Komentari

gosponprofesor.blog.hr

Dodaj komentar (37)

Marketing

  • Goran

    Faca je taj, sir Henry Neville.

    avatar

    03.02.2009. (16:28)    -   -   -   -  

  • gospon profesor

    @ Goran: vidjet ćemo što o tome misli tičerica.

    avatar

    03.02.2009. (16:58)    -   -   -   -  

  • hebatga

    Ofelijo,
    rano moja juta,
    poljubim te
    po tisuchu puta.

    avatar

    03.02.2009. (18:08)    -   -   -   -  

  • marchelina

    evo me, sidin u zadnjoj klupi i pokajnički nadoknađujem propušteno u školi...propušteno zbog viših sila (tipa điravanje po rivi, utakmica Hajduk-Dinamo, zaljubljivanje isl.)
    :)

    avatar

    03.02.2009. (18:10)    -   -   -   -  

  • Goran

    Živo me zanima. ;)

    avatar

    03.02.2009. (18:26)    -   -   -   -  

  • morska zvijezda

    Takva lektira u 2. srednje kod vecine ucenika moze samo izazvati odbojnost kao logicnu posljedicu nerazumijevanja.
    "Jer snovi .... – to je što nam ruku ustavlja
    I to je razlog što je nevolja
    Dugovječna."
    Tu sam negdje.

    avatar

    03.02.2009. (18:42)    -   -   -   -  

  • kukavica

    Ideš Đurđa.

    avatar

    03.02.2009. (20:29)    -   -   -   -  

  • gosponsudac

    “Hamlet nije postigao duhovni mir, ali se dokazao kao osoba vjerna svojim moralnim principima do samoga kraja i zbog toga je ličnost vrijedna iskrenog divljenja…” – tvrde maturanti (da! – nisu u drugom, nego četvrtom razredu) na http://klub.posluh.hr/lektira/analize/hamlet.htm, a ja se pitam je li maturantsko divljenje principijelnosti i duhovnome miru istinsko opredjeljenje ili tek puka tlapnja u svijetu laži. Jedna takva (koja evo već peto stoljeće odriče autorstvo sir Henrya Nevillea) mogla bi ukazati na oko što već odavna znamo: da je naš vrli civilizacijski krug utemeljen na lažima i grabežnim umorstvima još otkad je Stari zaklal Kramarića iza vlaške crkve…

    Unatoč svemu, ma tko bio autor tih stihova, vrijedi ih čitati, to da. Krijepi dušu, nema što.

    Molim da me se onako profesorski pouči: nije li takva literatura u svoje vrijeme bila općeprihaćena i popularna kao danas - bumo rekli - sapunice, te zašto je i otkad smatramo vrhunskim intelektualnim zalogajem za elitu? Je li tome razlog činjenica zabranjenog voća u ono doba koje je iziskivalo simboliku (a danas nije potrebno stvari pakirati nego se sve lijepo može reći izravno, bez po muke) ili su pak onodobni ljudi jednostavno bili prijemčiviji za misaono kompliciranije stvari nego li današnji čovjek u svojoj zvjerskoj potrazi za adrenalinom?

    avatar

    03.02.2009. (20:41)    -   -   -   -  

  • montelupo

    ih, brak i prijestolje, to bar nije tako apstraktno, al objasnite vi toj ekipi Danteove nebeske sfere...ili bilo što iz srednjovjekovne književnosti :)
    Pomaže poslati ih na Shakespearea na Exit (trik na koji bi ih se moglo dobiti je informacija da glume tipovi koji rade Laku noć Hrvatska), a zgodna je i Mrduša Donja. Šteta što više nema Bourekovog uprizorenja, to je bilo vrhunski zabavno, pogotovo fast forward na kraju :)
    A što se tiče kasnorenesansne publike - danas se sporije odrasta, a i stari Will nije baš drame pisao za tinejdžere (hm, možda Romeo i ona njegova, eventualno ;).
    Vidim da je kronološka podjela još uvijek vladajuća dogma školskog programa. Možda bi netko piscima programa trebao reći da klinci dolaze na fax a da i dalje ne znaju gdje što spada u te kućice stilova, razdoblja itd. te je svako inzistiranje bespredmetno. Dajte djeci da čitaju velike i važne knjige koje razumiju, i jezično i koncepcijski, koji će im klinac strojobravar koji zna da postoji romantizam, a ne kuži Goethea.

    avatar

    03.02.2009. (21:22)    -   -   -   -  

  • Ekstrasolarni planet

    Ne slažem se s montelupom. Da bi čovjek razumio Shakespearea na Exit trebao bi biti poprilično Shakespearski obrazovan ili barem informiran. Poigravanja interpretacijama, sve one izmjene uloga, krunotrk? Ako netko ne zna ništa o Shakespeareovim djelima predstava će ga jedva nasmijati. Čak ni Mrduša nije dobra za početak. Mislim da djecu treba odvesti ravno starom bardu u naručje. Shakespeare nije pisao (samo) za genijalce.

    avatar

    03.02.2009. (21:55)    -   -   -   -  

  • montelupo

    @ekstrasolarni (ako smijem profesore) Bojim se da je art art baš zato što ne moraš imati u rukama sve reference. Zanimljiviji je ako ih imaš - ali nije li to poticaj? Odeš na zabavnu predstavu, s plesom i pjevanjem i mačevanjem, pa krunolovom (tamo je jasno da se međusobno ubijaju da bi došli do krune, i svima je to zabavan dio, makar ne pročitali sve Henrike starog barda) i onda potražiš sve što ti fali za još bolju zabavu. Neminovno je da se iz današnjeg vremena naginjemo u prošlost, uvijek je gledamo kroz prizmu vlastitog vremena, i ne vidim zašto ne naučiti štogod vođeni kriterijem vlastitog interesa, obrnutim redosljedom od onog kronološkog. Pa pola moje generacije zna za Leonidu kroz priče Broja 1! Nema ništa loše u zabavi koja u konačnici završi i usvajanjem kakve životne pouke :) Možda sam prevelik pobornik edukativnih trikova, ali ako npr. profesor kaže: danas ćemo čitati kako su u nekom selu morali postaviti jednu renesansnu dramu jer je takva bila direktiva odozgo, pa seljani ništa ne razumiju i onda im to jedini školovani čovjek u selu prevodi, kladim se da će se klinci prvo poistovijetiti sa seljanima, a potom htjeti biti različiti od njih i čak se možda vratiti na izvorni tekst. Možda, ali i to je nešto :)

    avatar

    03.02.2009. (22:41)    -   -   -   -  

  • hebatga

    "Pa pola moje generacije zna za Leonidu kroz priče Broja 1"
    A ono drugo pola nikad chulo.
    Da se ja pitam Alan Ford bi bio obvezna lektira i ko ne bi znao napamet bar 3 broja ne bi prosho razred.

    avatar

    04.02.2009. (04:21)    -   -   -   -  

  • Heretik82

    Profesore pratim te već neko vrijeme, pa da ti ostavim i prvi komentar.....Ja sam 27godišnji diplomirani pravnik (od 6. mjeseca prošle godine), i recimo da imam nešto iskustva sa školarcima, jer sam kao student nekih 5 godina vodio slobodnu aktivnost (debata) u gimnaziji koju sam završio....To iskustvo je završilo prilično dobro, skupio sam solidnu grupicu od desetak pametnih mladih ljudi (odnosno broj im je varirao od 5 do 40 kako u kojoj fazi, ovih desetak je jezgra te grupe koja je ostala), s kojima se i danas družim (sad su već studenti), tako da dosta znam o mentalnom sklopu srednjoškolaca.....

    Inače, Hamleta sam i ja čitao u 2. srednje, i to s guštom, i nije bilo većih problema. Profa je bio genijalan, a i kako sam kažeš to je gimnazija. Međutim, moj brat ima 13 godina, i neki dan sam ostao paf, kad sam vidio da u 8. razredu ima "Romea i Juliju" za lektiru.....Naravno da je skidao podatke s interneta. Vjerujem da bih i ja u 8. razredu tako postupio iako sam imao više afiniteta za čitanje od njega. On (kao ni većina njegovog razreda), izvan školske lektire nije pročitao ništa kompleksnije od sportske stranice novina.

    avatar

    04.02.2009. (08:14)    -   -   -   -  

  • odmak

    Bilo nas je u gimnazijskom razredu svega dvoje koji smo čitali i razumijevali pročitano. I profesor naravno, iako ni to nije naravno.
    Slažem se da je Hamlet u drugom srednje prerano.
    Sviđa mi se ta ideja sa lubanjom i prikladnom odjećom. Djeci bi se svidjela, a zbornica neka se mijenja.

    avatar

    04.02.2009. (08:46)    -   -   -   -  

  • Herostrat

    Odličan post o sposobnosti razumijevanja 15-godišnje djece, ali tko će tebe, gospar profesore slušati, osim nas blogera koji se s tobom ionako slažemo :))
    Btw, po meni, nije samo problem u samoj suštini djela koji je, djeci te dobi, prezahtjevno nego i samom izričaju koji im je potpuno stran i, rekao bih, čak i smiješan...
    Predlažem stoga da se Hamlet uvede u obvezni program predškolske djece . ;)

    avatar

    04.02.2009. (10:30)    -   -   -   -  

  • Herostrat

    Nego...da čujemo objašnjenje priče o tigru i jagodi? :)

    avatar

    04.02.2009. (10:31)    -   -   -   -  

  • Heretik82

    Neutrino, nije nužno riječ o tome da je Shakespeareova poanta sama po sebi neshvatljiva. Poetski jezik kasnog 16. i ranog 17. stoljeća može biti barijera nekome tko je odrastao služeći se kraticama tipa btw,brb i lol i gledajući Big Brother u kojem je najduža i sadržajno najbogatija rečenica "A u kurac, kako ti sise vise, baš bi ih mijesio."

    avatar

    04.02.2009. (10:51)    -   -   -   -  

  • tičerica

    mislim da je faktora u nerazumijevanju djela poput hamleta više, a jezična barijera je samo jedan od njih. no vrlo bitan. s druge strane, čitah hamleta i na originalnom elizabetanskom engleskom, i mogu reći da je na hrvatskom puno razumljiviji, iako se publici kojoj je vrhunac književnog dometa titl na tv-u vjeojatno ne čini takvim. :D

    avatar

    04.02.2009. (11:48)    -   -   -   -  

  • Pax..

    Lektira? Nastavni program? Izvin'te me što u ovu raspravu upadam kroz prozor, ali što da na sve to kaže jedan iskusni ljubitelj znanstvene fantastike kad vidi da je, od svih remek-djela SF-a koja se sasvim fino mogu svrstati uz bok Krleži i Hemingwayu, od cijelog tog nemimetičkog dijela književnosti, u lektiru uvrštena ni manje ni više nego Clarkeova "Odiseja u svemiru: 2001". Nije da imam nešto protiv tog romana, ali taj primjer je sasvim fino razobličio nesposobnost gospode iz Ministart(a)va da vide dalje od podnožja svog bunjišta: jedini, ali apsolutno jedini razlog zašto je odabran baš taj roman vidim u tome što je izvjesni u sterilnim i hermetički zatvorenim glavama provinskijskih akademika vrlo cijenjeni režiser baš po tom romanu - snimio film. Dakle, da nije bilo g. Kubricka, "Odiseja..." bi bila samo jedna od infantilnih svemirskih pustolovina, ali ovako, kad je već sve tako dobro obrađeno, uz lijepe umjetničke pasaže i statičnu kameru, mora da je riječ o filozofskom djelu koje promišlja problematiku čovjekovog postojanja. Eto ti kriterija.

    avatar

    04.02.2009. (11:57)    -   -   -   -  

  • Heretik82

    Pax ne paničari......Može gore i od Kubricka i od Clarkea.......Prije 2-3 godine je u jednu od čitanki za osnovnu školu uvrštena pjesma koju je Jadranka Kosor napisala u mladim danima (ne znam jel ta pjesma još tamo), a neki srednjoškolski profesori u lektiri obrađuju i Aralicu, a u nekoj verziji čitanke se svako malo pojavi i Mile Budak.....Za razliku od navedenih lokalnih kurioziteta i mediokriteta Kubrick & Clarke stvarno jesu "likovi iz opće kulture".......Svaki na svoj način, iako možda ne na isti način kao Krleža i Hemingway.....Bolje čitati "Odiseju 2001." i gledati "Paklenu naranču" i "Dr. Strangelovea" nego čitati stranački program HDZa.

    avatar

    04.02.2009. (13:17)    -   -   -   -  

  • tičerica

    ne znam kako sam previdjela prva dva komentara! :D
    neki argumenti idu u korist sir nevillea, ali, po mom skromnom mišljenju, zar je bitno tko je napisao? bitno je što je napisano. a ono što je napisano je vrhunski. :D

    avatar

    04.02.2009. (14:14)    -   -   -   -  

  • Goran

    @ tičerica:

    Kada znamo tko je pisao, tada lakše stvari stavljamo u kontekst.
    Iz radoznalosti sam dosta "čeprkao" po tim tezama i čini mi se prilično vjerovatno da je autor upravo H.N. Aristokrat, bonvivan i diplomat.

    Za let u takvim literarnim visinama su potrebna snažna krila, a jedina što ih je Shakespeare vidio su ona kokoši što ih je krao po Stratfordu na Avonu.
    Mislim da takva vrsta literature ne ide iz praznog želuca.

    A Alan Ford je zakon. Meni su kao klincu najdraži bili "trobrojevi". Gušt traje duže ;)

    avatar

    04.02.2009. (14:57)    -   -   -   -  

  • Kinky Kolumnistica

    Znam da danas ima svakakve djece, pogotovo one neodgojene, nemarne pa čak i zlobne (o uzrocima nećemo), ali prisjećam se sada svog srednjoškolskog razdoblja. Bila sam gimnazijalka-odlikašica, a iz hrvatskog jezika rijetko da sam dobila ijednu četvorku. Međutim, unatoč mojim peticama i uspješnom svladavanju gradiva, sjećam se da smo bili pretrpani informacijama iz svih predmeta, svaki profesor je na svom predmetu inzistirao na maksimumu i pamćenju i najbeznačajnijih detalja iz knjige. Kako da u tome svemu učenici steknu potrebnu koncentraciju na bitno, kako da na jednako visokoj razini zadovolje potrebe školske lektire, logaritama iz matematike, Kanta iz filozofije, društvene stratifikacije iz sociologije, ega i superega iz psihologije ili, pak, čitavog Mozartovog opusa iz glazbenog? Istina, može se uspjeti, uspjela sam i ja, ali možda da nisam trošila mozak na sve žive i nežive godine iz povijesti, maltene, kojeg datuma je Tito ručao gulaš, a kojega ne, tada bih nešto puno važnije možda mnogo kvalitetnije apsorbirala. Ako sam imala pedeset drugih stvari za naučiti taj tjedan+lektira, možda me tih 50 stvari usporilo u svladavanju lektire od koje su mnoga djela, kako sam kažeš, čak i neprimjerena određenoj dobi. Glupo je slijediti isključivo kronologiju jer dijete tek izašlo iz osmog razreda i dijete na kraju srednje škole ipak mentalno nisu isti, a pogotovo ne po zrelosti i razumijevanju onoga što je pisac htio reći. Iako, ja se uvijek radije zalažem da otkrijem sebe u autorovom djelu, prije nego da otkrijem njega. No dobro, to je jedna druga tema. :) Kao što je druga tema i neznanje i nesposobnost pojedinih profesora, ali sudeći po tvom blogu, tebe u takve ne uračunavam. ;)

    Želim reći da je obrazovni sustav preopterećen pregrštom nevažnih informacija zbog nesposobnosti određenih kadrova da filtriraju bitno od nebitnoga i da onda zbog toga djeca ponekad nemaju ni koncentracije, ni volje, ni prostora, a ni vremena za nešto bitno, poput lektire. :)

    avatar

    04.02.2009. (18:24)    -   -   -   -  

  • zbunjen

    Od svih misli ovdje izrečenih najmanje mi se sviđa ona koja se najčešće provlači - o nesposbnosti djece da apsorbiraju ne samo šekspirova djela nego i bilo što drugo u programu iz svih nastavnih predmeta. Smatram takve stavove o djeci pogubnima ne samo za učenike nego i za nastavnike.

    Vjerojatno sam školu pohađao prije Kinky Kolumnisitice jer iako su se i kod nas učile neke "nevažne" informacije tipa datum desanta na Drvar i slično, nastavnici nikada nisu inzistirali u papagajskom ponavljanju i recitiranju istih. I nije se smatralo kako svi sve moramo savladati sa odličnim ocjenama kako bismo bili proglašeni uspješnim i zrelim učenicima i osobama. Ocjene vrlodobar i dobar su tada kotirale dobro i vrlo dobro. Nije bilo lovova na odlične i 5.0.

    Po meni zrelost se ne iskazuje odličnim ocjenama i usvajanjem svih informacija koje ti svi udžbenici i nastavnici nude. Zrelost se iskazuje u tome da izabereš i izdvojiš ono što ti najbolje ide i najviše veseli. Mene je uz logaritme privlačila i lektira. Gutao sam je puno više od onog što je trebalo po programu. I puno izvan toga. Nisam mogao prestati čitati. Kako to da sam bio zreo a da su današnji klinci svi nezreli? Uz to moram napomenuti da ponekad i nisam pročitao obaveznu lektiru ali sam pročitao na stotine drugih romana, drama, novela koje sam skupljao po knjižnicama, prašnjavim tavanima, od starih očevih prijatelja,...

    Neznanje i nesposbnost nastavnika je također priča za sebe. I ovdje tome nije trebalo biti mjesto. Također ne smatram nesposobne nastavnike odgovornima za nečiju omrznutost prema čitanju, prema matematici ili bilo čem drugom. Prvenstveno osobnu lijenost ili neodgovornost ili životno opredjeljenje smatram odgovornima za to. Imao sam "najlošije" nastavnike iz matematike te iz hrv. jezika i književnosti (tada se to zvalo hrvatsksrpski jezik s knjižebvnošću), dakle upravo iz onih područja na koje sam trošio najviše vremena u srendjoj školi. Mene "loši" nastavnici nikada nisu sprečavali da se trudim i postižem više od svojih kolega (na tim područjima). To su samo naknadno izgovori da se opravda propušteno.

    Osobno smatram kako mogućnost razumijevanja pojedinim djela više ovisi o motivaciji i težnjama pojedinca nego li o njegovoj nesposobnosti shvaćanja. Učenici nisu tako nemoćni i nesposobni kao što se nama čini. Oni su jednostavno zadojeni modernim vrijednostima u kojima sigurno Hamlet ne igra zamjetnu ulogu. Njima će Hamlet prije biti smiješan ili dosadan i neće mu posvetiti dovoljno pažnje. Ali nipošto ne mislim kada bi imali motivaciju da ga ne bi mogli razumjeti unatoć kratkom životnom vijeku, premalo iskustava ili životnih percepcija i sl... U tom smislu potpisujem neutrina - pa nećemo im valjda do fakulteta nuditi modru lastu?

    avatar

    04.02.2009. (22:48)    -   -   -   -  

  • zbunjen

    I često se upitam kako djeca imaju koncentracije i volje i vremena gledati teške krvave filmove ponekad i više sati bez prestanka?

    avatar

    04.02.2009. (22:50)    -   -   -   -  

učitavam...