Komentari

vaseljena.blog.hr

Dodaj komentar (18)

Marketing

  • lijecenikatolik

    Kad bih našao zainteresiranog programera, upustio bi se u izradu najprimitivnijeg programa za proizvodnju (poesis) poezije. Primjerice, za proizvodnju metafora dovoljne su već Aristotelove jednadžbe. Od četiri načina sklapanja metafora, iznesenih u 21. poglavlju Poetike, citirat ću tek onaj koji uzima u obzir analogiju: "Analogijom pak smatram kad se jednako odnosi drugo prema prvom kao četvrto prema trećem, pjesnik će, naime, upotrijebiti četvrto umjesto drugoga ili drugo umjesto četvrtoga. " Tako se, među ostalim, dakle proizvode fenomeni. No, to je danas, dok je umjetna inteligencija još u povojima.
    Sjeća li se tko još uopće dvojbe hoće li računala nadmašiti ljude u šahu? Nitko o tome odavno ništa ne zbori. Računala su ljude u šahu odavno pregazila no ljudi ga baš i nisu prestali igrati. Za šah je računalnim programima bila dovoljna i "slijepa" inteligencija da nas nadmaše. Za poeziju će biti dovoljna umjetna inteligencija. Zamišljam sebe u svijetu moćnih strojeva, koji će biti moji jedini suci. No, što će biti istina njihovih fenomena?
    Čini se da sve ostaje isto.
    Još nešto. Kad god se govori o smrti poezije, zapravo se misli na smrt pjesnika. Jer zašto, pobogu, u budućnosti poeziju ne bi proizvodio netko drugi/nešto drugo.. Pa valjda je poezija važnija od pjesničke taštine!

    avatar

    18.01.2009. (01:42)    -   -   -   -  

  • cveba

    ...a ti zbiljam mislish da se poesis moze proizvoditi naspram toga da ti se desi ?

    avatar

    18.01.2009. (02:25)    -   -   -   -  

  • lijecenikatolik

    Cvebo, ne razumijem pitanje, poezis naspram čega? Zašto naspram? I što da se desi?

    avatar

    18.01.2009. (02:33)    -   -   -   -  

  • cveba

    ...Maruna je dao jednu od najboljih uputa za čitanje njegove poezije, koja glasi: »Naći će se uvijek netko tko će ti reći da ovo nije poezija; ti dobrohotni štioče mirno odgovori da je suvremeno pjesništvo borba za opstanak.«

    hja, čuj, poesis ti se ili desi ili ne desi, tak bar ja mislim.

    avatar

    18.01.2009. (02:44)    -   -   -   -  

  • lijecenikatolik

    Naravno, Cvebo, ja sam velim da se ne mora desit baš poeti taj pojezis. Zašto i bi? S Marunom sam putovao po provinciji, gdje smo predstavljali njegove izabrane pjesme. Pili smo, uglavnom žestoka pića. Eto, pred smrt je dospio u ambasadorsku fotelju. Tebi je, dakako, dobro poznato da u latinskoj Americi vlada običaj da se pjesnike šalje u diplomaciju. Sjeti se samo Nerude, taj je već kao balavac bio konzul... Za Marunu mislim da je kao pjesnik tu počast zaslužio. No, što ćemo s Nevenom Juricom? A Slaviček?

    avatar

    18.01.2009. (02:58)    -   -   -   -  

  • prljava igra (!)

    Octavio Pas.
    Udes je osecaja da ne doseze istinu
    iskonobilnu.
    U nedogled ...

    avatar

    18.01.2009. (04:45)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Maruna je bio velik gospodin: po dolasku u Hrvatsku ustanovio je da u domovima većine njegovih prijatelja, mahom hrvatskih intelektualaca, gotovo da i nema knjige objavljene na Zapadu posljednjih dvadesetak godina; odmah mu je bilo jasno gdje je došao. Nedugo potom, sam je sebi rekao: Cijeli sam život sanjao slobodnu Hrvatsku. Što sam tražiio, to sam i dobio!
    Odličan tip.

    avatar

    18.01.2009. (05:50)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Neven Jurica magistrirao je s temomo "hrvatska narodna poezija".
    Budući da Jurica ne može kazati "r", nego govori "v", bezobraznici se zlurado cerekaju govoreći da je Neven magistrirao s tezom "hrvatska navodna poezija".
    Kad smo kod Jurice, pokojni je stari Sulimanac predsjedavao prvom sjednicom prvoga saziva Sabora u čijim je zastupničkim redovima bio i mr.Neven Jurica.
    Čitajući imena i prezimena zastupnika, dobri je starina došavši do Jurice na čas zastao pred titulom mr., i kako u horizontu svog tradicionalno oblikovanog svijeta nije poznavao pojam ni rang magistra, blaženo je nevino Juricu oslovio kao - monsinjora!
    Sve u svemu, monsinjor Neven Jurica magistrirao je s temom 'hrvatska navodna poezija'.
    Pa kud ćeš bolje?

    avatar

    18.01.2009. (05:57)    -   -   -   -  

  • davor

    Nego, zar doista negdje kod Platona stoji da bog proizvodi ideje? Meni je to promaklo - čini mi se da u Timeju stoji upravo obrnuto, da bog proizvodi prema idejama (koje su neproizvedene).

    avatar

    18.01.2009. (12:16)    -   -   -   -  

  • Akuzmata

    Poezija nije proizvod. Još manje je poezija hrpa riječi naslaganih po ovom ili onom pravilu. Poezija je srce životne sile. Prepustiti poeziju strojevima uistinu znači smrt poezije, odnosno života.
    Što se tiče uprezanja pjesnika u diplomatsku službu: to je jedna od žalosnih metoda kojom država (koja po defaultu teži STROJU) neutralizira poeziju. Poezija, srce života, ne može služiti, niti se njoj može služiti. Čovjek koji poeziju ne doživljava kao samu srž svojega bića, kao samo središte sile života, prije je stroj negoli zoon.

    avatar

    18.01.2009. (16:15)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Davore, evo odgovora:
    U Politeji Platon kaže da se uobičava staviti ideja neka za svako mnoštvo, a to mnoštvo su npr. kreveti i stolovi. Za sve krevete opstoji jedna ideja. Obrtnik (narodni tvorac, demiourgos) tvori spravu gledajući spram ideje, a tu ideju, naime krevet u prirodi bivstvujući, ''bog je izradio'' (597B6-7). Doslovno tako. Bog tu nastupa kao izrađivač, proizvođač, tvorac, ukratko: demijurg ideja.

    avatar

    18.01.2009. (18:21)    -   -   -   -  

  • inhibitor

    Kasparov je optužio IBM za prevaru poslije čega je tražiorevanš koji nikada nije dobio.
    Prema nekim indicijama u kućištu računala Deep Blue sjedio je Robert Fischer glavom i bradom tako da svoju tezu, liječeni, možeš okačiti mačku za rep.

    avatar

    18.01.2009. (18:27)    -   -   -   -  

  • cveba

    ..Nesho, molim te lijepo, danas je u J.L. Ivanjek pisal o krevetu naspram postelje, nisam imala pojma da je krevet turcizam, svaki dan nekaj navchimo !

    avatar

    18.01.2009. (18:54)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Je, je, Cvebo, turcizam, a taj je turcizam u Hrvatsku donio MIljenko Jergović.

    avatar

    18.01.2009. (20:04)    -   -   -   -  

  • cveba

    ..drek, Jergovic nije donio ni divan a kamo li krevet, jastuk ili poplun, pisao je bio Krleza davno o tim turcizmima, nemrem se setiti gde, sve vezano za spavanje i odmaranje...

    avatar

    18.01.2009. (22:45)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Ne, varaš se, da je Krleža pisao o krevetu kao turcizmu, onda ti ne bi danas o tome sa mnom u čudu razgovarala.
    Ne znam znaš li da je u Hrvatskoj i turizam turcizam?
    To je pak davnih dana ustanovio lucidni Predrag Figenwald.

    avatar

    19.01.2009. (00:24)    -   -   -   -  

  • davor

    Hvala na odgovoru. Valjda se radi o jednoj promjeni u Platonovom mišljenju, od Politeje do Timeja. Našao sam ovakav Barbarićev komentar uz to mjesto: ''...ono doista neobično mjesto iz 10. knjige Politeie (597c) gdje Platon govori o božanskoj 'izradi' i 'proizvodnji' postelje same. Je li tu dakle riječ o proizvodnji samih ideja? Odgovor je niječan: tumačenje tog mjesta, i uopće Platonove teologije u tom smislu da Bog u svom božanskom umu stvara ideje, misleći ih, te da zatim te ideje služe kao uzori pri stvaranju tvarnoga osjetilnog svijeta, ne nalazi potvrdu u Platona i pripada kasnijem neoplatonizmu i njime posredovanoj kršćanskoj filozofiji.
    U Timeju (29e) prikazan je bog kao božanski obrtnik, koji usustavljuje cjelinu svega na taj način da sređuje, u red dovodi zatečeni nered, tj. 'sve ono što bijaše vidljivo i ne bijaše u mirovanju nego u kretanju, izopačeno i nesređeno' (30a2-5), kako glasi jedan od zagonetnih Platonovih opisa za ono što u kasnijoj predaji biva nazvano 'materijom'. Bog dakle nije svemoćni stvaratelj iz ničega. 'Prije' svakog oblikovanja svijeta nalazi on neku od njega neovisno postojeću 'tvar' - zadovoljimo se ovdje tim imenom za ono jedva razjašnjivo hora, koje božanskom obrtničkom umijeću postavlja neprelazive granice nužnosti.'' (S puta mišljenja, str. 61.)
    Barbarić, dakle, odbacuje to mjesto kao jedino takvo i neskladno kasnijoj Platonovoj teologiji. Ali, ipak ne objašnjava taj prilično nedvosmisleni tekst. Možda se (ispričavam se sada zbog naklapanja) radi o nekoj promjeni kod Platona, koji baš po tom pitanju nakon Politeje prestaje biti ''platonist'', nalazeći i to ''hora'' koje prethodi svakom ob-likovanju?

    avatar

    19.01.2009. (09:03)    -   -   -   -  

  • NEMANJA

    Platon je u Politeji u mislima slobodan, takoreći eksperimentira. Postoji nekoliko konstanti (teorija ideja kao takva, „vaseljena“ kao kozmos, dobro kao temeljno mjerilo svega), sve ostalo spada u varijable, uključujući ulogu bogova, odnosno božjeg. Tako u prispodobi o špilji VII knjige, toj „demonskoj paraboli“ kao temeljnom narativu platonizma, nema mjesta za Boga. Govor je doduše o Suncu kao bogu, no taj nije tvorac Dobra, nego je Dobro roditelj toga boga, Sunca. U X knjizi odjednom kao proizvođač, demijurg ideja (nadosjetilnog izgleda) nastupa bog, pri čemu ideja Dobra nije spomenuta i zato nije ni izuzeta.
    Bog u X knjizi zacijelo nije isti bogu iz VII knjige, niti po biti niti po imenu. Dok je u prispodobi o špilji riječ o Suncu kao bogu, dakle o kozmičkom bogu s posve određenim imenom, preuzetim iz tradicionalne grčke mitologije, bog iz X knjige nema svoje vlastito ime, ostaje bezimen, o njegovoj biti doznajemo samo po opisu uloge koju obavlja. Najprije su tu ideje, dakle teorija ideja, potom nastupa pitanje njihova nastanka i tek u funkciji tog pitanja, dakle pod okriljem ideja nastupa bog, nastupa kao demijurg ideja. Ideje su konstanta, a njihov je demijurg varijabla. Što se izričito pokazuje u Timeju, gdje je bog demijurg kozmosa, ali ne i ideja kao proizvodnih paradigmi lijepo uređene „vaseljene“, koje su isto tako vječne kao i bog sam.
    Bog kao funkcija teorije ideje je nekakva radna hipoteza, a Platon se pri njoj ne poziva na Istinu, nego na istinitu pretpostavku, pretpostavku u svjetlu teorije ideje. Očito protuslovlje tvrdnji o proizvedenosti ideja u Politeji i vječnosti ideja u Timeju zbunjuje nas, no ne smijemo pomisliti da je riječ o jednostavnoj grešci, nepažnji ili površnosti. I ne smijemo doći do nadutog zaključka da smo mi, jer smo ustanovili to protuslovlje, pametniji od njegova autora. Nerazrješivost, možda i neobjašnjivost, koja se iskazuje kroz protuslovne izjave, proistječe iz same stvari.

    avatar

    19.01.2009. (19:40)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...