pet jaglaca:)))) koji gušt.....malog pokušavam u sve to ufurati, blato nam je do riti hihih kak se veli, al uživamo punim plućima....sad bu signal nestal, pa ti bane dragi, ostavljam pufeka velikog ko hiža:))))

    avatar

    22.03.2011. (10:05)    -   -   -   -  

  • viam inveniam

    Ja nemam riječi. Jednostavno nemam. Samo grlim:))

    avatar

    22.03.2011. (17:33)    -   -   -   -  

  • kolumna jedne superžene

    Ti me tako često znaš oduševiti svojom ljubavlju prema prirodi i životu na selu, na tvojem ranču, u tvojem miru.
    Pjesmica ti je predivna i mi u ozbiljnim godinama a još uvijek naivni poput djece možemo, iz nje izvući pouku u smislu kako je osmjeh najmoćnije oružje, oružje koje ne mogu razumijeti oni drugi, materijalisti.
    Lijep ti pozdrav!

    avatar

    22.03.2011. (21:59)    -   -   -   -  

  • Tamo gdje je srce

    Znaš, ponekad je najbolji osjećaj kad umoran čovjek zaspe i spava duuugo, duuugo, ali to nekad nije lako. Meni se san vratio tek zadnjih 3-4 mjeseca, a prije toga sam preko godinu dana, zbog stresnih životnih situacija, vapila da odspavam 4 sata u komadu.
    U situacijama kad je teško, samo pokušam zamisliti koje divote Bog priprema za kasnije, kad to sve prođe, i ta nada me nosi kroz teško razdoblje... i bude tako... nekad čak jaaako smiješno :-)))
    A ti si meni izmamio veeeliki osmijeh ovim proljetnim postovima. Malo ti zavidim na ovim vikendima.
    Ajde ti fino pojačaj osiguranje srca u svakom smislu i sve će biti dobro.
    A možda i da zapjevaš onu "Ništa mi neće ovaj dan pokvarit" :-)))
    Ugodan radni tjedan, koliko to može biti, a onda opet petak, radnog tjedna završetak i vikenda početak!
    Srdačan pozdrav :-)

    avatar

    22.03.2011. (22:08)    -   -   -   -  

  • Ibeee

    Bravo za bijeg i za pjesmu!

    avatar

    23.03.2011. (15:52)    -   -   -   -  

  • smotani

    Gali a valjda bum zapamtil kad mi sveznajući dođu i otkriju ;)))))) vidim, dopala ti se..i je, predivna je;) vidim ja ne da tebi niš mira...nekaj bu ipak završilo u pitaru;))))
    Jubac;)

    Vidrin smijeh draga..... sve znaš.... ne moram ti ništa govoriti...samo, doista bi htio, da ovaj osjećaj uživanja potraje i poslije povratka...jer, nenadmašiva je snaga kojom nas priroda i ti radovi ispune;)
    Dojahal bu tvoj Ban na magarcu;))))) pufa...velika;)

    Viam inveniam ;)))) priroda ostavlja bez teksta..hvala ti!
    Veliki zagrljaj i tebi draga Viam;)

    Putovanje kroz misli istina, sami moramo naći svoje energetske nadomjestke. Previše nas stvari, situacija, nespretnosti i čega sve ne iscrpljuje...zato, lijepo je kad uz muziku, prirodu, dah života, udahnemo novu snagu;)
    A album ;))))))) samo što nije;)
    Lijep pozdrav i tebi draga Dunja;)

    Kolumna jedne superžene iako sam gradsko dijete, odmalena sam bježao iz grada.... uživao i radovao se svakom trenutku provedenom na selu, a poslije u „svom“ selu na ranču;)
    A pjesmica... da, izašla je iz dubine duše.... tiskala me je kao i mnoge koje su ovih dana izašle na površinu .... jednostavno, premalo se radujemo malim stvarima, a previše patimo na sitnice, previše iskorištavamo druge, previše se s nama poigravaju... no, dobro je u svemu tome ne zaboraviti na osmijeh – ma kakav bio...samo da je iskren;)
    Lijep ti pozdrav;)

    Tamo gdje je srce znam, znam draga... prošao sam nekoliko puta te faze nespavanja.... bilo je različitih razloga...a ova posljednja fazza koja sada već poprilično traje...mjesecima.... skoro i godinu dana.... jednostavno se samo nadovezuju stvari, stresovi, šokovi, nevjerice, i što sve već ne...no, kako god..... naspavat ću se jednom...ponekad mi se čini da je spavanje gubljenje vremena ili to samo sebi opravdavam svoj nedostatak sna...?:)
    Drago mi je da sam osmijeh izmamio prirodom..jer, ona to i te kako zaslužuje;)))
    A dan......e neće.... neće mi ga niko pokvariti više nego što je;))))))
    Hvala ti...i da...petak je blizu;)
    Srdačan pozdrav itebi;)

    Ibe priča pizdarije hvala;))) ovakav bijeg nam svima treba ;)))) lijep ti pozdrav;)

    avatar

    23.03.2011. (20:40)    -   -   -   -  

učitavam...