Komentari

putkasvjetlu.blog.hr

Dodaj komentar (27)

Marketing

  • Dream_Maker

    I opet ponavljam ono što sam već rekla.
    Tvoj sin je poseban već samim tim što ima tebe za majku.
    Prekrasnu, nježnu, punu ljubavi i razumijevanja.
    Iskreno mi je drago da sam na ovom čudnom putu kroz virtualni svijet "upoznala" nekoga kao što si ti.

    Grlim i poljubac ostavljam.

    R.

    avatar

    27.04.2007. (10:44)    -   -   -   -  

  • misli srca

    kad sam ti napisala da oni koji mu se rugaju često budu u biti djeca s većim problemima,nisam htjela da se tješiš s nečim gorim,nego da ga naučiš neka gleda u pozadinu stvari.nama je Sudac rekao"ako netko viče na tebe,ako se iživljava,ta osoba je u problemu,a ne ti.Ona ima problem." Kad na taj način gledamo(a istinit je),manje nas pogađa ono negativno što dobivamo od ljudi.Ne znam je li opaska bila na moj komentar,ali ako jest,želim ti to razjasniti,jer ja nisam inače nikad,baš nikad osoba koja se tješi jer je drugom nekom gore.Bože sačuvaj,to mi je odvratno.

    S tvojim sinom će biti sve ok,jer ima veliku pomoć u tebi,koja gledaš na sve to ispravno.Znaš mu pomoći.

    avatar

    27.04.2007. (11:15)    -   -   -   -  

  • Auris

    Draga, sve će biti ok. samo budi hrabra, a riječi podrške i utjehe uvijek ćeš naći.
    Pozdrav.

    avatar

    27.04.2007. (11:22)    -   -   -   -  

  • LetShana

    tek sad sam pročitala ova zadnja tri posta....najprije da se samo nadovežem da i ja sama imam problema s tablicom množenja konkretno, ali toga se uopće ne sramim jer nikada nisam bila na ti sa brojevima (imaj na umu da ti ovo piše jedna mlada učiteljica...).
    Što se tiče disleksije i disgrafije tvoga sina...potrebno je da mu prilagode školski program, tj. da ima individualiziran program, prilagođen njegovim potrebama i mogućnostima, što ne znači da je on manje ili više vrijedan od ostalih učenika u razredu, a to je naime dužnost učiteljice ili razrednika kao i svog ostalog školskog osoblja da ostaloj djeci na njima prihvatljiv način objasni, kako bi što manje dolazilo do neugodnih situacija po tvoga sina.
    Nažalost, ni učitelji ne mogu previše utjecati na djecu u određenim slučajevima, jer odgoj prvenstveno dolazi od kuće, odnosno roditelja.
    Tada bi bilo potrebno da učitelji sazovu roditeljski sastanak i svim ostalim roditeljima objasne situaciju....ako netko od njih to ne shvaća...nažalost za preodgoj odrasle osobe je prekasno....
    Dobro je što s njim radi cijeli tim stručnjaka i koliko god to bilo mukotrpno kako za vas tako i za njega najviše...ne treba mu ništa drugo nego sve ovo što si i sama već napisala...puno ljubavi, razumijevanja, strpljenja i truda...a što se tiče ruganja ostale djece...svako dijete je u jednom periodu svog života preživjela razna ruganja i neugodne situacije...evo već je 4 razred, još malo i sam će shvatiti kako neke stvari u životu funkcioniraju...iz dana u dan mijenjaju se razni odnosi...danas si najgori, a sutra najbolji ili obratno...a pogotovo u školskom razdoblju. Djeca znaju biti jako okrutna jedna prema drugima....za vrijeme njihovog boravka u školi učitelji bi se bar donekle trebali pobrinuti da atmosferu održavaju 'normalnom'...
    Joj, draga, molim te nemoj mi zamjeriti ovaj dugi komentarčina...želim vam samo puno sreće ;)

    avatar

    27.04.2007. (11:31)    -   -   -   -  

  • Danči

    Živi i uživaj u ljubavi koju daješ i primaš :)

    avatar

    27.04.2007. (11:51)    -   -   -   -  

  • promatram, razmišljam

    Čudan je ovaj naš život ... staza na kojoj nailazimo na mnoge krivine a moramo ih poravnati.

    Po nekad nam se čine ne moguće a po nekad, jednostavno ide ...

    Ulijevaj sigurnost u tvog malog princa, nek stekne samopouzdanje, to mu trebaaaa i vidit ćeš, ti i drugi članovi obitelji ste mu psiholozi, defektolozi, sve što treba u ovom periodu.

    Nikad, nikad pred njim ne smiješ biti bespomoćna mama, i on nikad ne smije osjetiti da ga ne voliš kao drugo dvoje djece ... uz Božju pomoć, gledat ćeš kako mali princ izrasta u jakog, veselog, nadasve bezbrižnog muškarca.
    Lijep pozdrav ostavljam.

    Eto, draga Sanja, kopirala sam ti moj komentar na prethodni tvoj post ... i još jednom ponavljam ... uz Božju pomoć, gledat ćeš kako mali princ izrasta u jakog, veselog, nadasve bezbrižnog muškarca.

    Lijep pozdrav ostavljam.

    avatar

    27.04.2007. (11:57)    -   -   -   -  

  • posoljeni zrak

    I što da ja tebi sada napišem kad ne znaš da se ona žena preziva Grabar - Kitarović...??? :))))))
    Šala, šala....
    Malo sam u žurbi i ne pada mi na pamet neki moj biser... ja sam bila genijalac za neke stvari, ne ovako matematičke kao ti, nisam niti razumjela što pišeš a kamoli bih znala riješiti postavljeno, nego... nije mi bilo ravne.... u mnogočemu...
    A sad, kad si ti takav genijalac i unikat, pa što bi oni drugi htjeli da je tvoj sin neki osrednji lik kojeg nitko neće niti zamijetiti...
    Šaljem pusu i poklanjam - buržoaziju :)))
    Originalna si, stvarno :))))
    Sve ti dobro, mila moja :)))))

    avatar

    27.04.2007. (12:12)    -   -   -   -  

  • Fatal Adomnan

    predivno napisano! netko je gore napisao da je tvoj sin sretan već samim time jer ima tebe za majku i s time se u potpunosti slažem! jer koliko ljubavi prosipaš prema nama nepoznatim ljudima na blogu i forumu mogu samo zamiliti kako je tvom sinu kad si u njegovoj blizini..koja je to milina.. pusa..

    avatar

    27.04.2007. (12:17)    -   -   -   -  

  • more nade

    A tako je to kad smo svi unikati i svatko ima dar za nešto. :-) Kad-tad taj dar mora zablistati pod suncem. I ti si dobar primjer i svome sinu i nama drugima. I ja imam sličnih problema kao ti. NO, da ti budem iskrena baš ni ne mislim o tome, niti im dajem ime. Nekad se samo pitam kako to da sam završila sve te škole. Pravo čudo. Mislim dar vjere. Nemoguće-moguće. Tako je to, a da sam pametna nisam, jedini odgovor ostoje On to tako želi. I to je to. Tako to i prihvaćam i više ne pitam. On zna zašto mi je nešto dao/uzeo.

    avatar

    27.04.2007. (12:41)    -   -   -   -  

  • avangarda

    lijep ti vikend Sanjice!

    avatar

    27.04.2007. (14:24)    -   -   -   -  

  • saraja azra

    prvo o kolindi
    ona je GRABAR KITAREVIĆ
    a biti roditelj....biti dobar..roditelj i ....nadam se biti i ponosan roditelj ...vjeruj mi to mi je najveći izazov u životu i iz minuta u minut iz sata u sat sebe preispitujem i jako se trudim al ...nekako osjetim da i nije sve do mene ...da i nije baš sve u trudu....ima tu i umijeća ...čini mi se da za roditeljstvo isto treba imat dara a draga moja sanja iz tvojih riječi...dar progovara....
    lijepi pozdrav

    avatar

    27.04.2007. (14:33)    -   -   -   -  

  • seka ara terezija

    samo pozdrav ostavljam i vratit cu se ...
    nadam se da si dobro i primiti puno pozdrava od male are terezije...
    bog s vama...
    kissssssss

    avatar

    27.04.2007. (18:22)    -   -   -   -  

  • otkucaj

    Eh, tablica množenja, nije joj dobro sjela, a sad došlo djeljenje, opet muka; al kad mama malo duže sjedi s njom onda bolje uđe u glavu. . . pozdrav

    avatar

    27.04.2007. (19:03)    -   -   -   -  

  • Rose And Butterfly

    htjela bih da te mogu utjesiti... da mogu reci, ej bit ce sve dobro... ali to jednostavno nije tako, jer ne znamo kaj nam nosi sutra... prepoznala sam se u tvojim problemima, samo ja nemam djece... i iskreno, bojim se sto bi se jednog dana moglo dogoditi... ne zelim reci da mi je gore ili isto kao i tebi tebi jer to nikad ne mogu znati, ali znam kroz kaj prolazis... jer kak' si ti napisala da umjesto d pises 2 ja tako mijesam npr. x i 8... svoje ime nisam normalno znala napisat, pisala sam ga u prvom i drugom osnovne sa S okrenutim u drugom smjeru i nikako nisam mogla shvatiti zast svi lude oko toga... i nitko se nije zamarao s mojim problemima, jer nikom nije palo na pamet o cemu se radi... tek sam u srednjoj skoli otkrila u cemu je problem...
    i znas, sjecam se jednog groznog trenutka iz osnovne... morala sam pjevati pjesmu o nekom kosu... a ne samo da je bila katastrofa zapamtiti pjesmu nego sam i krivo izgovarala (pjevala) neke rijeci... i svi su se smijali... istina, djeca su okrutna... ali znas (sigurna sam da znas), tako se naucis boriti za sebe... htjela bih da mogu reci nesto pametno, ali ne mogu... samo ti zelim reci da se drzis... i vjerujem da ce tvoj sin to znati cijeniti... jer mene je majka naucila puno toga, pa cak i to da svoje ime napisem normalno... i to je ono najbitnije... ne ono kaj nisam znala pisati normalno, ne ono kaj su se svi smijali iz toga... nego ono da je majka bila uz mene i tjesila me kad mi je bilo najgore... :) toliko od mene... lijep pozdrav...

    avatar

    27.04.2007. (19:12)    -   -   -   -  

  • moj val

    Hrabri ste ti i sin. A ovo na kraju je divno isto. Spoznajmo to i onda je lakše puno, puno, puno ljubiti...

    avatar

    27.04.2007. (21:51)    -   -   -   -  

  • meani

    Sigurna sam da taj mali nedostatak kod tvog djeteta neće utjecati na kvalitetu njegova života. Pa imaš sebe za primjer.

    avatar

    28.04.2007. (08:27)    -   -   -   -  

  • Kontesa Nera

    Ne postoji ljepša i teža zadaća u jednom životu nego biti majka. Cijelog svog života ostaješ zaštitinica onog malog bića kojeg si bojala se primiti na ruke u bolnici. Cijelog života se pitaš da li si dala dovoljno onome ili onoj koju si donijela na svijet i samim tim što si podarila život smatraš se odgovornom za taj život. Nema tog čina koji bi te odvratio od tvog djeteta. Ono može činiti grozne stvari tebi, drugim ljudima ali ono je uvijek tvoje dijete. To je majčinska ljubav, ljubav koja ponekad i sputava. Za jednu svoju dobru prijateljicu mislila sam da nema osjećaja kad je donijela neke odluke u vezi svoje kćeri, nedavno mi je priznala da joj je pucalo srce ali da je morala postupiti tako, da ju je morala pustiti.

    avatar

    28.04.2007. (08:32)    -   -   -   -  

  • dejmon

    Lijepi pozdrav.

    avatar

    28.04.2007. (21:04)    -   -   -   -  

  • Tri Pojma

    dolazim ti veselo obznaniti da sam zadaću skrpala. rezultati su u nedjelju u 12.
    a onda sam čula nešto čarobno... buržoazija prekrasan crveni cvijet. :)
    znaš li da postoje ljudi koji vide mirise i čuju boje? ja bih rekla da je to dar.
    ti možda imaš poteškoće u nekim naizgled uobičajenim sitnicama, ali smo mi, prosječna manjina, uskraćeni za neka druga iskustva.
    toplo te pozdravljam :)

    avatar

    29.04.2007. (00:00)    -   -   -   -  

  • prilagodba na tijesnu kožu.....

    Istina, svatko ima neku svoju manu.......samo ih neki skrivaju kao zmija noge, a neki su u stanje od toga napravit komediju.....(da, skoro sam se upiškila zbog buržoazije, točno sam zamislila kako bi trebao izgledati taj cvijet-nešto poput gladijole ili?).....inače, sve je ok, samo sam malo u gužvi ovih dana.......pisat ću ti mail uskoro......jubin te:))

    avatar

    29.04.2007. (07:46)    -   -   -   -  

  • moja razmišljanja,moji snovi

    ej! super post stvarno iskreno i istinito...pozdrav

    avatar

    29.04.2007. (13:27)    -   -   -   -  

  • amarcord

    Sva pravdanja, su pravdanja sebi :) Ni ja Kolindi ne pamtim prezime, ali njen lik mi je vrlo živo u sjećanju, simpatična, šarmantna i poželjna ženica, naravno, jarcu kao što sam ja, oprosti na iskrenosti, i nemoj se zanositi pravednošću, kamoli reciprocitetom, neki postižu puno uz vrlo malo truda, dok drugi potrate život i ne učine ništa bitno vrijedno, ne za mene, to je lako, nego ni za sebe, i ne vrijede tu floskule o skromnosti i "pravim" vrijednostima, treba znati što se želi, a onda to i postići, to životu daje vrijednost, ostalo su zavaravanja, i opet, oprosti na iskrenosti, čaša može biti prazna i nakon što je popijena, ali i ako nije ni natočena :)

    avatar

    29.04.2007. (15:33)    -   -   -   -  

  • aquaria

    Ni ja se često ne mogu sjetiti i to poznatijih stvari nego što je ovo dvostruko prezime :))) a što sam tek pisala... Kod mene je problem bio taj što je u najranijoj dobi baka kod koje sam živjela u najboljoj namjeri od mene čiste ljevakinje napravila dešnjakinju. Tako sam prve dvije godine školovanja stalno nešto okretala i brkala strane svijeta... Djetetu treba uliti sigurnost da je voljeno i zaštićeno. Sve ostalo dolazio samo po sebi. Pozdrav veliki ostavljam! :)))

    avatar

    29.04.2007. (18:34)    -   -   -   -  

  • juznjacka utjeha

    dosad se nikad nisam susrela sa takvom osobom. ali mogu zamislit poglede i rijeci djece koje te vrijedjaju a zapravo te se boje jer si posebniji i unikatniji. nikad nisam shvatila zasto se djeca boje razlicitosti. jeli to urodjeno ili steceno?

    nadam se da ce tvoj sin shvatiti poantu zivota i da ce iz njega iskoristiti najbolje.

    topli pozdrav

    avatar

    29.04.2007. (22:15)    -   -   -   -  

  • flip-flops

    Grozno je kad te djeca u školi zezaju zbog neke 'mane'.. Nažalost osjetila sam na to na svojoj koži.. Ali još gore je kad učitelji(ce) ne razumiju problem i onda stvar još pogoršaju nekim prodikama, sprdnjama isl.. U osnovnu je išao sa mnom u razred dečko koji je imao ozbiljnih problema s čitanjem, kao da je mucao dok je čitao, svaku treću riječ bi par puta ponovio. A učiteljica ga je samo ismijavala pred svima nama "Ja vidim da tu samo jednom piše- mama, gdje ti vidiš da to piše tri puta za redom? Djeco je l' netko vidi gdje to piše?" I naravno da smo mu se svi smijali.. I danas kad shvaćam o čemu je riječ i da on nije bio kriv za to, neopisivo mi je žao što sam mu se i ja skupa s drugima smijala.. BTB

    avatar

    29.04.2007. (22:48)    -   -   -   -  

učitavam...