>
Najveličanstvenija biljka
 Konoplja potječe iz Staroga svijeta, a u 16. stoljeću biva prenijeta u zemlje Zapadne hemisfere. Pripada među najstarije kulturne biljke. Uzgajanjem, proširena je u gotovo sve zemlje globusa, pa se može smatrati pravom kozmopolitskom biljkom. Može uspijevati u najrazličitijim klimatskim i ekološkim uvjetima. Raste kao korov i kao uzgajana biljka. O velikoj raznolikosti, a i proširenosti konoplje, svjedoče i brojna imena koja se za pojedine forme Marihuane upotrebljavaju u najrazličitijim dijelovima svijeta: kif (Maroko, Alžir), sutol (Sirija, Libanon), kabak (Turska), charas, ganja i bhang (Indija), dagga (južna Afrika), djamba (centralna Afrika), maconha (Brazil). Jednogodišnja je zeljasta biljka koju zovemo „Kanabis sativa. U botanici je klasificirana kao pripadnica obitelji Cananabiceae, roda Kanabis. Ima uspravnu stabljiku i prstenasto raspoređene listove. Postoje biljke koje se svrstavaju u konoplje, no Kanabis je najkorisnija od tih biljaka. Većina se botaničara slaže da postoje tri vrste: Kanabis sativa, najraširenija među njima, visoka je, dugih i rijetkih grana, a naraste i do šest metara; Kanabis indica je niža, visoka od 90 do 120 centimetara, piramidnog je oblika i gustih grana; Kanabis ruderalis visoka je oko šezdeset centimetara, ima malo grana ili ih uopće nema. Postoji još jedna tvrdnja, koju zastupaju drugi botaničari; prema njima, rod ima samo jednu visoko varijabilnu vrstu, Kanabis sativu, s dvije podvrste, sativom i indicom. Prva raste sjevernije i proizvodi više vlakana i ulja; druga raste južnije i proizvodi više toksične smole. Boje variraju od sivo-zelene do zeleno-smeđe, a u teksturi je slična origanu. Konoplja je dvodomna biljka (što znači da postoji muška i ženska biljka) i kada izraste do kraja, ima veoma intenzivan miris. Ženske su biljke veće i nose brojne cvjetove, dok su muške manje i tvore cvatove u obliku metlice. Plodovi biljke su sitni, jednosjemeni oraščići. Zapravo samo značenje riječi Kanabis (konoplja) i Sativa (korisna), odaje korisnost biljke. Kanabis je najizdržljivija od svih biljaka konoplje. Njezinom obradom dobiva se najčvršća tkanina, nazvana Canavass. Canavass je bila široko upotrebljavana tkanina, služila je za izradu platna za jedra u ranoj industriji brodogradnje, jer je bila do tada jedina poznata tkanina, koja u dodiru s morem odnosno sa soli ne bi istrunula. Isto tako, Kanabis daje još tri proizvoda, koje ostale konoplje ne daju: sjeme, tvar od koje je moguće dobiti papir i gorivo te lijek. Marihuana je osuseni listovi i cvijetovi biljke cannabis sativa, koja sadrzi razlicite kolicine ne-narkoticne droge THC (tetrahydrocannabinol). Kada pusi ili jede dobija se osjecaj "naduvanosti" (high). Razlice vrste biljke proizvode razlicite osjecaje, svaka na svoj nacin ( neke cak i lose osjecaje - rijetko) Cannabis je klasifikovan kao ilegalan u Jugoslaviji i u vecini drzava, mada vecina biljki nemaju cak ni dovoljno THC-a da bi se zvala marihuana. Idelni opis osobe koja pusi marihuanu ne postoji. Od mladih do starih, do bolesnih i zdravih, ludih i nesrecnih itd. Mnoge osobe u istoriji covjecanstva su konzumirali marihuanu, primjer: Sekspir ciji stimulant je bila marihuana, Dr Frances Thackery i profesor Nick van der Merwe su pronasli dokaze da je sam Sekspir koristio marihuanu kao stimulant u pisanju. (opsirnije BBC NEWS Online, Oct. 30, 2000) Nijedna droga nije ne-rizicna, ali poslije 150 godina istrazivanja jedini ozbiljan nezdrav osjecaj koji marihuana donosi je bronhitis, ali i dalje je zdravije nego duvan i duvaci puse manje duvana. Ali risk od dima se moze smanjiti pusenjem iz waterpipes sa manjim kolicinama trave. "Moreover, cannabis is a proven medicinal herb with hundreds of modern therapeutic uses in treating ailments like stress, glaucoma, MS, asthma, arthritis, cancer therapy, AIDS symptoms, epilepsy, nausea, anorexia, depression, etc." (New York Times) Pocetkom 1988 sudija Francis Young poslije detalnog istrazivanja i analiziranja je donio presudu: "Marijuana is far safer than many foods we commonly consume." Naucnici su dokazali da marihuana ima najmanji broj smrti u jednoj godini: Tobako ----------------------------------------------------340,00 to 425,000 Alkohol (bez ubistava i nesreca) ---------------------150,000+ Drug Overdose (recepti) -------------------------------14,000 to 27,000 Drug Overdose (ilegalni)--------------------------------3,800 to 5,200 Aspirin -----------------------------------------------------180 to 1000+ MARIHUANA ---------------------------------------- 0 Dali marihuana korisnici prekrsavaju zakon i koriste nasilje? Odgovor: Ne, najvjerovatnije jedini zlocin koji marihuana korisnici su pocinili je koriscenje marihuane ( pogotovo kad se poredi sa alkoholom, amfetaminima i barbituratima. Jedino bi idiot posumnjao da naduvana (pod dejstvom marihuane) osoba je sposobna za bilo kakav nasilni akt. Dali je Marihuana psihicki zavisna? Odgovor: Ne, najcesce marihuana se koristi zbog relaksacije i zezancije. Dokazano je da je marihuana na skali zavisnosti ispod kafe, cokolade i sladoleda, a da ne govorimo i cigaretama i ostalim sranjima. Da li marihuana ugrozava seksualni zivot i fertilitet muskarca? Odgovor se moze odgovoriti iz licnog iskustva. NE! Neka od istrazivanja su pokazala smanjenu koncetraciju spermatozoida ali poslije unosenja velikih doza marihuane (sa sjemenkama) pa su onda provalili da samo sjemenke izazivaju fertilitet, pa su onda i tu presudu promjenili. Dokazano je da za vrijeme prestanka unosenja cak i sjemenki marihuane u organizam seksualni zivot spermatozoida se vraca u normalu, huraaaaaaaa.  I strogo podvlacimo, da danasnja medicina zna dobro da marihuana nije stetna, i da sadrzi 63 ljekovite substance, tako da je vrijeme doslo da se vise ne lazemo, nego da sa tacnim i jasnim informacijama i cinjenicama, dozvolimo svima koji su punoljetni, da sami odlucuju hoce li ponekada pusiti marihuanu ili ne! Takodje legalizacija navedenih prirodnih droga, smanjila bi nepotrebne ogromne troskove u sudstvu, policiji, porezu, jer onda bi imali vremena da gone prave, "opasne" kriminalce. ULIČNA IMENA Marihuana: trava, gandža, vutra, džoint (ova droga ima preko 200 uličnih imena u cijelom svijetu). Hašiš: šit IZGLED Marihuana: liči na finije ili grublje izrezan duhan karakterističnog mirisa na sušeno sijeno čijim se gorenjem oslobađa jaki, lagano sladunjavi, miris zapaljenog suhog lišća. Hašiš: pločice, ponekad kuglice, različitih boja i veličina. Boja mu zavisi o zemlji porijekla: zelena-turski, tamnosmeđa-pakistanski, crna-afganistanski, crvena-libanski. Kanabisovo ulje: uljna otopina crne ili zelenosmeđe boje PORIJEKLO Marihuana: Preradom lišća i cvijeta (rezanje, sušenje, mljevenje) ženskih biljaka konoplje: Cannabis sativa, Canabis indica, Canabis ruderalis. Kanabis je jednogodišnja dvodomna biljka (muška i ženska) u obliku grma visokog jedan do dva metra. Dijelovi biljke pripremljeni za upotrebu sadrže 4-12 % aktivnog sastojka. Hašiš: Preradom smole (skupljanje, sušenje, oblikovanje) ženskih biljaka konoplje. Smola biljke pripremljena za upotrebu sadržava 40-45% aktivnog sastojka. Kanabisovo ulje: Preradom lišća, cvijeća i smole (potapanje). NAČIN UPOTREBE Marihuana: Upotrebljava se pušenjem, jedenjem, pijenjem čaja. Prvi je način najuobičajeniji kada se marihuana miješa sa duhanom i puši kao cigareta (joint). Još jedan od načina pušenja je pomoću običnih ili vodenih lula (nargile). Efekat se primjećuje nakon nekoliko udahnutih dimova dostižući maksimum nakon 15-30 minuta. Djelovanje jedne ispušene cigarete traje dva do tri sata. Popijena ili pojedena, marihuana ispoljava efekat nakon pola sata sa dužinom trajanja tri do šest sati. Hašiš: Upotrebljava se pušenjem, jedenjem. Kad se uzima pušenjem najčešće je to lulama, običnim ili vodenim (nargile) pomiješan sa duhanom. Kanabisovo ulje: Upotrebljava se pušenjem, jedenjem. Pušenjem se uzima tako da se natopi duhan. EFEKTI I RIZICI Proizvodi kanabisa svrstavaju se u grupu halucinogena, mada se, zbog raznolikih efekata koje izazivaju, ponekad uvrštavaju i u grupu depresora. Nekada djelovanje liči na početne efekte alkoholnog pijanstva. Aktivni sastojak droga je delta-9-tetrahidrokanabinol (THC) koji se nakon ulaska u tijelo, nošen krvotokom, veže za kanabinoidne receptore u mozgu. Najviše ovih receptora se nalazi u dijelovima mozga zaduženih za pamćenje, razmišljanje, koncentraciju, percepciju, osjećaj zadovoljstva, te koordinaciju pokreta. Stoga se javljaju poteškoće u kratkotrajnom pamćenju, smanjena sposobnost koncentracije i učenja, promijenjena percepcija stvarnosti i to osobito vremena (osoba ima dojam da vrijeme protječe puno sporije), povišenje senzibilnosti osjetila - osobito kada se radi o bojama, ukusu i muzici, zatim poremećaji ravnoteže i koordinacije pokreta, a pri uzimanju većih količina kanabisa može doći i do snažnih halucinacija. Rad srca je ubrzan, krvni pritisak povišen. Javlja se sušenje usta, oči su crvene sa proširenim zjenicama. Što se tiče utjecaja na raspoloženje i ponašanje, konzumiranje kanabisa izaziva euforiju sa hiperaktivnošću, pojačanom govorljivošću, osjećajem bezbrižnosti uz bezrazložno smijanje, ali isto tako može izazvati anksioznost i napade panike, a halucinacije mogu biti izrazito neugodne i zastrašujuće.  Nakon završetka djelovanja korisnik pada u stanje drijemeža. Nakon prestanka efekata može se javiti amotivacijski sindrom - nedostatak bilo kakvog interesa i motivacije. Tolerancija na ove droge se ne razvija. Pri dužem uzimanju javlja se umjerena psihička ovisnost, a kod korisnika dolazi do gubitka inicijative, neaktivnosti, nesanice ili redukovane dužine spavanja. Prisutna je nebriga za spoljni izgled, ličnu higijenu i odijevanje, a rasuđivanje i pamćenje je djelimično oštećeno. Fizička ovisnost se ne razvija ili je prisutna u rijetkim slučajevima. NAJČEŠĆI ZNACI RASPOZNAVANJA AKUTNOG KORIŠTENJA crveni jastučići ispod očiju, proširene zjenice, spušteni kapci, zakrvavljene oči, bezrazložno smijuckanje, loša kordinacija pokreta, što često dovodi do povređivanja. NAJČEŠĆI ZNACI RASPOZNAVANJA HRONIČNOG KORIŠTENJA crvenilo i otok očnih kapaka, suhoća usta, problemi sa dišnim organima, alergije, gubitak inicijative, nesanica ili skraćenje dužine spavanja, problemi sa pamćenjem |
