NOVO: Skupina autora - "Opasno čitanje : Pojmovnik književne kritike" (izd. Kurziv i Kulturtreger, 2018.)

subota , 19.01.2019.




Skupina autora
Opasno čitanje : Pojmovnik književne kritike
Nakladnik: Kulturtreger
Nakladnik: Kurziv
Urednik: Miljenka Buljević, Luka Ostojić
12/2018.
180 str., meki uvez
Cijena: 50.00 kn

Riječ izdavača

Booksa i Kurziv iz Hrvatske, SeeCULT.org iz Srbije, SCCA-Ljubljana iz Slovenije i Kontrapunkt iz Makedonije odlučili su na temelju svog dugogodišnjeg rada u polju kritike napraviti seriju pojmovnika o kritici u različitim umjetničkim poljima. Termin pojmovnika pritom ima ironičnu notu: cilj nije ograničiti kritiku na korpus kanonskih pojmova ni fiksirati apsolutno znanje o tim pojmovima, nego postaviti pojmove kao početne točke za bavljenje suvremenom kritikom. Tekstovi ne određuju što taj 'pojam' jest, nego koje sve staze, stranputice, slijepe ulice i horizonte otvaraju pojedini aspekti umjetničke kritike u regiji.

Knjiga "Opasno čitanje: Pojmovnik književne kritike" (u izdanju Bookse i Kulturpunkta), zbornik je tekstova koje su napisale autorice i autori iskusni u teorijskom promišljanju kritike, ali i u praktičnom radu na pisanju i čitanju kritičkih tekstova. Svi tekstovi dijele početnu pretpostavku da je književna kritika, iako uvijek počiva na nekim bitnim principima, u svojoj manifestaciji nestabilna i fleksibilna, naprosto jer ovisi o nizu vanjskih faktora – primarno o samom tekstu o kojem se piše, ali i o književnom polju, medijskom položaju kritike, širem društvenom kontekstu, kao i uvijek prisutnom 'ljudskom faktoru'. Stoga su se i zadani pojmovi, koji na prvi pogled pripadaju različitim razinama, naposljetku redom pokazali kao čimbenici koji utječu na konačan oblik kritike.

Katarina Luketić piše o 'krovnom' pojmu odnosa teksta i konteksta. Nađa Bobičić piše o feminističkoj književnoj kritici u regiji. Mirnes Sokolović piše o odnosu akademske i novinske kritike, što ujedno povezuje s razlikom između 'preskriptivnog' i 'deskriptivnog' shvaćanja kritike. Na to se veže pitanje kritike u novim medijima, o čemu piše Dinko Kreho. Kritikom poezije bavi se Miroslav Mićanović. Naposljetku, Vladimir Arsenić kroz dijalog antičkih filozofa priča o subjektivnosti kritičara.

Izvor: Moderna Vremena Info


<< Arhiva >>