izvrsna tema (inače, da se samo kratko referiram na sam post: Sloterdijka imam, neku knjižicu koja se tiče jezika, ali nisam je još stigla pročitati; također - shvatila sam da unatoč lošem gimnazijskom predznanju, filozofiju volim i zanima me jer postavlja pitanja na koja svi želimo znati odgovor): što s tim? u svakom slučaju, baš iz razloga koje ti navodiš - presađivanje organa itd., humano i opravdano proizvoditi ljude na jedan artificijelan način? (za razliku od onog prirodnog, u kojem, ruku na srce, ipak malo više uživamo) takvi će se pritisci sigurno javiti. i nije li istina da majke koje biraju sjeme iz banke sperme kojom će se oploditi, pregledavaju dosjee donatora i biraju sjeme za koje misle da će dati najboljeg potomka? nije li tako ta artificijelna selekcija već u tijeku? treba biti oprezan: grozna je ta SF-krajnost gdje se ljudi proizvode na tekućim vrpcama i rastu u amnionskoj tekućini u plastičnim vrećicama, ali s druge strane, kad neka baba ili pop kažu - "Ako čovjeku nije suđeno da ima dijete, Bog je tako htio...", to je također užasno (jer zašto onda imati sva ta tehnološka dostignuća, umjetnu oplodnju i sve skupa, ako je nećemo koristiti uime Boga). Srednji put je možda najbolji - koristiti tehnološka dostignuća uz stroge kontrole i preispitivanja, to je jedino rješenje kojega se ja mogu sjetiti.
29.07.2010. (08:51)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
ODMAK & ZUB - ideja je, naravno, prije svega rasistička, u samom početku...pri čemu sumnjam - jer s predavanjem nisam upoznat - da bi Sloterdijk to predlagao bez ironije ili otklona. Ovo je ono kako Sloterdijk zvuči, dakle, sasvim drugačije: ''Cinizam sredstava, koji karakterizira naš 'instrumentalni um' dade se kompenzirati samo povratkom kinizmu svrha. To znači: rastanak s duhom dalekih ciljeva, uvid u iskonsku nesvrhovitost života, ograničenje moći želje i želje moći - jednom riječju: pojmiti Diogenovo nasljedstvo. (...) Kinički impuls nije bio živ samo od Diogena do stoika, nego je djelovao i u samom Isusu, remetitelju par excellence i u svim zbiljskim nasljedovateljima učitelja, koji su, poput njega, bili prosvijetljeni uvidom u lišenost svrhe opstanka. U tome se temelji zračenje staroazijskih nauka mudrosti, koje su fascinirale Zapad, jer su hladno okrenuli leđa njegovoj ideologiji svrhe i svim njegovim racionaliziranjima požude.'' ZUBE, ovo je za tebe: ''Prije no što 'zapravo živimo', uvijek imamo još nešto drugo obaviti, ispuniti neku pretpostavku, zadovoljiti neku prethodno važniju želju, poravnati još neki račun. A s tim još, još i još nastaje ona struktura odgađanja i indirektnog života koja drži u pogonu sistem produkcije lišene mjere. Ta se, naravski, uvijek zna prikazati kao bezuvjetno 'dobra svrha', koja pred nama plauca poput realnog cilja a ipak pred svakim približavanjem izmiče u novu daljinu.'' (Odmak, svoj skepticizam i rezignaciju po ovom pitanju je Heidegger nazvao ''bezavičajnošću'' koju spominješ - u pitanju je ''zaborav bitka'' koji nastaje uslijed goreopisanog života izbačenog iz ležišta... a uostalom i ''svatko je Drugi i nijedan on-sam''.) ''Kinički um'', piše Sloterdijk, ''dosiže vrhunac u spoznaji - razvikanoj kao nihilizam - da moramo otkloniti velike ciljeve. U tom aspektu ne možemo biti dovoljno nihilistični. Tko u kiničkom smislu otklanja sve takozvane ciljeve i vrijednosti, razara krug instrumentalnog uma, u kojemu se 'dobri' ciljevi slijede 'opakim' sredstvima. U našoj ruci leže sredstva tako golema domašaja (u svakom pogledu: produkcije, organizacije i destrukcije) da se počinjemo pitati mogu li još uopće postojati svrhe kojima služe sredstva. Za koje bi dobro bila nužna takva, mjere lišena, sredstva? U trenutku kada naša svijest postaje zrelom da dopusti otklanjanje ideje dobra kao nekog cilja, te se predaje onome što jest već tu, postaje mogućim opuštanje napetosti, u kojoj od sebe biva izlišnim gomilanje sredstava za imaginarne, daleke ciljeve. Samo od kinizma naovamo cinizam se da ukrotiti, nipošto iz morala. Samo vedri kinizam svrha nikada nije u iskušenju zaboraviti da život nema ništa izgubiti, osim sebe sama.'' Evo zašto mi je teško povjerovati da bi isti taj Sloterdijk sad najednom počeo mrtav-ozbiljan propovijedati daleke ciljeve tonom idealizma svrha. Postoje dvije mogućnosti: ili je skroz-naskroz prolupao, ili je - što je vjerovatnije - potrebno bolje potražiti crtu ironijskog otklona u njegovom prezentiranju ove ideje.
29.07.2010. (21:01)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
Jaaako sam skeptičan kada se postavlja pitanje tko će sjesti za kormilo i upravljati znanošću. Ne zbog znanosti same, nego zbog toga što nas povijest uči da se od stoljeća sedmog naovamo u većini slučajeva radi ili o dobroj zaradi, ili o ideološkim zastranjenjima. Nije li još Mulisch u usta jednom svome liku stavio rečenicu da su najaveći trijumfi znanosti Hirošima i Auschwitz? Evo, osobno zbog slučaja kronične bolesti u užoj obitelji neizmjerno navijam za tzv. "matične stanice" (a to je samo korak do ovog o čemu ovdje pričamo). Ali svjestan sam da ta euforija može itekako biti jahanje kratke pameti, jer sutra će nedvojbeno netko doći u iskušenje stvarati "zdrave" ljude. Bumo rekli, "zdrave snage". I gdje smo onda? Zato se slažem s ovim što je napisala Bookeraj. Oprez iznad svega! A što se g. Sloterdijka tiče, nedavno sam se oduševljavao njegovim tekstovima o idealu kleptokracije i sadašnjosti koja pljačka budućnost, te pričom o tome da dok se mi zanosimo bačenom kosti, pljačkaju nas do koske (naravno, da se sad ne pravim važan, radi se o petnaestminutnom čitanju nečeg sa neta). Eto, kod Nemanje je bila prenijeta i Sloterdijkova teza-solucija o "ukidanju obveznog oporezivanja i njegovom pretvaranju u poklon općem – a da pritom javni prostor zbog toga ne bude nužno osiromašen". Na prvi pogled izgleda ista utopija kao i ovo o čemu piše @odmak. Ali upravo zato, @pero, stavimo se na čas u te papuče: dozlogrdio bi nam sigurno u jednom času i mrak i sarkazam, believe me, nakon svega. Jer svaki mislilac odrastao na jedanaestoj tezi težit će k tome da prognozira i rješava, a ne da tek baca blato na zelenu ploču iza katedre. I to je dokaz da svaki dobar čovjek ipak na kraju teži tome da čini (tumači) dobro. I još samo jedan štiklec: kinički impuls! Slurp! Citat koji me odnekud iznutra presjekao kao da opet nakon dvadeset godina čujem Clashovce!
30.07.2010. (21:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje, nije svaka filozofija dobra filozofija. Slažem se, ali takva promišljanja postoje i dovoljno je da se nađe Vođa, a to se događalo da cijeli jedan narod i razmišljanje krene u tom pravcu. Zamisli da mu se ne svide plave oči pa svi plavokosi ...
Marina kuharica za male (i velike!), evo jutros i nije ljeto.
pametni zub, zato smo živi, živ, živ...
pero u šaci, Europski glasnik br. 5., Zagreb 2000.
j. , skepsa je posve u redu, ali nauku i naum neće zaustaviti. I ti si naveo jedan od žalosnih razloga.
31.07.2010. (06:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Uživajmo u prirodnom parku. www.hajka-cajka.blog.hr
31.07.2010. (10:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hesse
Do nedavno je, baš u Njemačkoj, zbog nacizma jedan je narod zbog čistoće jedne rase poslao drugi narod iza žice s namjerom istrebljenja
Zašto se taj 'narod' nije borio ?Između puške u ruci i radnog logora birali su ovo drugo puštajući goje da ginu.
Često se pitam kakav je to bolesni mentalni sklop u vas židovskih dupelizaca da na osnovu zatrovanosti od strane židovske štampe blatite čovjeka koji vam je,između ostaloga,dao kolektivni ugovor i borio se za osmosatno radno vrijeme a bez da ste pročitali ijednu njegovu knjigu (ili nedajbože poslušali govor).
Naravno da u štampi nećete naići na podatke te vrste a sve da i pročitate ne biste vjerovali (no zato vjerujete da je čovjek koji živi u pećini izveo napad 11.09. :) i koliko židova je taj dan poginulo tj. KOLIKO IH NIJE DOŠLO NA POSAO?
Zašto ne napišeš nešto o incidentu koji se neki dan desio kad su židovi pobili tridesetak nenaoružanih humanitaraca ?Sabra i Šatila?
Je li Hitler svojim obezvređivanjem umjetnosti i ljepote doveo do toga da djeci branim gledati TV zbog sveprisutnog pederluka i svih mogućih nastranosti puštenog u opticaj iz židovske tvornice smeća(Hollywood-a).
Hitler je ako ništa drugo a ono kao čovjek i dragovoljac borio za svoju zemlju u prvom ratu i zato mu ,kao dragovoljac domovinskog rata,skidam kapu.
02.08.2010. (00:36)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hesse , ne znam imali ti smisla odgovoriti. Bilo bi najpametniji izbrisati komentar, ali to nikad ne radim. Neka ostane jer ne znam kako je uopće moguće tako razmišljati. možda netko zna.
02.08.2010. (16:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hesse
Zašto nebi imalo smisla odgovoriti?No nećeš jer sve što možeš ponuditi već davno sam apsolvirao kroz židovsko-marksističko koncipirano školstvo,štampu i izdavaštvo.
Pa ći opet pitati je li umjetnost slikarstvo i kiparstvo jednog Michelangela ili marksističko-židovski kubizam?Gdje je Shakespeare u odnosu na modernog židovskog hollywoodskog pisca ekraniziranih bljuvotina?
Što nudiš vezano za incident kad su,ponavljam, židovi hladnokrvno ubili tridesetak humanitaraca?
Zašto je Sharonu nadimak...Mesar?
Vidim da si na profesorovom blogu uredno nabrojala žrtve komunizma,no nisi navela da je taj isti komunizam proizvod iz radionice židova Karla Marksa.
Za kraj mi navedi barem jednog židova koji je u NOB-u dobio orden za hrabro ponašanje u borbi.
88
02.08.2010. (23:44)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
žubor vode
Bojim se što bi sve moglo niknuti iz toga...
28.07.2010. (21:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Bookeraj
izvrsna tema (inače, da se samo kratko referiram na sam post: Sloterdijka imam, neku knjižicu koja se tiče jezika, ali nisam je još stigla pročitati; također - shvatila sam da unatoč lošem gimnazijskom predznanju, filozofiju volim i zanima me jer postavlja pitanja na koja svi želimo znati odgovor): što s tim? u svakom slučaju, baš iz razloga koje ti navodiš - presađivanje organa itd., humano i opravdano proizvoditi ljude na jedan artificijelan način? (za razliku od onog prirodnog, u kojem, ruku na srce, ipak malo više uživamo) takvi će se pritisci sigurno javiti. i nije li istina da majke koje biraju sjeme iz banke sperme kojom će se oploditi, pregledavaju dosjee donatora i biraju sjeme za koje misle da će dati najboljeg potomka? nije li tako ta artificijelna selekcija već u tijeku?
treba biti oprezan: grozna je ta SF-krajnost gdje se ljudi proizvode na tekućim vrpcama i rastu u amnionskoj tekućini u plastičnim vrećicama, ali s druge strane, kad neka baba ili pop kažu - "Ako čovjeku nije suđeno da ima dijete, Bog je tako htio...", to je također užasno (jer zašto onda imati sva ta tehnološka dostignuća, umjetnu oplodnju i sve skupa, ako je nećemo koristiti uime Boga). Srednji put je možda najbolji - koristiti tehnološka dostignuća uz stroge kontrole i preispitivanja, to je jedino rješenje kojega se ja mogu sjetiti.
29.07.2010. (08:51) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Marina kuharica
tezak post za ljetno doba :). ali nije svaka filozofija dobra filozofija :)
29.07.2010. (14:13) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pametni zub
čovjek nikad ničim nije zadoovljan pa ne bi bio ni nekom usavršenom verzijom sebe. a kad postane zadovoljan, bit će zadovoljan ovakav kakav jest
29.07.2010. (15:22) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pero u šaci
ODMAK & ZUB - ideja je, naravno, prije svega rasistička, u samom početku...pri čemu sumnjam - jer s predavanjem nisam upoznat - da bi Sloterdijk to predlagao bez ironije ili otklona. Ovo je ono kako Sloterdijk zvuči, dakle, sasvim drugačije: ''Cinizam sredstava, koji karakterizira naš 'instrumentalni um' dade se kompenzirati samo povratkom kinizmu svrha. To znači: rastanak s duhom dalekih ciljeva, uvid u iskonsku nesvrhovitost života, ograničenje moći želje i želje moći - jednom riječju: pojmiti Diogenovo nasljedstvo. (...) Kinički impuls nije bio živ samo od Diogena do stoika, nego je djelovao i u samom Isusu, remetitelju par excellence i u svim zbiljskim nasljedovateljima učitelja, koji su, poput njega, bili prosvijetljeni uvidom u lišenost svrhe opstanka. U tome se temelji zračenje staroazijskih nauka mudrosti, koje su fascinirale Zapad, jer su hladno okrenuli leđa njegovoj ideologiji svrhe i svim njegovim racionaliziranjima požude.''
ZUBE, ovo je za tebe: ''Prije no što 'zapravo živimo', uvijek imamo još nešto drugo obaviti, ispuniti neku pretpostavku, zadovoljiti neku prethodno važniju želju, poravnati još neki račun. A s tim još, još i još nastaje ona struktura odgađanja i indirektnog života koja drži u pogonu sistem produkcije lišene mjere. Ta se, naravski, uvijek zna prikazati kao bezuvjetno 'dobra svrha', koja pred nama plauca poput realnog cilja a ipak pred svakim približavanjem izmiče u novu daljinu.'' (Odmak, svoj skepticizam i rezignaciju po ovom pitanju je Heidegger nazvao ''bezavičajnošću'' koju spominješ - u pitanju je ''zaborav bitka'' koji nastaje uslijed goreopisanog života izbačenog iz ležišta... a uostalom i ''svatko je Drugi i nijedan on-sam''.)
''Kinički um'', piše Sloterdijk, ''dosiže vrhunac u spoznaji - razvikanoj kao nihilizam - da moramo otkloniti velike ciljeve. U tom aspektu ne možemo biti dovoljno nihilistični. Tko u kiničkom smislu otklanja sve takozvane ciljeve i vrijednosti, razara krug instrumentalnog uma, u kojemu se 'dobri' ciljevi slijede 'opakim' sredstvima. U našoj ruci leže sredstva tako golema domašaja (u svakom pogledu: produkcije, organizacije i destrukcije) da se počinjemo pitati mogu li još uopće postojati svrhe kojima služe sredstva. Za koje bi dobro bila nužna takva, mjere lišena, sredstva? U trenutku kada naša svijest postaje zrelom da dopusti otklanjanje ideje dobra kao nekog cilja, te se predaje onome što jest već tu, postaje mogućim opuštanje napetosti, u kojoj od sebe biva izlišnim gomilanje sredstava za imaginarne, daleke ciljeve. Samo od kinizma naovamo cinizam se da ukrotiti, nipošto iz morala. Samo vedri kinizam svrha nikada nije u iskušenju zaboraviti da život nema ništa izgubiti, osim sebe sama.''
Evo zašto mi je teško povjerovati da bi isti taj Sloterdijk sad najednom počeo mrtav-ozbiljan propovijedati daleke ciljeve tonom idealizma svrha. Postoje dvije mogućnosti: ili je skroz-naskroz prolupao, ili je - što je vjerovatnije - potrebno bolje potražiti crtu ironijskog otklona u njegovom prezentiranju ove ideje.
29.07.2010. (21:01) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
j.
Jaaako sam skeptičan kada se postavlja pitanje tko će sjesti za kormilo i upravljati znanošću. Ne zbog znanosti same, nego zbog toga što nas povijest uči da se od stoljeća sedmog naovamo u većini slučajeva radi ili o dobroj zaradi, ili o ideološkim zastranjenjima. Nije li još Mulisch u usta jednom svome liku stavio rečenicu da su najaveći trijumfi znanosti Hirošima i Auschwitz? Evo, osobno zbog slučaja kronične bolesti u užoj obitelji neizmjerno navijam za tzv. "matične stanice" (a to je samo korak do ovog o čemu ovdje pričamo). Ali svjestan sam da ta euforija može itekako biti jahanje kratke pameti, jer sutra će nedvojbeno netko doći u iskušenje stvarati "zdrave" ljude. Bumo rekli, "zdrave snage". I gdje smo onda?
Zato se slažem s ovim što je napisala Bookeraj. Oprez iznad svega!
A što se g. Sloterdijka tiče, nedavno sam se oduševljavao njegovim tekstovima o idealu kleptokracije i sadašnjosti koja pljačka budućnost, te pričom o tome da dok se mi zanosimo bačenom kosti, pljačkaju nas do koske (naravno, da se sad ne pravim važan, radi se o petnaestminutnom čitanju nečeg sa neta). Eto, kod Nemanje je bila prenijeta i Sloterdijkova teza-solucija o "ukidanju obveznog oporezivanja i njegovom pretvaranju u poklon općem – a da pritom javni prostor zbog toga ne bude nužno osiromašen". Na prvi pogled izgleda ista utopija kao i ovo o čemu piše @odmak. Ali upravo zato, @pero, stavimo se na čas u te papuče: dozlogrdio bi nam sigurno u jednom času i mrak i sarkazam, believe me, nakon svega. Jer svaki mislilac odrastao na jedanaestoj tezi težit će k tome da prognozira i rješava, a ne da tek baca blato na zelenu ploču iza katedre. I to je dokaz da svaki dobar čovjek ipak na kraju teži tome da čini (tumači) dobro.
I još samo jedan štiklec: kinički impuls! Slurp! Citat koji me odnekud iznutra presjekao kao da opet nakon dvadeset godina čujem Clashovce!
30.07.2010. (21:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
odmak
žubor vode,
i treba se bojati.
Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje,
nije svaka filozofija dobra filozofija. Slažem se, ali takva promišljanja postoje i dovoljno je da se nađe Vođa, a to se događalo da cijeli jedan narod i razmišljanje krene u tom pravcu. Zamisli da mu se ne svide plave oči pa svi plavokosi ...
Marina kuharica za male (i velike!),
evo jutros i nije ljeto.
pametni zub,
zato smo živi, živ, živ...
pero u šaci,
Europski glasnik br. 5., Zagreb 2000.
j. ,
skepsa je posve u redu, ali nauku i naum neće zaustaviti. I ti si naveo jedan od žalosnih razloga.
31.07.2010. (06:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kvaderna.blog.hr
Uživajmo u prirodnom parku.
www.hajka-cajka.blog.hr
31.07.2010. (10:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hesse
Do nedavno je, baš u Njemačkoj, zbog nacizma jedan je narod zbog čistoće jedne rase poslao drugi narod iza žice s namjerom istrebljenja
Zašto se taj 'narod' nije borio ?Između puške u ruci i radnog logora birali su ovo drugo puštajući goje da ginu.
Često se pitam kakav je to bolesni mentalni sklop u vas židovskih dupelizaca da na osnovu zatrovanosti od strane židovske štampe blatite čovjeka koji vam je,između ostaloga,dao kolektivni ugovor i borio se za osmosatno radno vrijeme a bez da ste pročitali ijednu njegovu knjigu (ili nedajbože poslušali govor).
Naravno da u štampi nećete naići na podatke te vrste a sve da i pročitate ne biste vjerovali (no zato vjerujete da je čovjek koji živi u pećini izveo napad 11.09. :) i koliko židova je taj dan poginulo tj. KOLIKO IH NIJE DOŠLO NA POSAO?
Zašto ne napišeš nešto o incidentu koji se neki dan desio kad su židovi pobili tridesetak nenaoružanih humanitaraca ?Sabra i Šatila?
Je li Hitler svojim obezvređivanjem umjetnosti i ljepote doveo do toga da djeci branim gledati TV zbog sveprisutnog pederluka i svih mogućih nastranosti puštenog u opticaj iz židovske tvornice smeća(Hollywood-a).
Hitler je ako ništa drugo a ono kao čovjek i dragovoljac borio za svoju zemlju u prvom ratu i zato mu ,kao dragovoljac domovinskog rata,skidam kapu.
02.08.2010. (00:36) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
odmak
hesse ,
ne znam imali ti smisla odgovoriti. Bilo bi najpametniji izbrisati komentar, ali to nikad ne radim. Neka ostane jer ne znam kako je uopće moguće tako razmišljati. možda netko zna.
02.08.2010. (16:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hesse
Zašto nebi imalo smisla odgovoriti?No nećeš jer sve što možeš ponuditi već davno sam apsolvirao kroz židovsko-marksističko koncipirano školstvo,štampu i izdavaštvo.
Pa ći opet pitati je li umjetnost slikarstvo i kiparstvo jednog Michelangela ili marksističko-židovski kubizam?Gdje je Shakespeare u odnosu na modernog židovskog hollywoodskog pisca ekraniziranih bljuvotina?
Što nudiš vezano za incident kad su,ponavljam, židovi hladnokrvno ubili tridesetak humanitaraca?
Zašto je Sharonu nadimak...Mesar?
Vidim da si na profesorovom blogu uredno nabrojala žrtve komunizma,no nisi navela da je taj isti komunizam proizvod iz radionice židova Karla Marksa.
Za kraj mi navedi barem jednog židova koji je u NOB-u dobio orden za hrabro ponašanje u borbi.
88
02.08.2010. (23:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...