Omladina koja ima ovakvu budućnost, ne mora brinuti za druga Tita. Ne... čekaj... Zemlja koja ima ovakvu omladinu, ne mora brinuti za svoju budućnost. Tito
Htio sam kazati da sam jako ponosan na omladinu kakvu ima Vaseljena. Evo, moj dalekoistočni prijatelj i yokozuna Andrew Harlan, napisao je predivan putopis i antropološku crticu iz Japana! Zaista me veselite! Jučer Nenad Popović, noćas Babl, pred jutro Andrew... cijeli tjedan gospar Mario Kopić! Oduševljava ova dobra atmosfera i imponira koliko se neimara udružilo u izgradnji Vaseljene kao zajedničke duhovne postojbine onih koji su persona non grata in terra incognita: pravo je to podvižništvo! Hvala vam, drugovi i drugarice! Od srca vam hvala!
06.09.2008. (07:20)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
balkanci su toliko zen da to vise uopce ne primjecuju.. sto je za druge umjetnost zivljenja i nirvana za nas je svakodnevica koja pocinje casicom jutarnje rakije
06.09.2008. (07:44)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Giordano Bruno i Hegel su nas, svaki na svoj način, uputili: svijet je prožet jedinstvenom zakonitošću: onaj čempres u osnovi je istovjetan onom Nemanji. Isto nam govore i mnoga druga učenja, pa i sam Zen. Stoga ne valja inzistirati na nepremostivosti razlikâ između čempresa i Nemanje: razlike nisu granice koje prelazimo tek da bismo se čudili onom drugačijem. Razlike, zapravo, ne postoje: to što mi nazivamo razlikama, jesu emanacije Jednoga.
06.09.2008. (13:48)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Suzi, dolijala si i ti! Ne bi vjerovala, ali ima i dalje: U Japanu, u japanku, s japankama na nogama - i njenim i svojim!
Druže Harlan, pogledaj molim te, kad smo kod rada svakog, pa i najneznatnijeg sudionika preseljenja hrama, ovaj pojam u knjizi koju sam već spominjao, Japan's Cultural Code Words. Nevjerojatni su. To je ono što fascinira: oni su naprosto izelaborirali te koncepte još za prve gradnje hrama, i rafiniraju ih stotinama i više od tisuću godina. Nikad ne ću zaboraviti jednu tvoju rečenicu o Japancima (kad si mi prepričavao zgodu sa izgubljenim/nađenim novčanikom): Oni paze jedni na druge! Dublje od Parmenida i Hegela nemre se iti, ali ni više od toga što si u toj rečenici kazao: ako je cjelokupna praktična filozofija zaokupljena time kako živjeti u skladu sa sobom i sa drugima, ova ideja, da pazimo jedni na druge, da čuvamo jedni druge, etički je i politički ideal! Ne znam kako bih reagirao na Japance da živim u Japanu, ali ovako, na daljinu, i ja sam bre Japanac, majke mi!
06.09.2008. (18:52)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Hvala ti na poukama, što ćeš starost mi je pobrkala važna razlikovanja kod Aristotela. Pustimo Aristotela, estetiku i parfeme. Molim te ako imaš vremena ili kad budeš imao da mi ukratko samo napišeš o spojivosti slobode i determinizma kod Kanta i fizikalista, ako nešto znaš o tome. To me neko vrijeme mučilo. Unaprijed zahvaljujem.
06.09.2008. (23:18)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Jesi li ti studirala filozofiju kod isusovaca? Oni se time posljednjih godina bave. Najbolja knjiga koje će dati sve odgovore na takva tvoja pitanja Fizikalizam je Nevena Sesardića, IIC SSOS, Beograd 1984. Nije to tako teško: istovremenost slobode i determiniranosti objašnjiva je našim izborom da se ode ili ne ode u rat, npr.; naime, kod takvih, fundamentalnih odluka, mi zapravo, svatko od nas ponaosob (i zato je to uisitnu naša slobodna volja), nemamo izbora! Drugim riječima, mi smo determinirani time što sami jesmo, iako smo kao ljudi bića slobode. Striktno kazano, time smo određeni jedino kauzalitetom iz slobode, a opet ne niječemo nekakvu determiniranost. Kao što vidiš, moglo bi se kazati da čovjek na taj način nije određen izvanjski, heteronomno, nego autonomno, i mada bi Pooka tu sada protestirao, točno primjetivši da je ta autonomija shvaćena patološki, što će kazati da smo određeni ne onim općim, ljudskošću, nego naprotiv partikularnim, našim vlastitim habitusom, ja bih odgovorio da se tu mora Kanta čitati sa Sadeom: riječ je o vezanosti samog Općeg uz Partikularno, o tome da je najviša partikularnost partikularnost samog općeg. No, ta tema izgleda samo prividno novo i gromopucateljno; recimo, sjećam se stare dobre formulacije razlike tragičkih motiva: u antici, neko je zbivanje tragično stoga jer nije moglo biti drukčije, dok se Shakespeareova tragedija, kažu, sastoji upravo u tome jer je moglo biti drukčije. Čovjek odlazi u rat iako je, teoretski, mogao ne otići; no, zato jer je takav kakav jest, recimo domoljub, taj konkretan čovjek i nije mogao postupiti drukčije: njegov je ethos njegov daimonion. To je jedna od sofisterija koja prividno rješava ovaj problem. Jasno, kao i sve druge, puka je obmana uma. No, tješi me da su takve i zagonetke: filozofija i nije nego žanr fantastičke književnosti. U tome je naša ljudska veličina: bez obzira kakav softer u našim mozgovima - da budem fizikalist - samoprogramirali (dolaženje Duha k sebi), mi jednako dobro funkcioniramo u svim uvjetima: vjerovali da je Zemlja kugla ili ravna ploča, mi podjednako stojimo uspravni kano klisurine i nekako se već cijelu jednu povijest nosimo sa svim nedaćama ljudske sudbine. Biti čovjek, to je zaista herojska sudbina.
07.09.2008. (02:30)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Omladina koja ima ovakvu budućnost, ne mora brinuti za druga Tita. Ne... čekaj...
Zemlja koja ima ovakvu omladinu, ne mora brinuti za svoju budućnost.
Tito
Htio sam kazati da sam jako ponosan na omladinu kakvu ima Vaseljena.
Evo, moj dalekoistočni prijatelj i yokozuna Andrew Harlan, napisao je predivan putopis i antropološku crticu iz Japana!
Zaista me veselite!
Jučer Nenad Popović, noćas Babl, pred jutro Andrew... cijeli tjedan gospar Mario Kopić!
Oduševljava ova dobra atmosfera i imponira koliko se neimara udružilo u izgradnji Vaseljene kao zajedničke duhovne postojbine onih koji su persona non grata in terra incognita: pravo je to podvižništvo!
Hvala vam, drugovi i drugarice!
Od srca vam hvala!
06.09.2008. (07:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hemicar
balkanci su toliko zen da to vise uopce ne primjecuju.. sto je za druge umjetnost zivljenja i nirvana za nas je svakodnevica koja pocinje casicom jutarnje rakije
06.09.2008. (07:44) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Catma
Palac gore da Andrew nastavi
06.09.2008. (10:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
doktor Jatogen
Giordano Bruno i Hegel su nas, svaki na svoj način, uputili: svijet je prožet jedinstvenom zakonitošću: onaj čempres u osnovi je istovjetan onom Nemanji. Isto nam govore i mnoga druga učenja, pa i sam Zen. Stoga ne valja inzistirati na nepremostivosti razlikâ između čempresa i Nemanje: razlike nisu granice koje prelazimo tek da bismo se čudili onom drugačijem. Razlike, zapravo, ne postoje: to što mi nazivamo razlikama, jesu emanacije Jednoga.
06.09.2008. (13:48) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
suzi q.
svršio u japanu ili u japanku?
06.09.2008. (17:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Suzi, dolijala si i ti! Ne bi vjerovala, ali ima i dalje: U Japanu, u japanku, s japankama na nogama - i njenim i svojim!
Druže Harlan, pogledaj molim te, kad smo kod rada svakog, pa i najneznatnijeg sudionika preseljenja hrama, ovaj pojam u knjizi koju sam već spominjao, Japan's Cultural Code Words.
Nevjerojatni su. To je ono što fascinira: oni su naprosto izelaborirali te koncepte još za prve gradnje hrama, i rafiniraju ih stotinama i više od tisuću godina.
Nikad ne ću zaboraviti jednu tvoju rečenicu o Japancima (kad si mi prepričavao zgodu sa izgubljenim/nađenim novčanikom): Oni paze jedni na druge!
Dublje od Parmenida i Hegela nemre se iti, ali ni više od toga što si u toj rečenici kazao: ako je cjelokupna praktična filozofija zaokupljena time kako živjeti u skladu sa sobom i sa drugima, ova ideja, da pazimo jedni na druge, da čuvamo jedni druge, etički je i politički ideal!
Ne znam kako bih reagirao na Japance da živim u Japanu, ali ovako, na daljinu, i ja sam bre Japanac, majke mi!
06.09.2008. (18:52) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Aurelia
Hvala ti na poukama, što ćeš starost mi je pobrkala važna razlikovanja kod Aristotela. Pustimo Aristotela, estetiku i parfeme. Molim te ako imaš vremena ili kad budeš imao da mi ukratko samo napišeš o spojivosti slobode i determinizma kod Kanta i fizikalista, ako nešto znaš o tome. To me neko vrijeme mučilo. Unaprijed zahvaljujem.
06.09.2008. (23:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Jesi li ti studirala filozofiju kod isusovaca? Oni se time posljednjih godina bave.
Najbolja knjiga koje će dati sve odgovore na takva tvoja pitanja Fizikalizam je Nevena Sesardića, IIC SSOS, Beograd 1984.
Nije to tako teško: istovremenost slobode i determiniranosti objašnjiva je našim izborom da se ode ili ne ode u rat, npr.; naime, kod takvih, fundamentalnih odluka, mi zapravo, svatko od nas ponaosob (i zato je to uisitnu naša slobodna volja), nemamo izbora! Drugim riječima, mi smo determinirani time što sami jesmo, iako smo kao ljudi bića slobode.
Striktno kazano, time smo određeni jedino kauzalitetom iz slobode, a opet ne niječemo nekakvu determiniranost. Kao što vidiš, moglo bi se kazati da čovjek na taj način nije određen izvanjski, heteronomno, nego autonomno, i mada bi Pooka tu sada protestirao, točno primjetivši da je ta autonomija shvaćena patološki, što će kazati da smo određeni ne onim općim, ljudskošću, nego naprotiv partikularnim, našim vlastitim habitusom, ja bih odgovorio da se tu mora Kanta čitati sa Sadeom: riječ je o vezanosti samog Općeg uz Partikularno, o tome da je najviša partikularnost partikularnost samog općeg.
No, ta tema izgleda samo prividno novo i gromopucateljno; recimo, sjećam se stare dobre formulacije razlike tragičkih motiva: u antici, neko je zbivanje tragično stoga jer nije moglo biti drukčije, dok se Shakespeareova tragedija, kažu, sastoji upravo u tome jer je moglo biti drukčije. Čovjek odlazi u rat iako je, teoretski, mogao ne otići; no, zato jer je takav kakav jest, recimo domoljub, taj konkretan čovjek i nije mogao postupiti drukčije: njegov je ethos njegov daimonion.
To je jedna od sofisterija koja prividno rješava ovaj problem.
Jasno, kao i sve druge, puka je obmana uma.
No, tješi me da su takve i zagonetke: filozofija i nije nego žanr fantastičke književnosti.
U tome je naša ljudska veličina: bez obzira kakav softer u našim mozgovima - da budem fizikalist - samoprogramirali (dolaženje Duha k sebi), mi jednako dobro funkcioniramo u svim uvjetima: vjerovali da je Zemlja kugla ili ravna ploča, mi podjednako stojimo uspravni kano klisurine i nekako se već cijelu jednu povijest nosimo sa svim nedaćama ljudske sudbine. Biti čovjek, to je zaista herojska sudbina.
07.09.2008. (02:30) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
NEMANJA
Aurelija, pogledaj ovih desetak minuta predavanja.
07.09.2008. (04:55) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Herzog
Znam za taj pojam iz knjig Japan's Cultural Code i jednom cu ti o tome napisati neke anegdote. Drago mi je sta ti se tekst svidio.
07.09.2008. (11:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Aurelia
Hvala ti na objašnjenju i Žižeku, koji je genijalan, potražit ću Sesardića da još malo više razumijem
07.09.2008. (14:17) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...