Moja kritika knjige priča Tanje Mravak "Naša žena"

ponedjeljak , 31.12.2018.

Moju kritiku

knjige priča Tanje Mravak
"Naša žena"

objavljenu u
časopisu "Kolo"
(br.3/2018.)

možete pročitati

na ovome linku

NOVO: August Cesarec "Književni i politički eseji" (DHK, Zagreb, 2018.)

petak , 28.12.2018.

August Cesarec
"Književni i politički eseji"
izd. Društvo hrvatskih književnika
Opseg: 255 str.
Uvez: Meki
Format: 11,5 x 18 cm
Cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača

U povodu 125. obljetnice rođenja Augusta Cesarca objavljen je izbor "Književni i politički eseji". Svoj bogati publicistički, esejistički i književni rad započeo je još kao gimnazijalac. U svojim esejima polemički oštro razmatra vrlo složena pitanja iz suvremenoga političkoga života (Stjepan Radić i Republika). Piše, kao lijevo orijentirani intelektualac, o Lenjinu i Listopadskoj revoluciji, polemizira s domaćim poklonicima fašizma i klerikalizma, a u eseju "Dostojevski – Lenjin" (dva pola ruskog imperijalizma) pokazuje svoju veliku simpatiju prema Dostojevskom. Valja reći da je Cesarec značajan i kao pisac eseja pamfletskoga karaktera koji su značajno utjecali na poetički karakter hrvatske književne avangarde, a tu se misli posebice na njegove radove iz suradnje s M. Krležom i radovima objavljenima u njihovom „Plamenu“. Ponešto prenaglašena tendencija i „poruka“ nerijetko su bile u osnovici njegovih esejističkih radova. Ipak, Cesarec je ukupnim svojim esejističkim opusom podcrtao temeljne osobine dobro sastavljenog eseja, razvijanja misli u njemu, uz prepoznatljiv stilski slog te zaslužuje novo analitičko čitanje.

NOVO: Igor Grbić - "Mrvice s gozbe" (Sandorf, 2018.)

četvrtak , 27.12.2018.

IGOR GRBIĆ
"Mrvice s gozbe"
Nakladnik: Sandorf
174 str., meki uvez
Cijena: 95.00 kn

Riječ izdavača

Cjelina u Grbićevu pisanju ne predstavlja tek puki zbir svih postojećih stvari, nego je cijela prisutna u svakom dijelu, a svaki je dio cjelina za sebe. Znade Grbić razlikovati tri vrste harpija i prepoznati najopasniju, utjerati jeguljavu zamjenicu “mi” u vršu mimo jezične nužde, objasniti u kakvoj su vezi pogrešno napisan dijakritički znak na izlogu slastičarnice i njegova nikad rođena baka, procijeniti je li nadošlo vrijeme da opet uzljubimo ljubav (pače da se u ljubav i zaljubimo), kadar je strahotnu fatalnost zemljovanja nazvati monumentalnom i uzvišenom, znade elaborirati zašto Bog egocentrikom mora biti, da bi Bogom ostao…
Ima tu svega, od istančanih fenomenologijskih zamjedbi običnih, svakodnevnih stvari ušivenih u prvoklasnu mudrosnu prozu do istančana humora, da, ali i povijesne sućuti u njegovu pisanju. Jer, poput crne udovičine koprene sve nas više prekriva sutonska tama, naš rod i sve rodove druge, nama nepoznate, nedodirnute, a “ono što u suton treba činiti jest paliti žiške, jedan ovdje drugi ondje, da nekolicini koja još nije slijepa ipak pomogne pronaći puteljak koji iz povijesti izvodi još prije njenog smaka”.
"Mrvice s gozbe", ne sumnjajte u to, jedan su od tih žižaka.
Omer Rak

Igor Grbić rođen je na moru. Diplomirao je engleski jezik i književnost i indologiju, doktorirao teoriju i povijest književnosti. Radio je i kao prvi lektor hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu u New Delhiju. Živi, piše (poeziju, pripovjednu i esejističku prozu), na moru, u Puli, gdje na mjesnom sveučilištu predaje književnost, sanskrt, i o njima. Prevodili su ga, a sam je preveo nekoliko tisuća stranica, s raznih jezika, uključujući dvadesetak knjiga. Nagrađivan i kao pisac i kao prevodilac.

Dosad je objavio sljedeće književne naslove: "Istria glagoljušta", Zagreb, 2005. (nagrada Kiklop i književna stipendija u Grazu); "Tajna Monkodonje", Ulcinj, 2007.; "U doba vremena", Zagreb, 2007.; "Kao da sam", Pula, 2008.; "Izlazak u cvijet", Zagreb, 2012.; "Knjiga priča", Zagreb, 2015.

Znanstveno se književnosti posvetio u sljedećim naslovima: "The Occidentocentric Fallacy: Turning Literature into a Province", Cambridge, 2018.; "Jungovska interpretacija romana Put u Indiju E. M. Forstera", Zagreb, 2018


Izvor: Moderna Vremena Info

Tribina "Poezija migracija i bezdomnosti"

srijeda , 26.12.2018.

U sklopu projekta Hrvatskog P.E.N. centra pod nazivom "Tumači poezije" u petak 28. prosinca 2018. u Knjižnici Dugave održat će se tribina "Poezija migracija i bezdomnosti".

Projekt Tumači poezije zamišljen je kao ciklus tribina na kojima ljudi, koji inače ne pišu niti profesionalno tumače poeziju, opušteno razgovaraju o poeziji međusobno i s publikom.
Razgovarat će se o poeziji koja tematizira iskustvo migracija i bezdomnosti.

Događaj će moderirati prevoditelj Tvrtko Klarić i pjesnik Miroslav Kirin, a pjesme će tumačiti Asja Korbar iz udruge Are You Syrious. Pjesme će čitati glumica Nancy Abdel Sakhi.

Početak tribine je u 18:30 sati.

U radijskoj emisiji "Signatura" poslušajte moj rezime književnosti u 2018.

ponedjeljak , 24.12.2018.

Sutra, 25.12.2018. s početkom u 08:45 u emisiji SIGNATURA trećeg programa Hrvatskog radija

gostuje moja malenkost .

Evo HRT-ove najave emisije :

Signatura
HR 3.program, od 08:45 do 09:30

Kakva je bila godina za književnost, koje naslove i autore iz ovogodišnje produkcije vrijedi pročitati otkrivaju Signaturina kritičarka Mira Muhoberac, ovogodišnji laureat nagrade Julije Benešić za književnu kritiku Božidar Alajbegović te pjesnik i kritičar, ovogodišnji dobitnik Goranova vijenca, akademik Tonko Maroević.

MOJA KRITIKA knjige Tanje Mravak "Naša žena" u novom broju časopisa "Kolo" (br 4/2018.)

Iz tiska je izišao novi broj časopisa "Kolo" (br 4/2018.), u izdanju Matice hrvatske, gl.ur. Ernest Fišer.

U njemu je, između ostaloga, objavljena i moja kritika knjige priča Tanje Mravak "Naša žena".

Novi broj "Kola" još donosi :

- poeziju i prozu Marka Gregura, Monike Herceg, Božidara Brezinščaka Bagole, Božice Brkan, Janka Dimnjakovića i Drage Čondrića

- novi prepjev prvih četiristotinjak stihova drugoga dijela spjeva "Uplakana Hrvatska" Pavla Rittera Vitezovića

- esej Saše Vereša "Varaždin i njegov pjesnik", u spomen Zvonku Milkoviću (1888.-1978.)

- ogled Božidara Petrača "Veličina malenih  Jovan Hranilović i Mihovil Nikolić" (Uz otkrivanje spomen-ploče dvojici hrvatskih književnika)

- tema broja : 90. obljetnica rođenja Slavka Mihalića (1928.-2007.), s tekstovima Ivana Boškovića, Dunje Detoni Dujmić, Cvjetka Milanje i Vlatka Pavletića

- književne kritike : Tomislav Škrbić piše o knjizi Damira Barbarića "Putokazi", Branko Maleš o knjizi Marka Pogačara "Zemlja, Zemlja", Tihomil Maštrović o knjizi Ernesta Fišera "Korifeji i nastavljači", Božidar Alajbegović o knjizi Tanje Mravak "Naša žena",
Lada Žigo Španić o knjizi Nives Puhalo "Na libeli od tinte"

NOVO: Vinko Brešić - "Eseji o autobiografiji" (DHK, Zagreb, 2018.)

subota , 22.12.2018.

Vinko Brešić
"Eseji o autobiografiji"
izd. Društvo hrvatskih književnika
Urednik: Ivica Matičević
Opseg: 270 str.
Uvez: Meki
Format: 11,5 x 18 cm
Cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača

"Eseji o autobiografiji" nastajali su tijekom autorova istraživačko-nakladničkoga rada na usustavljivanju ovoga tipa štiva u nacionalnoj književnosti i na njegovoj interpretaciji.
Naime, nakon višegodišnjih istraživanja autor je još 1997. bio objavio zbornik od 157 autobiografija 100 hrvatskih pisaca 19. i 20. stoljeća. Javnost je autorov projekt tada dočekala kao „kapitalno djelo“ (H. Tomić Sablić) i „jedinstveni znanstveni i izdavački pothvat“ (M. Jurišić) „monumentalnih dimenzija“ (B. Donat), koji „uspostavlja korpus hrvatske autobiografije“ (A. Zlatar) i koji je „izazvao buru u našim spisateljskim redovima“ (B. Džebić), a neko vrijeme bio je u samome vrhu čitanosti. U međuvremenu autobiografska je literatura i u Hrvatskoj doživjela pravu eksploziju, autobiografsko štivo došlo je u žižu interesa najšire čitateljske publike, istraživača i nakladnika koji publiciraju u sada već specijaliziranim nizovima strane i domaće autore s njihovim životnim pričama. U takvoj situaciji autor se odlučio na novi korak, pa je pozvao hrvatske pisce, članove obaju društava, da za njegov projekt dopišu raniju ili napišu novu autobiografiju. Tako su nastale tri nove knjige pod jedinstvenim naslovom Iz pr(a)ve ruke – Nove autobiografije hrvatskih pisaca s 90 autobiografija suvremenih hrvatskih pisaca svih naraštaja (1-3/2013-15.). U međuvremenu autor je u raznim prigodama pisao o pojedinim autobiografijama – od J. Kozarca, I. Brlić-Mažuranić i M. Begovićeva, preko T. Ujevića M. Švel-Gamiršek, Z. Plevnika, G. Viteza, V. Vide, J. Horvata i Z. Črnje do V. Parun, J. Pupačića, L. Bauera, S. Hranjeca i P. Pavličića, a pregledne članke pisao je i za razna leksikografska izdanja te vodio sveučilišni kolegij o hrvatskoj autobiografiji. Napokon, u svojoj Hrvatskoj književnosti 19. stoljeća (2015.) autor ravnopravno tretira i autobiografiju kao relativno autonoman žanr te mu posvećuje posebno poglavlje. Štoviše, u povodu Bašćanske ploče, koja je pisana u prvome licu, tj. naratološki u ključu autobiografije, autor ističe kako hrvatska kultura zapravo i „počinje u znaku autobiografskoga pripovijedanja“.
Sve to našlo je mjesta u ovoj jedinstvenoj monografiji koja daje pregled jedne nacionalne književne prakse osviještene s obiju strana – književnopovijesne i teorijsko-metodološke. Istodobno autor pruža uvid u vlastita iskustva u bavljenju autobiografijom koju on – ne bez razloga – naziva žanrom nelagode, a tu nelagodu kao da podjednako dijele ne samo oni koji pišu, nego i oni koji autobiografije čitaju. Ovaj paradoks kao da najbolje karakterizira ne samo pisanje o sebi od – Ujevićevim riječima – mrskoga do predragog Ja nego još uvijek podržava poziciju autobiografije kao „ružnog pačeta“ unutar književnoga sustava. To baš nikome ne smeta da priče o vlastitome životu danas idu „kao halva“ te postanu prava industrija kojoj ne odolijeva ni naša kultura.

Moja kritika romana "Kako god" Polone Glavan u obljetničkom dvobroju "Vijenca", povodom 25.godina izlaženja

četvrtak , 20.12.2018.

Na kioscima je
novi, obljetnički dvobroj "Vijenca"
(samo 10 kuna).

"Vijenac" naime obilježava 25.godišnjicu kontinuiranog izlaženja
od novog pokretanja časopisa 1993.godine.

Tim povodom na početnih desetak stranica novoga broja
objavljeni su uvodnici glavnih urednika "Vijenca" u tom razdoblju
te prigodni tekstovi stalnih suradnika časopisa,
a među njima i moj tekst.

Novi "Vijenac", između ostaloga donosi i
moju kritiku romana "Kako god" slovenske spisateljice Polone Glavan.



Novi "Vijenac" još donosi:

- kulumne Nives Opačić, M. Planinića i Borisa Becka
- tekst Gee Vlahović o Sajmu knjiga u Puli
- razgovor s književnicom Julienne Bušić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božice Jelušić "Skok u dalj"
- tekst Drage Šimundže o knjizi Josipa Bratulića "Svetost i čovječnost. Rasprave o hrvatskoj hagiografiji"
- dijelovi pjesničkog ciklusa "U spomen" Alfreda Tennysona, u prijevodu Mate Marasa
- tekst Mire Muhoberac u spomen na preminulog pisca Željka Hercigonju
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Daria Šareca "Totentanz"
- tekst Petre Miočić uz 80. rođendan Branislava Glumca
- razgovor s književnikom i publicistom Midhatom Ajanovićem Ajanom

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, arhitekturi, glazbi, filmu, plesu, kazalištu itd.

NOVO: Szilard Borbely "Tijelu:Ode i legende" (OceanMore, 2018.)

srijeda , 19.12.2018.

SZILARD BORBELY:
"Tijelu: Ode i legende"
izd. OceanMore
Format: 13x21 cm
Prevela: Lea Kovács
Meki uvez s klapnama, 184 str.
Cijena: 150,00 kn

Riječ izdavača

Zbirka Tijelu: Ode i legende hvaljenoga pjesnika Szilárda Borbélya kompleksna je poetska kompozicija koja preispituje osobni i društveni odnos prema ljudskom tijelu. Autor u 59 poglavlja nadahnuto pripovijeda o vlastitome metafizičkom poimanju tijela i jezika, ali i o misteriju samoga postojanja.
Prozne pjesme prepjevi su ispovijesti o rođenju, životu i smrti. Utemeljeni su na autentičnim životnim pričama žena koje su izgubile dijete, preživjele povijesne strahote ili iskusile druge nedaće. Ode su guste u sadržaju i raznovrsne u tonovima te strogom formom podsjećaju na srednjovjekovne kršćanske himne. Legende pripovijedaju o sudbini svetaca i običnih ljudi, a nude posve nov pogled na traumu i mučeništvo.
Ovaj zaokruženi poetski projekt daje glas dosad nečujnoj ženskoj traumi te uzdiže žensko tijelo u simbol mučeništva i Tijela, u izravnoj suprotnosti s religijsko-kulturnim mitovima zapadne civilizacije.

Iz medija:

Tijela o kojima (i kroz koja) pjesništvo Szilárda Borbélya govori ranjena su, iskorištena, potlačena, često upravo poništena tijela. Govori o nemilosrdnim iskustvima potresenim, izlomljenim jezikom koji je izgubio vjeru u iskazivo, a ipak je sposoban, tek rijetko izdaleka osvijetlivši mogućnost nade i katarze, tu izlomljenost pretočiti u liriku. Tijelu je duboko humanističko djelo koje govori o nesumnjivu porazu humanizma.
Műút

Tijelo koje propada i pati, koje u sebi nosi smrt, u vječnoj sadašnjosti fotografije postaje izvanvremenskim, njegova konačnost ne prestaje, već se širi u beskonačnost. Taj paradoks kao da je definicija poezije Szilárda Borbélya.
Magyar narancs

Dragi Szilárde, nisam te shvaćao. Volio sam te.
LÁSZLÓ KRASZNAHORKAI

On je bio pjesnik koji je najviše obećavao u mađarskoj poeziji, koji je mogao računati na sjajnu budućnost.
IMRE KERTÉSZ, dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Razgovor o suvremenoj ljubavnoj poeziji

utorak , 18.12.2018.

U sklopu projekta Hrvatskog P.E.N. centra pod nazivom "Tumači poezije“ u srijedu 19. prosinca 2018. u zagrebačkoj Knjižnici Tina Ujevića održat će se tribina "Suvremena ljubavna poezija i razgovor o njoj". Projekt Tumači poezije zamišljen je kao ciklus tribina na kojima ljudi, koji inače ne pišu niti profesionalno tumače poeziju, opušteno razgovaraju o poeziji međusobno i s publikom.

Događaj će moderirati pjesnikinja Diana Burazer i pjesnik Miroslav Kirin, a u razgovoru će sudjelovati Nadira Eror, Tea Grašić Kvesić i Jozefina Marković. Pjesme čita Matea Andrić.

Početak tribine je u 18 sati.

Predstavljanje knjige "Maksimir i Mirogoj" Sinana Gudževića

FRAKTURA

nas poziva
na predstavljanje knjige

"Maksimir i Mirogoj"
Sinana Gudževića.

Uz autora o knjizi će govoriti Đurđica Čilić, Neven Jovanović, Dražen Krušelj i Seid Serdarević.

Polazeći od dviju metafora usko vezanih uz zagrebački urbani prostor - Maksimira i Mirogoja - Sinan Gudžević podiže lokalna zbivanja, situacije i teme na univerzalnu razinu.
U prvom svesku Zvijezde nad Brazilom autor tematizira područje sporta odnosno nogometa u svjetskom kontekstu povezujući događaje i likove iz prošlosti s aktualnim zbivanjima.
Demon po imenu Sutra drugi je svezak koji kroz metaforu Mirogoja priziva trajnu ulogu kulture i književnosti, kao sjećanja i spomena na imena nekih davnih i divnih ljudi, ali i davnih i divnih daljina i predjela, pjesama i pjesnika, dragih prijatelja i bliskih nepoznanika, kojima autor ispisuje alternativnu povijest našega zajedničkog svijeta.

Četvrtak, 20. prosinca 2018., 19 sati
Kulturno informativni centar
Preradovićeva 5, Zagreb

Pjesničko čitanje povodom 80. obljetnice rođenja Josipa Severa

Hrvatsko društvo pisaca


poziva nas na pjesničko čitanje
povodom
80. obljetnice rođenja Josipa Severa/


u srijedu, 19. prosinca 2018. u 19:30 sati
vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Nastupaju:
Dorta Jagić
Miroslav Kirin
Kemal Mujičić Artnam
Sonja Manojlović
Marko Pogačar
Darija Žilić

Pjesnici će čitati Severove i svoje pjesme.

Glazba: Darija Žilić.

Javašluk knjižarskog osoblja

ponedjeljak , 17.12.2018.

Disputovo vrhunsko trosveščano izdanje "Eseja" Michela de Montaignea u riječkoj knjižari Znanja uguraše na sam krajnji rub police podno blagajničkog pulta, u društvo petparačke bestselerske literarne konfekcije.

Vjerojatno im se svojim formatom ta kutija s tri knjige na to mjesto zgodno uklopila.

U toj knjižari izgleda da se u svom radu povode za izjavom bivšeg ministra financija Škegre kako je knjiga proizvod kao i svaki drugi, skup stranica omeđenih koricama namijenjen prodaji.

"Eseji" Michela de Montaignea vjerojatno je najbolja i najvažnija knjiga koju uopće imaju u knjižari i bilo bi zgodno upitati osoblje knjižare imaju li to izdanje, pa kad im uvid u kompjuter to potvrdi pratiti hoće li ga na policama uspjeti pronaći.

(ovo sam osobno fotkao 08.12.2018. u riječkoj knjižari Znanje)

NOVO: Eirikur Orn Norddahl "Zlo" (OceanMore, 2018.)

Eirikur Orn Norddahl
"Zlo"
roman
izd. OceanMore
Format: 14x22 cm
Prevela: Daria Lazić
Meki uvez s klapnama, 488 str.
Cijena: 199,00 kn

Riječ izdavača

U studenom Reykjaviku, na stajalištu taksija, susreću se Agnes i Ómar. Agnes Lukauskait druga je generacija židovskih imigranata iz Litve i, obuzeta holokaustom, piše diplomski rad o populizmu i ekstremnoj desnici. Njezin dečko Ómar Arnarson, lingvist nezaposlen od islandske financijske krize, pretpostavlja da ga je Agnes zavoljela – no ne zna da Agnes možda nešto osjeća i za Arnóra, obrazovanog neonacista, desničarskog aktivista i doktoranda povijesti. Priča je zapravo krenula u ljeto 1941. kad je pola stanovnika malenoga litvanskog grada Jurbarkasa poklano u obližnjoj šumi. Dvojica Agnesinih pradjedova sudjelovali su masakru: jedan je upucao drugoga, a tri generacije poslije Agnes stradanje Židova pretvara u svoju životnu opsesiju. Višestruko nagrađeni roman Zlo progovara o holokaustu i ljubavi, o Islandu i Litvi, o rasizmu i populizmu ekstremne desnice, ali i o nasljeđu Drugoga svjetskog rata – čije nas suvremene utvare ne prestaju progoniti ni dan-danas.

Iz medija:

Virtuozno.
Le Monde

Norđdahl je napisao okrutnu, ponekad okrutno komičnu knjigu o tome kako ideologija i povijest prodiru u najintimnije sfere.
Der Spiegel

"Zlo" je naslov koji zvuči kao krik, siktaj oštrice u noći. No to je bomba koja napada. Djelo iznimna kalibra, snage, humora i dosega koje čitatelja ne pušta od početka i vraća ga na Zemlju pet stotina stranica poslije, u posve drukčijem stanju svijesti.
Lire

NOVO: Lydia Davis "Ne mogu i neću" (OceanMore, 2018.)

subota , 15.12.2018.

Lydia Davis
"Ne mogu i neću"
kratke priče
izd. OceanMore
Prevela: Maja Šoljan
Meki uvez s klapnama, 272 str.
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača

Lydia Davis (1947.) američka je spisateljica kratkih priča, romana, eseja i zapažena prevoditeljica s francuskoga i drugih jezika. Do danas je objavila šest zbirki priča i roman The End of Story. Prevela je mnoge francuske klasike, poput Prousta, Flauberta, Blanchota, Foucaulta. Jedna od tek troje živućih autora koji su se pojavili u prestižnim izdanjima The Best American Short Stories i The Best American Poetry. Godine 2003. primila je iznimno cijenjenu stipendiju MacArthur, 2005. izabrana je za člana Američke akademije znanosti i umjetnosti, a 2013. dobitnica je Međunarodne nagrade Man Booker, i to za prozu koju obilježavaju „kratkoća i preciznost poezije“. Trenutno predaje kreativno pisanje na Sveučilištu u Albanyju, New York.

Iz medija:

Davis je čarobnjakinja samosvijesti. Tek nekoliko suvremenih pisaca može riječima na stranici bolje izraziti bit. … Ona je skraćeni Proust...
Jonathan Franzen

Usprkos njihovoj kratkoći (a možda upravo zbog nje), priče [Lydije Davis] postavljaju životna pitanja, o nama i o svijetu… U središtu je knjige shvaćanje da priče možemo otkriti posvuda, da su sasvim uobičajeni i svakodnevni trenutci zapravo oni najnasilniji i posve autentični, a na nama je da ih primijetimo, ponovno kreiramo, sačuvamo…
The Los Angeles Times

Neke knjige… ispadnu tako da nalikuju na elektroencefalogram samoga autora. Ne mogu i neću Amerikanke Lydije Davis jedna je od takvih.
Le Monde des livres

Moćna je poput Kafke, tankoćutna poput Flauberta i autentičan je predstavnik svoje epohe, na svoj način, kao što je bio i Proust… Ispunjava vas radošću. Ne postoji pisac poput nje.
Ali Smith, The Guardian

Ne mogu i neću tmurnija je i ozbiljnija od ostalih zbirki priča Lydije Davis. Propast i rasulo uvijek su blizu… Slučajna ljepota također je posvuda… kao da nas Davis želi podsjetiti da nas samo detaljno, intenzivno promatranje može spasiti, i to samo nakratko.
The New York Times Book Review

NOVO: Radek Knapp "Put u Kalino" (Leykam international, 2018.)

petak , 14.12.2018.

RADEK KNAPP
"Put u Kalino"
roman
izd. Leykam international
FORMAT: 14x21 cm
OPSEG: 230 str.
UVEZ: tvrdi
ISBN: 978-953-340-068-6
CIJENA: 168.00 Kn

Riječ izdavača

“Put u Kalino” kriminalistički je roman Radeka Knappa s elementima znanstvene fantastike smješten u moderno potrošačko društvo opčinjeno idealom vječne mladosti.
Kroz dvadeset i četiri poglavlja čitatelji prate pustolovine detektiva “starog kova” Juliusa Werkazyja (Juliusa Radicza) kojega iz pomalo oronule detektivske agencije izvlači F. Osmos, tajanstveni upravitelj Kalina, grada-kupole izoliranog od ostatka svijeta u kojem je svaki segment života vrlo pomno osmišljen i u kojem vrijede posebna pravila.
Osmos angažira Radicza kako bi razriješio iznimno osjetljiv slučaj ubojstva (koji to možda i nije) u gradu u kojem ubojstava nema, a razlog tomu Radicz tek treba otkriti i odgonetnuti što se zapravo skriva iza sumnjive atmosfere u gradu u koji iz vanjskog svijeta vodi samo jedan vlak, a u kojem nitko od stanovnika nije stariji od trideset godina.
Stilom roman podsjeća na pustolovine Sherlocka Holmesa, a simpatični Radicz s poznatim detektivom dijeli upečatljiv način odijevanja i tehnički potkovanog suradnika (Brunu) koji poput dr. Watsona pomaže “izvana” i povezuje Radicza s modernim svijetom i onim njegovim dimenzijama koje su mu daleke ( kao na primjer s tehnologijom i tehnikom).
Dinamičnim dijalozima i funkcionalnim, a opet vizualno evokativnim, privlačnim i spretnim pripovjednim dijelovima Knapp postiže pitak stil začinjen ironijom i duhovitim dosjetkama, a istovremeno pruža ozbiljnu kritiku distopije koja na trenutke opasno podsjeća na “modus vivendi” urbanih građana svijeta. “Reise nach Kalino” zanimljivo je pustolovno štivo i pomalo zlokobna vizija budućnosti nalik na one Orwella ili Kafke za koje je čitatelj, kada zatvori i poslijednju stranicu, ipak sretan da u tom obliku (zasad) postoje (većim dijelom) samo na papiru.

NOVO: Nadežda Čačinović "Uvod u filozofiju književnosti" (izd.Leykam international, 2018.)

četvrtak , 13.12.2018.

NADEŽDA ČAČINOVIČ
"Uvod u filozofiju književnosti"
izd. Leykam internetaional
FORMAT: 12,5x20cm
OPSEG: 176 str.
UVEZ: meki
ISBN: 978-953-340-056-3
CIJENA: 128.00 Kn

Riječ izdavača

Predmet ove knjige jest filozofski aspekt bavljenja književnošću.
Uvod započinje pretpostavkom i medijem čitave problematike – jezikom i pismom, nakon toga prelazi na kontekst književnosti , baveći se poviješću nastanka pojma, izdvajanjem i razgraničavanjem književne djelatnosti te odnosom književnosti i drugih umjetnosti odnosno poviješću uključivanja barem dijela književnosti u singularni pojam jedne obuhvatne umjetnosti. Drugi dio je posvećen pojmovnom paru književnost i zbilja, kako klasičnim tumačenjima toga odnosa mimezom ili ekspresijom, tako i pregledom mogućih formulacija istinitosnih funkcija književnosti i teorije načina postojanja književnosti, njezina ontološkog statusa. Treći dio bavi se pitanjima učinkovitosti fikcije - pitanjima realnog učinka nečega čiji je realni opstanak konstantno ambivalentan te raspravlja i o drugim varijantama virtualnoga. Četvrti dio bavi se odnosom slike, riječi i zvuka: u povijesnom rasponu od prethistorije do našega digitalnog vremena.

PREDSTAVLJANJE romana Jana Bolića "Težina stvarnosti"

Nakon zbirke pjesama »Trenutci« te zbirke pjesama i priča »Može biti lijepo« riječki pisac Jan Bolić je nedavno objavio i kriminalistički roman »Težina stvarnosti«, u izdanju zagrebačke Beletre.

Promocija romana održat će se u u riječkom Antikvarijatu Ex libris u četvrtak, 13. prosinca, s početkom u 19 sati.

Uz autora na promociji će govoriti urednica Sandra Pocrnić Mlakar i Milan Zagorac, a odlomke iz knjige čitat će Damir Selimović.

Opširnije o romanu čitajte ovdje

Dobrodošli!

NOVO: Guez Olivier "Nestanak Josefa Mengelea" (Meandarmedia, 2018.)

srijeda , 12.12.2018.

Guez Olivier
"Nestanak Josefa Mengelea"
roman
izd. Meandarmedia
meki uvez
175 str.
120 kuna

Riječ izdavača

U romanu "Nestanak Josefa Mengelea" Olivier Guez detaljno pripovijeda poslijeratno potucanje odurnog liječnika iz Auschwitza po Južnoj Americi. […] Odurnog, dakle, tipa, ali i krajnje bijednog. Pod Guezovim se perom on pojavljuje kao gad koji misli samo na vlastite interese. Pratimo ga od dolaska u peronističku Argentinu 1949, preko kratke epizode u Paragvaju, pa sve do Brazila, gdje umire 1979. U njegovu se pisanju osjeća da je bio na mjestima kojima je njegov antijunak prošao. Baš kao što se osjeća da je na tu temu mnogo pročitao. Ideja mu je bila raskrinkati mitove koji prate takve pop figure zla. U tome je itekako uspio.
Grégoire Leménager, Le Nouvvel Observateur

Ovaj je roman apsolutno sjajan. […] Olivier Guez doista izvrsno dočarava tog tipa koji gotovo da izaziva samilost. Velik je izazov opisati takvu vrst monstruma koji, nakon što je bio anđeo smrti u Auschwitzu, postaje najbanalniji mediokritet.
Jean-Christophe Buisson, Le Figaro

Moja su se istraživanja uvijek bavila onime što se zbivalo nakon Drugog svjetskog rata. Dosad su me ponajviše zanimale žrtve, pa se primjerice u jednoj knjizi bavim nemogućnosti povratka njemačkih Židova u Njemačku. Htio sam prijeći na drugu stranu i propitati psihu krivaca. Banalnost zla, kao što je govorila Hannah Arendt. Naime, nacisti nisu bili, kao što želimo vjerovati jer nas to umiruje, šačica ludih sadista i psihopata. Riječ je ponajprije o veoma prosječnim i banalnim ljudima, koji su bili karike sustava koji je prihvatila većina jednog naroda: upravo to nas najviše oneskopojava.
Olivier Guez, u razgovoru sa Doan Bui, Le Nouvel Observateur

Disput objavio hrv.prijevod knjige Thomasa Manna "Razmatranja nepolitičnog čovjeka"

utorak , 11.12.2018.

Thomas Mann
RAZMATRANJA NEPOLITIČNOG ČOVJEKA
izd. Disput
Priredio i tekstualnokritički pregledao Hermann Kurzke, s njemačkoga preveo Damjan Lalović
/544 str., 14 x 20,5 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 200,00 kn

Riječ izdavača

Razmatranja nepolitičnog čovjeka (1918) plod su – zapravo, kako on sam definira, "preostatak" – spisateljskog rada Thomasa Manna u ratnim godinama, rezultat žestoke polemike s bratom Heinrichom i otvorenog neprijateljstva prema njegovim antiratnim tekstovima. U Thomasovim eksplikacijama ne stoji pritom samo zagovor monarhističke Njemačke nasuprot republikanskoj Francuskoj, nego se u njima – u skladu s autorovim antitetičnim načinom razmišljanja – umjetnik suprotstavlja "civilizacijskom literatu" (kako Thomas posprdno oslovljava Heinricha), kultura civilizaciji, duša društvu, sloboda pravu glasa, impresionistički ironičar ekspresionističkom satiričaru, nepolitični čovjek političaru.
O naslovnoj i središnjoj temi ovoga svoga konvoluta Mann zapisuje:
Kad sam na stranicama koje slijede zastupao mišljenje da je demokracija, da je sama politika strana i otrovna njemačkom biću; kad sam sumnjao u pozvanost Njemačke za politiku ili je osporavao, nisam to činio u – osobno i nepristrano uzevši – smiješnoj namjeri da svojem narodu ogadim volju za realnost, da ga pokolebam u vjeri u legitimnost njegovih svjetskih aspiracija. Priznajem da sam duboko uvjeren da njemački narod nikad neće moći voljeti političku demokraciju, iz jednostavnog razloga što ne može voljeti samu politiku, i da uvelike ozloglašena "autoritarna država" jest i ostaje državni oblik koji je primjeren njemačkom narodu i kao stvoren za njega te koji njemački narod u osnovi želi.
Te i takve teze političkog značaja – u sebi proturječne i problematične već u doba svoga nastanka, a iz današnjega većinskog kuta promatranja posve prevladane – i sam je Mann kasnije uglavnom revidirao ili odbacio, pa trajnu vrijednost Razmatranja, smatra većina današnjih istraživača Mannova djela, treba stoga tražiti u sferi estetskoga.

Thomas Mann (1875-1955), njemački pripovjedač i esejist, jedan od najznačajnijih europskih književnika prve polovice 20. stoljeća. Njegov svjetonazor i estetiku rano su oblikovali Nietzscheova i Schopenhauerova filozofija te Wagnerova glazba. Godine 1929. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Godine 1933. nacistička politička kampanja prisiljava ga na odlazak u Švicarsku, a od 1939. do 1952. živio je u SAD-u. Najvažnija su mu djela obiteljska kronika Buddenbrookovi (1901), pripovijetke Tonio Kröger (1903) i Smrt u Veneciji (1912), te romani Čarobna gora (1924), Josip i njegova braća (4 sv., 1933-1943) i Doktor Faustus (1947).

Advent u Rijeci

ponedjeljak , 10.12.2018.

Inače, neka vas ne zavaraju ove fotke, Rijeka je ove godine nešto raskošnije uređena ali radi se o lakirovki, o Potemkinovom selu; riječki Advent ionako se svodi na uvijek istih 10-ak štandova i ukrašenost Korza i susjedna mu dva trga, a čim se malo udaljite od "strogog centra grada" uočavate derutnost, besperspektivnost, prljavštinu i zapuštenost. Eto čak i glumac Dragan Despot u Novom listu od 09.12.govori o zapuštenosti Rijeke i pritom naglašava da ne misli na fasade.
Rijeka je kao malo koji grad u Hrvatskoj uništena u tzv.tranziciji i privatizacijskoj pljački, u Rijeci je od kraja rata do danas uništeno više desetaka industrijskih firmi pri čemu je bez posla ostalo više tisuća ljudi i to se u atmosferi Rijeke, među ljudima, osjeća na svakom koraku. I ako se isto desi s brodogradilištem 3.maj Rijeka će biti mrtav grad.

Promocija novog broja časopisa "Riječi"

nedjelja , 09.12.2018.

Matica hrvatska Sisak poziva nas na promociju najnovijeg dvobroja časopisa "Riječi".

Promocija će se održati u prostoru MH (Sisak, Rimska 9), u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. godine s početkom u 19 sati.

Časopis će predstaviti glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković i njezin zamjenik Siniša Matasović.

Časopis otvara rubrika Likovnost i tekst Tomislava Škrbića Umjetnički duh Slave Striegla.

U rubrici Jedan autor predstavljena je književnica Marina Šur Puhlovski, autorica više od dvadeset proznih djela koju upoznajemo kroz razgovor Književnost nije križaljka koju treba riješiti nego tajna koju treba dokučiti, a koji je s njom vodio Andrija Tunjić.

Suvremena hrvatska proza predstavljena je kroz tekstove Ilije Aščića, Zlatka Erjavca, Vesne Rogulje Mart, Sanje Kobasić-Bužimkić, Tihane Gambiraže, Senke Čorak, Magdalene Blažević i Daniela Radočaja.

Rubriku Poezija otvara Milko Valent s Plavim sinkopama a nastavljaju pjesnikinje Božica Jelušić s Jastukom od lišća, Maja Kušenić Gjerek s Amforfom od celofana i Sanja Lovrenčić s ciklusom pjesama Pjevanja male sirene. Bogatstvu pjesničkog izričaja u ovim Riječima doprinosi i pjesništvo Petre Sigur, Davora Gašpića, Ivana Čeperkovića, Mirjane Mrkele, Petre Zelenike, Davorina Žitnika i Livije Reškovac.

Poetska esejistika donosi zanimljiv filozofsko – glazbeno - poetski esej Krešimir Brlobuš naziva U zaboravu Orfejeva okreta.

Slijedi dramska pjesma Comala iz Ossianovih pjesničkih djela,Jamesa Machpersona, škotskog pjesnika koju je s engleskog preveo Luka Liang Tripalo.

Na zadnjih četrdesetak stranica časopis donosi niz zanimljivih ogleda, kritika i prikaza.

Naslovnicu krasi ulje Slave Striegla Ribič, a zadnje korice pjesma Biserka Goleš Glasnović posvećena Ivici Antolčiću.

Izd.kuća Mala zvona otvara knjižarsko-galerijski prostor u Zagrebu

U utorak, 11. prosinca, nakladnička kuća Mala zvona
otvara knjižarsko-galerijski prostor u pasažu Cibone (Savska 28, Zagreb).

U njemu ćete naći sva izdanja Malih zvona - na dan otvorenja po promotivnim cijenama - a za budućnost su im u planu izložbe ilustratora, promocije njihovih naslova i druga događanja povezana s knjigom.

Početak rada knjižare-galerije proslavit će u utorak 11.12.2018. u 19 h te pozivaju sve svoje suradnike i prijatelje da im se pridruže.

"Filozofski teatar" : Javier Cercas

subota , 08.12.2018.

Fraktura i Filozofski teatar

pozivaju nas na razgovor s književnikom i publicistom Javierom Cercasom.

Uz simultani prijevod sa španjolskog s gostom Filozofskog teatra razgovarat će Srećko Horvat.

Nedjelja, 9. prosinca 2018., 20 sati
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Trg Republike Hrvatske 15, Zagreb

"Svjetsko čitanje poezije" povodom Opće deklaracije o pravima čovjeka UN-a i u sjećanje na ubijene i zatočene pjesnike

petak , 07.12.2018.

SVJETSKO ČITANJE POEZIJE

10. prosinca 2018. u 19 i 30 u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5. Zagreb) održat će se čitanje poezije, a povodom "svjetskog čitanja poezije".

Čitaju i nastupaju Miroslav Kirin, Marija Dejanović, Diana Burazer, Evelina Rudan, Dorta Jagić, Nina Bajsić, Ana Brnardić Oproiu i Adrian Oproiu ...


Prije sedamdeset godina, 10. prosinca 1948., u Parizu je proglašena Opća deklaracija o pravima čovjeka UN-a. PEN se i ove godine pridružio Međunarodnom festivalu književnosti u Berlinu koji poziva pisce, kulturne institucije, sveučilišta i knjižnice da taj dan obilježe čitanjem u sjećanje na ubijenog saudijskog novinara Jamala Khashoggija i pjesnika Ashrafa Fayadha osuđenog na smrt zbog stihova, ali mu je zbog protesta širom svijeta kazna preinačena u osmogodišnju s bičevanjima, i blogera Raifa Badawija, osuđenog isto zbog slobode izražavanja na šest godina zatvora s bičevanjima i koji se najvjerojatnije nalazi u centralnom zatvoru Dhahban u Saudijskoj Arabiji.

Svjetsko čitanje odvija se isti dan u Berlinu, Hannoveru, Parisu, Poitiersu, Lisabonu, Quebecu, Burkini Faso ....

Moja kritika romana "Prevarant" Javiera Cercasa u novome "Vijencu"

četvrtak , 06.12.2018.

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana "Prevarant" Javiera Cercasa

Novi "Vijenac" još donosi:

- kulumne NIves Opačić, Mladena Klemenčića i Borisa Becka
- tekst Branka Maleša u spomen na iznenada prije nekoliko dana preminulog pjesnika, urednika i književnog kritičara Seada Begovića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Daniela Načinovića "Lo Schiavone"
- tekst Mire Muhoberac o knjizi Dubravka Detonija "Krajobrazi. Nakon čitanja Andersena"
- tekst Vinka Brešića "Ante Stamać ili umna mjesta vlastite povijesti"
- tekst Adama Rajzla o dodjeli nagrade "Julije Benešić" za najbolje knjige književnih kritika (laureati: Tomislav Žigmanov i moja malenkost)
- tekst Darije Žilić o knjizi Gorana Gatalice "Odsečeni od svetla"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, plesu, kazalištu itd.

Zbornik 6. gornjogradskog književnog festivala "Vještice i metafore"

srijeda , 05.12.2018.

Na svom portalu Gornjogradski književni festival, tj. njegov pokretač Marijan Grakalić objavio je Zbornik 6.gornjogradskog knjiž.festivala naslovljen Vještice i metafore.

Zbornik na 150-ak stranica donosi opširne blokove poezije, proze i eseja, iz pera mnogobrojnih uglednih književnika.

Zbornik je dostupan besplatno na webu u pdf-formatu, putem
ovoga linka

Moja kritika zbirke pjesama "Pigmenti" Zvonimira Grozdića

utorak , 04.12.2018.

Na portalu Moderna Vremena Info
objavljena je

moja kritika zbirke pjesama
"Pigmenti"
Zvonimira Grozdića.

Kritiku možete čitati na https://mvinfo.hr/clanak/zvonimir-grozdic-pigmenti

Predstavljanje knjige "Fosilni kapital" Andreasa Malma

ponedjeljak , 03.12.2018.

FRAKTURA

nas poziva
na predstavljanje knjige

"Fosilni kapital"
Andreasa Malma.


Uz autora, koji će u razgovoru sudjelovati putem Skypea,
o knjizi će govoriti Marija Brajdić Vuković, Mladen Domazet,
Mirela Holy i Mislav Žitko, a razgovor će moderirati Iva Karabaić.

Fosilni kapital pokazuje kako klimatska kriza počinje nelogičnim prelaskom s obnovljivih na fosilna goriva u ranoj industrijalizaciji u Britaniji. Ekolog i publicist Andreas Malm donosi inovativan, detaljno potkrijepljen povijesni pregled udruživanja fosilnoga industrijskog pogona i kapitalističke ekonomije, najprije u Velikoj Britaniji, a konačno i u cijelom svijetu. Danas kada sedam milijardi ljudi stoji na rubu katastrofalnih planetarnih klimatskih promjena, ne možemo naprasno ugasiti pogonsku infrastrukturu koja omogućuje hranu, grijanje, obrazovanje ili zdravlje. Čitajući Fosilni kapital, jasnije razumijemo koje su odluke dovele do dominacije kapitalističke ekonomije na fosilni pogon, jer odluke je lakše popraviti nego zakone planetarne fizike.


Utorak, 4. prosinca 2018., 19 sati
Kulturno informativni centar
Preradovićeva 5, Zagreb

Preminuo pjesnik, prozaik, urednik i književni kritičar Sead Begović

U subotu 1. prosinca 2018. u Zagrebu je iznenada preminuo Sead Begović. Pjesnik, prozaik, urednik i književni kritičar, Begović je zastupljen u dvadesetak antologija suvremene hrvatske i bošnjačke poezije te u isto toliko panorama i zbornika, na hrvatskom i na stranim jezicima. Pojedine Begovićeve pjesme i ciklusi pjesama prevedeni su na tridesetak stranih jezika.

Sead Begović rođen je u Zagrebu 1954. gdje pohađa osnovnu i srednju školu te Filozofski fakultet. Između ostalog, radio je kao bibliotekar, propagandist, novinar (redakcija kulture «Vjesnik»), urednik i voditelj Tribine DHK.

Kao književni kritičar surađivao je i surađuje s velikim brojem časopisa za književnost (Oko, Forum, Republika, Dometi, Mogućnosti, Poezija, Vijenac, Bridge i drugi), ali i u dnevnim novinama: Vjesnik, Jutarnji list i Večernji list. Uređivao je časopis za kulturu i društvena pitanja «Behar».

Zastupljen je u dvadesetak antologija suvremene hrvatske i bošnjačke poezije te u isto toliko panorama i zbornika, na hrvatskom i na stranim jezicima. Neke su pjesme i pojedini ciklusi pjesama prevedeni na tridesetak stranih jezika. Pjesme i kratke priče do sada su mu objavljivane u gotovo svim književnim časopisima i dnevnim novinama u Hrvatskoj i regiji.

Napisao je veći broj predgovora i pogovora kao popudbinu za knjige suvremenih hrvatskih i bošnjačkih pjesnika koje je predstavljao i zagovarao na promocijskim priredbama.

U tri knjige kritika obradio je približno dvjestotinjak autorskih osobnosti i tristotinjak njihovih knjiga (žanrovski različitih).


Najbolje je biti stablo uz rijeku

Takve ja ljude volim
koji svakodnevno gube svoje brodovlje
i svoj posao
te izmoždene svećenike rada
na koje se spustila mrkla noć
i koji se okreću na kraju ulice
s opšivenim obodom tuge
Nagluhi je njihov Bog
ispustio držak suncobrana
iznad njihove glave
te ih vuče na put
duboke zamišljenosti
Tako je zla kob htjela
smaknuti s glave
dječje lice mjeseca
a puzavi život
tu je, namiguje, iako je već otišao
zaklonjen sumornom tišinom
napipava put do tvoga pogleda
punog jada
Da, mnogi životi iskaču iz tijela
kao sićušne nemani
i prije nego što svaki od njih
zaboravi svoju nazočnost
došulja se starost kojoj je
najbolje biti stablo uz rijeku


Djela

- "Vođenje pjesme", Mladost, Zagreb, 1979. (pjesme)
- "Nad pjesmama", Logos, Split, 1984. (pjesme)
- "Ostavljam trag", Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988. (pjesme)
- "Bad blue boys", Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990. (pjesme i priče)
- "Nova kuća", Naklada Društva hrvatskih književnika, Zagreb, 1997. (pjesme)
- "Književna otkrivanja", Stajer Graf, Zagreb, 1998. (književne kritike)
- "Između dviju udobnosti", Naklada Društva hrvatskih književnika, Zagreb, 2002. (pjesme)
- "Prorok u našem vrtu", Biblioteka Bosana, Zagreb, 2002. (izbor iz poezije)
- "Sanjao sam smrt pastira", Naklada Breza, Zagreb, 2002. (kratke priče)
- "Pjesmozor", Stajer Graf, Zagreb, 2006. (književne kritike)
- "Književni meridijani", Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2007. (književna kritika)
- "Sve opet postoji", BZK Preporod, Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Sarajevo, 2007. (izabrane pjesme)
- "Osvrneš se stablu", Stajer Graf, Zagreb, 2008. (izabrane pjesme)
- "Džibrilove oči", KDBH Preporod, Zagreb, 2008. (kratke priče)
- "Uresi", V.B.Z., Zagreb, 2009. (pjesme)
- "Zvekirom po čelu", HDP, Zagreb, 2012. (pjesme)


Bio je dugogodišnji član Društva hrvatskih književnika, član je P.E.N.-a i Zajednice umjetnika Hrvatske.

Izvor : Moderna Vremena Info

NOVO: Walt Whitman "Demokratski vidici" (Sandorf, 2018.)

Walt Whitman
"Demokratski vidici"
Nakladnik: Sandorf
11/2018.
100 str., meki uvez
Cijena: 49.00 kn

Riječ izdavača

Objavljeni nekoliko godina nakon svršetka Američkog građanskog rata, "Demokratski vidici" Walta Whitmana još uvijek predstavljaju jednu od najprovokativnijih analiza demokracije ikada napisanih. Ukazujući na njezine nedostatke, ali i na goleme mogućnosti koje otvara, Whitman čas vehementno čas emfatično progovara o sadašnjosti i budućnosti Sjedinjenih Država, oštro kritizirajući pohlepu i korupciju tzv. zlatnog doba, i osuđujući materijalizam koji se nakon građanskog rata proširio zemljom.

Rješenje za moralnu krizu vidi u književnosti: “Stoga upućujem na mogućnost, pojave li se neka dva ili tri doista originalna američka pjesnika [...], nadvisujući obzor poput planet
, zvijezd
prvoga reda, da bi oni svojom izvrsnošću, objedinjenim doprinosima [...] dali više krepkosti i više moralnog identiteta (danas najpotrebnije značajke) nego svi njihovi ustavi, zakonodavne i pravosudne spone te sva njihova dosadašnja politička, ratna odnosno materijalna iskustva”. Demokratski vidici su prvotno objavljeni 1871. i ovo je njihov prvi prijevod na hrvatski jezik.

Moglo bi se tvrditi [...] da su zajednički i opći svjetovni boljitak i imućno stanovništvo, opremljeno svim materijalnim udobnostima života, ono glavno, i da je to dosta. Moglo bi se kazati da naša republika na djelu i u zbilji danas ostvaruje najveću umjetnost, pjesme itd. kroteći divljinu što je pretvara u plodne njive, kao i u svojoj željeznici, brodovima, strojevima itd. I moglo bi se pitati: nije li sve to za Ameriku uistinu bolje nego sva kazivanja čak i najvećeg rapsoda, umjetnika ili literata? I ja ta postignuća pozdravljam s ponosom i radošću; potom odgovaram da se duša čovjekova neće samo time—štoviše, time se uopće i neće—konačno zadovoljiti; no da potrebuje [...] ono što obraća se najuzvišenijemu, njoj samoj.

Walt Whitman rođen je u skromnoj farmerskoj obitelji; školu u Brooklynu napustio s dvanaest godina i iduće desetljeće ostao vezan uz Long Island, radeći povremeno kao slagar, putujući učitelj, suradnik lokalnih novina, pomoćnik na farmi. Tada su postavljeni i temelji njegove za ono doba iznimne osobnosti slobodnjaka poniklog iz naroda, bohema i barda koji se nikada nije uklopio u gradske konvencije ili okvire neke institucije. God. 1841. započeo je novinarsku i uredničku karijeru, upoznao život velegrada uključujući i njegove najsurovije pojedinosti te primijenio "reporterski" stil koji je rabio posebno u svojim ranijim pjesmama.

Taj je stil bio prvi korak u smjeru Whitmanove pjesničke revolucije: formalno je vodio slobodnom stihu, a sadržajno otvorio put najraznovrsnijim nekonvencionalnim i često tabuiziranim temama. Krajem 1840-ih napustio je novinstvo i javno djelovanje, krenuo na veliko putovanje po SAD-u, zatim se vratio u Brooklyn, pomalo se bavio stolarijom, pisao i čitao te ubrzo u vlastitoj izradbi i nakladi izdao tanku knjižicu od dvanaest pjesama pod naslovom «Vlati trave» («Leaves of Grass», 1855) koje je samo za njegova života doživjelo osam izdanja i golem uspjeh, a do danas je prevedeno na gotovo sve značajnije svjetske jezike. Whitman je gotovo do kraja svoga života 1892. godine radio na Vlatima i dopunjavao ih, a 1891. godine je objavio i death-bed Edition (izdanje sa samrtne postelje).

»Vlati trave» je zbirka pjesama u slobodnom stihu, koje na snažan način slave individualizam Amerike, demokraciju i bratstvo među ljudima; živo i ekstatički opisuje amer. život, osobito New York, i izražavaju pjesnikovo romantično-mističko poistovjećivanje s prirodom i svemirom. Suvremenici su to djelo proglasili nemoralnim zbog slobodne obradbe spolnosti. Neshvaćen od suvremenika i zemljaka, Whitman je doživio prvo priznanje od engleskih prerafaelita i francuskih pobornika slobodnog stiha. Moderna ga kritika, međutim, smatra jednim od najvažnijih likova u povijesti američke književnosti uopće.

Izvor: Moderna Vremena Info

Književna tribina "S knjigom u sri(je)du" : Kristina Wolsperger Danilovski,

nedjelja , 02.12.2018.

Pozvani smo na književnu tribinu S KNJIGOM U SRI(je)DU,

u srijedu, 5. prosinca u 18 sati u Knjižnici Vladimira Nazora, Vodovodna 13, Zagreb.

Gošća tribine bit će Kristina Wolsperger Danilovski, autorica književnog hita Danci i stranci, koji je do sada doživio dva izdanja.

Na tribini će autorica otkriti kako ju je izmještenost iz vlastite sredine potakla na književno stvaralaštvo. Naime, autorica je s obitelji preselila 2009. godine u Kopenhagen, gdje su živjeli tri godine i nakon sudara kultura i početne „izgubljenosti“ u različitostima nastupila je prilagođenost i suživot u danskoj prijestolnici u skladu s devizom kad si u Rimu, budi Rimljanin.

Razgovarat će se i o tome što za autoricu znači pisanje, također o dobrom prijemu knjige kod čitatelja, daljnjim planovima za pisanje te čitalačkim navikama. Razmotrit će se i zanimljivosti i društvene posebnosti života na sjeveru vis-ŕ-vis života na jugu te koje su nam glavne različitosti, a koje poveznice.

Tribinu će moderirati Ivona Bačelić Grgić, suradnica Knjižnice, putopiskinja i blogerica.

Sesvetski Stihotron: Derkač, Kirin, Nehajev, Šalat, Rudan

Čitaonica knjižnice Sesvete
srijeda, 05.12.2018. s početkom u 18 sati

u programu STIHOTRON ugošćuje kremu hrvatskog pjesništva:

Lana Derkač, Davor Šalat, Miroslav Kirin, Evelinu Rudan i Ivana Rogića Nehajeva

Voditelj : Ivan Babić

Dobrodošli!

PROMOCIJA knjige Dimitrija Popovića "Labirinti sjećanja" (Litteris, 2018.)

subota , 01.12.2018.

Izdavačka kuća LITTERIS

nas poziva na promociju knjige

Dimitrije Popović "Labirinti sjećanja"
(knjiga memorije i susreta s Danilom Kišom, Emileom Cioranom, Rankom Marinkovićem, Dadom Đurićem)

u utorak, 4. prosinca 2018. u 19 h, Zagreb, Muzej Mimara, 2. kat


O knjizi će govoriti:
Velimir Visković
Zdravko Zima
Dražen Katunarić /urednik/
Alma Prica /interpretacija teksta/
i autor Dimitrije Popović


"Labirinti sjećanja" Dimitrija Popovića je knjiga zapisa i eseja o osobama koje je taj ugledni likovni umjetnik i pisac susreo tijekom života, s kojima je surađivao i prijateljevao, koje su ga nadahnjivale, koje je posebno volio i cijenio. Od Emila Ciorana,čuvenog rumunjskog filozofa čija je knjiga "Kratak pregled raspadanja" opčinila Popovića, obilježivši čitavu njegovu mladost, a s kojim se i osobno susreo u njegovoj pariškoj mansardi, do Ranka Marinkovića, umjetnika čija su ga djela potaknula na razmišljanja o čovjeku, izoliranosti i samoći, smrti...Ta sjećanja na osobe koje, svaka na svoj način, zauzimaju posebno mjesto u autorovu životu bude u njemu čitav niz asocijacija i razmišljanja o raznim područjima, od filozofije i religije, estetike i metafizike, stvarnosti i imaginacije, kojima se poslije vraća i analizira ih. Riječ je o upečatljivim i minucioznima opisima i mislima o pojedinim umjetničkim djelima i njihovim autorima, o povijesti ljudske egzistencije i civilizacije, o čovjekovu tragičnom zemaljskom postojanju... Posebno su dojmljivi zapisi o Danilu Kišu koji pokazuju u kolikoj su mjeri bili isprepleteni životi dvojice umjetnika rođenih na Cetinju, u ljudskom i umjetničkom smislu. Riječ je o vrlo emotivnim i dirljivim zapisima koji su, poput čitave knjige, mješavina dokumentarnog, esejističkog i poetsko-refleksivnog žanra, kao što su primjerice kod Kiša literarno vrlo dojmljivi opisi snova u kojima se Dimitriju Popoviću javljao čuveni pisac.
Prijateljstvo s još jednim rođenim Cetinjaninom, Miodragom Dadom Đurićem, čitatelja odvodi na putovanje, ponovno u Pariz,
odnosno u njegovu okolicu, gdje je taj slikar živio i stvarao svoj magični umjetnički svijet. Upravo je Dadova umjetnost nadahnula Popovića da podijeli s nama svoja razmišljanja o odnosu lijepoga i ružnoga, privlačnoga i odbojnoga, stvarnosti i mistike... No u knjizi nisu zastupljene samo ozbiljne teme, šarmantan začin daju joj opisi Popovićevih dogodovština s putovanja
i zanimljivih susreta s raznim poznatim i manje poznatim ljudima, a kroz knjigu se diskretno provlači i priča o ljubavi Dimitrija i Jagode Popović, čija se ljubav rodila još u studentskim danima.
Knjiga je tako i svojevrsni dnevnik, iz kojega doznajemo niz zanimljivih i nepoznatih detalja iz autorova djetinjstva i mladosti, kada je, primjerice, za vrijeme studija na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti znao namjerno šokirati studente i profesore svojim radovima. "Labirinti sjećanja" nisu samo vrijedno svjedočanstvo o susretima umjetnika i njihovim prožimanjima, nego je izvrsno napisano štivo koje produbljuje naše spoznaje o umjetnosti, znanosti, religiji te čitavome nizu raznolikih tema koje se spominju u razgovorima i koje postaju predmetom istinskog promišljanja u svakom vremenu.