Sibila Petlevski je znanstvenica, teoretičarka, umjetnica, spisateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti čija su djela prevedena na desetak svjetskih jezika i nagrađivana u domovini i inozemstvu.

Povod razgovoru Srđana Sandića sa Sibilom Petlevskom je nedavno završena trilogija "Tabu" u izdanju nakladničke kuće Fraktura.

Razgovor čitajte ovdje

Sadržaj TEME br. 5-6 2013:

Branko Čegec: Sužavanje područja borbe (editorial)
Goran Starčević: Smrtonosni shopping
Murray Bail: Putovanje (preveo Mario Suško)
Sonja Bennet: Nobelovac koji je u moj život ušao odjednom i zauvijek (razgovarao Gordan Duhaček)
Ivan Šamija: Projet Poljska

TEMA: ŠTO JE (NAMA) OULIPO?

Vanda Mikšić: Što je (nama) Oulipo?
Harry Mathews: ŕ Martin Gardner
Camille Bloomfield: Manifesti Oulipoa: nestanak jedne forme?
Zvonko Lončar: Vrste prostora kao netipičan sljedbenik Mallarméove poetike
Alain Chevrier: Perecova tajna pism(en)a ili o belle absente
Alain Chevrier: Obala
Jacques Jouet i Frédéric Forte: Oulipo danas: dijalog
Kristina Špiranec: Svjetlost, na primjer.mrak  između negacije i afirmacije
Ivana Buljubašić: Iscrpljeni potencijali eksperimentalne književnosti?
Régine Detambel: Kreatorica
Kristina Rubelj: Kreatorica Régine Detambel: prevođenje kao rad prema kroju, ali iz drukčijeg materijala
Kristina Krušelj: Oulipizam i (post)postmodernizam: dva –izma u romanu Vilikon Jasne Horvat

András Gerevich: Obiteljsko računanje vremena (prevela Lea Kovács)
Jasmina Vrbavac: Knjiga i televizija su dva dijametralno suprotstavljena medija (razgovarala Darija Žilić)
Jasmina Vrbavac: Zašto uzmiče književna kritika?
Jani Virk: Ljubav u zraku (prevela Irena Skrt)
Božidar Alajbegović: Prozno osvježenje s Filozofskog fakulteta
Kemal Mujičić Artnam: Sarina druga ljubav
Hrvoje Havaić: Vlak do Krakova
Žarko Paić: Arhajski zov istine (Goran Starčević: Vuk u supermarketu)
Sanja Heraković: Neoegzistencijalističko oko u očima mono-poli-subjektiviteta (Vesna Biga: Žene na putu)
Nikolina Rebrina: Od predpoezije do poezije ili kako omatati riječi (Tihomir Dunđerović: maja & vuneni)
Poezija u dvorištu 2013

Zagrebačka izdavačka kuća Disput prošla je na tri natječaja Europske unije za financiranje prijevoda knjiga sa stranih jezika, i dobili su ukupno 73.000 Eura.

Opširnije o tome na ovome linku

O životu na otoku,
ljubavi prema tangu,
svojim knjigama,
chick-litu i chick-noiru
i još o mnogočemu,
progovorila je Anela Borčić
u razgovoru
dostupnome ovdje

U četvrtak, 27. veljače u 20 sati, u Gradskoj knjižnici Umag, uz sudjelovanje književnika Daše Drndić i Milana Rakovca, bit će predstavljena knjiga 'Lapis Histriae 2013' ali i objavljena tema ovogodišnjeg, 9. međunarodnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae i 15. Foruma Tomizza!

Također, predstavit će se i dobitnici nagrade Lapis Histriae, Natalija Miletić (2013.) i Želimir Periš (2012.).

Periš će promovirati i svoju zirku priča 'Mučenice' (Algoritam, 2013.)

Dobrodošli, vabljeni, benvenuti!

Na ovome linku pročitajte odličan tekst u kojemu Bojana Mikelenić, povodom 100. obljetnice rođenja Julija Cortazara, piše o životu i stvaralaštvu tog genija pisane riječi.

Na ovome linku
možet pročitati tekst
u kojemu Branimira Lazarin piše o
devastirajućem kašnjenju
Natječaja za dodjelu državne potpore
programima izdavanja knjiga,
časopisa i elektroničkih publikacija

HDP nas poziva
na predstavljanje knjige

Nikola Petković Harterije II/III.
(HDP, Zagreb, 2013)

U srijedu, 26. veljače 2014. u 19 sati,
u sjedište Društva, Basaričekova 24, Zagreb

O knjizi će govoriti:
Krešimir Bagić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Nikola Petković

Moderira:
urednica Jadranka Pintarić


Ulaz slobodan

Miroslav Mićanović, pjesnik, prozaist, esejist, kritičar i urednik, nakon petnaest godina nedavno je u nakladi Meandar Medije objavio zbirku poezije 'Jedini posao (vizije, fantazije, utopije)', koja je svojom svježinom i očuđavanjem stvarnosti u hrvatsku poeziju ugradila jedan novi svijet, rastvorila novi prostor poetskoga u zavičajnom.

Bio je to povod za razgovor u kojem Mićanović govori o mnogočemu što ga čini jednim od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih pjesnika i prozaika.

Razgovor čitajte ovdje

Internetski portal Lupiga.com objavio je opširan, vrlo zanimljiv, dvodijelni intervju s Borisom Budenom u kojem taj filozof vrlo oštro progovara o brojnim temama.

Prvi dio intervjua čitajte ovdje
a drugi dio intervjua
dostupan je ovdje

U uvodu razgovora s Goranom Babićem objavljenom u Jutarnjem listu 22.02.2014. novinar Dragan Markovina ističe kako je Goran Babić "jedini istinski politički emigrant suvremene Hrvatske".

To nije točno.


Svaka čast feralovcima, njihovoj hrabrosti, oštrini i beskompromisnosti, ali najoštriji kritičar Tuđmanova režima bio je Roman Latković.

Želio bih podsjetiti da je on 1996. godine, nakon višeminutne javne harange u Dnevniku HTV-a, a povod kojoj je bilo njegovo izrazito kritičko pisanje o naravi Tuđmanova režima u riječkom Novom listu, doživio cijeli niz ozbiljnih prijetnji, te je, radi zaštite egzistencije, bio primoran emigrirati u SAD, gdje je 1998.godine dobio i politički azil, kao žrtva političkog progona.

Dakle, Goran Babić nije jedini istinski politički emigrant, kako to tvrdi Dragan Markovina, jer je istinski politički emigrant također i Roman Latković, novinar, pisac, scenarist.

Više o Romanu Latkoviću saznajte ovdje

P.S.

Sjećanje Dragana Markovine je selektivno, iz njegove memorije ispario je (tj. u tekstu nije spomenut) slučaj 'Vještica iz Rija'..
Zašto?
Naravno, zato što su tu harangu bila prouzročila upravo pojedina pera korporacije za koju Markovina piše.

Pojedine žrtve afere 'Vještice iz Rija' također su političke emigrantice suvremene Hrvatske...

Dođite u
caffe bar 'U dvorištu', J. Žerjavića 7/2, Zagreb
u ponedjeljak 24. veljače. od 19 h

gdje će biti predstavljen
turističko-psihološki roman, 'Agenti kulture'
pisca, putopisca i novinara Gordana Nuhanovića

U tome će autoru pomoći urednik romana Kruno Lokotar,
a možda i pitanja iz publike i tajni savjeti agenata.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)



a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana
'London, NW'
Zadie Smith




Novi 'Vijenac' još donosi:

- razgovor s Miroslavom Mićanovićem
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Ernesta Fišera 'Machbeth na fajruntu'
- tekst Strahimira Primorca o romanu Vlade Rajića 'Sudac'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Oscara Bradasica 'Vjetar je zemlja koje više nema'
- tekst Tomice Bajsića o knjizi 'Vrijeme srca' Ingeborg Bachmann i Paula Celana
- tekst Martine Lončar o novome broju 'Kola'
- tekst Jasmine Lukec o zborniku posvećenom akademkinji Dunji Fališevac
- tekst Nine Aleksandrov-Pogačnik o Ivi Frangešu i Francescu de Sanctisu
- poezija Aleksndra Korotka
- temat posvećen Juliju Cortazaru

te još pregršt tekstova o filmu, plesu, glazbi, kazalištu, likovnoj umjetnosti itd.

Roman 'Vrijeme noć' Ljudmile Petruševske predstavlja svaka­ko njezino najsloženije djelo, kako po strukturi, tako i po snazi rečenica, razradi ideja i postavljanju pitanja od krajnje važnosti. Svakodnevica našega postojanja kroz jednostavno i izravno autoričino pripovijedanje postaje predmet neuobi­čajene i veličanstvene literature.

Vrijeme noć prati borbu Ane Andrianovne koja kao glava obitelji nastoji na okupu održati emotivno nestabilnu i financijski upropaštenu obitelj u ranim fazama postsovjetske Moskve. Pišući u prvom licu, Petru­ševska roman predstavlja kao rukopis koji su članovi Anine obitelji pronašli nakon njezine smrti, a u koji je ona pretočila frustracije i „razgolićenu“ (ne)moć roditeljske uloge. Ana se sve vrijeme bori i muči ne bi li pomirila snažnu ljubav prema obitelji i parazitski način života njezinih članova.

Djelo se smatra jednim od najznačajnijih dostignuća su­vremene ruske proze, prevedeno je na više od 30 jezika, a našlo se i u užem izboru za najveću rusku književnu nagradu – ruski Booker.


Probudivši se usred noći, sovjetska pjesnikinja Ana Andrianovna izbacuje svoju bol u bilješkama koje ispisuje za kuhinjskim stolom. Ana je žena na rubu, majka i baka koja životari u Moskvi, dok s mukom osigurava hranu i krov nad glavom članovima svoje obitelji, koji uglavnom iskorištavaju njezinu dobrotu, ignoriraju njezine savjete i uzmiču pred njezinim izrazima ljubavi. Anina priča teče tempom koji oduzima dah, postajući gotovo nesuvislom kako se bliži zora. Snaga ove knjige u Aninu je liku i strašnoj ironiji s kojom opisuje svoj svakodnevni život i razočaravajuće pokušaje da shvati ljude koje voli, uz tako malo nade da će joj biti uzvraćeno. Ovomu oporom djelu, koje je ušlo u uži izbor za ruskoga Bookera, zasigurno je mjesto u svakoj zbirci proze.
Library Journal


Ljudmila Petruševska rođena je 1938. u Moskvi. Studi­rala je novinarstvo na Moskovskom državnom sveuči­lištu, a prozu počela pisati sredinom 60-ih godina. Prvo djelo objavila je 1972., da bi uslijedila gotovo desetogo­dišnja službeno nametnuta šutnja, kad je bilo zabranje­no objavljivanje njezinih drama i proze. Nakon što su joj drame napokon uprizorene, Petruševska je naširoko prepoznata kao jedna od najboljih ruskih dramatičarki. Zbirka kratkih priča i monologa Besmrtna ljubav objav­ljena je 1988. i postigla je izvanredan uspjeh i kod čita­telja i kod kritičara. Godine 1992. njezin roman Vrijeme noć uvršten je u uži izbor za ruskog Bookera – preveden je na više od 30 jezika i smatra se jednim od važnijih ro­mana 20. stoljeća. Autorica je otada objavila više od 30 knjiga. Novije knjige Ljudmile Petruševske (Bila jednom jedna žena koja je htjela ubiti susjedino dijete; Broj jedan, ili U vrtovima drugih mogućnosti; Grad svjetla; Dva carstva itd.) potvrdile su i kod novog naraštaja čitatelja njezin ugled majstorice mističnih trilera i kratkih priča magič­nog realizma.

Godine 1991. njemačka Zaklada »Alfred Toepfer« dodijelila je Petruševskoj Puškinovu nagradu. Dobivala je i nagrade vodećih ruskih književnih časopisa. Godine 2002. dobila je najugledniju rusku nagradu Trijumf za životno djelo. Njezin komad Bifem osvojio je 2003. prvu nagradu na Festivalu nove drame. Iste godine dodijelje­na joj je Državna nagrada Ruske Federacije.

U utorak, 18. veljače u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca održat će se razgovor sa Dortom Jagić, povodom njezine nove knjige "Mali rječnik biblijskih žena" (Mala zvona, Zagreb, 2014.).

Dorta Jagić, inače diplomirana teologinja, u knjizi ispisuje niz književnih portreta biblijskih junakinja, onih koje su općepoznate (Eva, Sara, Marija), ali bavi se i onima koje su manje poznate, ali vrlo zanimljive (Atalija, Zareša, Tafnesa...). Građu crpi u prvom redu iz biblijskih izvještaja, ali i iz znanstvene literature, te im uz obilje poezije, dodaje i poneku skrivenu misao.

Više o subverzivnosti tog pristupa možete čuti na tribini na kojoj će, uz autoricu, sudjelovati i književni kritičar Neven Vulić.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije je Darija Žilić.

Na ovome linku
pročitajte tekst u kojemu
Milan Zagorac
detaljno, kroz višedesetljetno razdoblje,
obrađuje riječku književno-časopisnu scenu.

Centar za kreativno pisanje & Book caffe

nas pozivaju
18.2.2014. u 20.00 sati
u klub Book caffe, Hrvatske bratske zajednice 4,

na još jednu književnu večer *ŽENSKA PRIČA*


Gošće večeri: MILANA VUKOVIĆ RUNJIĆ i KARMELA ŠPOLJARIĆ

Voditeljica : stand-up komičarka i spisateljica Marijana Perinić

Naklada Ljevak i osječko sveučilište

pozivaju nas na promociju knjige

Zoran Velagić
UVOD U NAKLADNIŠTVO

Ponedjeljak, 17. veljače 2014. u 18 sati
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

Predstavljanje moderira: Kristijan Vujičić

Sudjeluju: Mario Barišić, Nives Tomašević, Seid Serdarević i autor Zoran Velagić


Uz predstavljanje knjige progovorit ćemo i o problemima nakladničkog sektora te potrebi obrazovanja nakladnika i knjižara.

Uvod u nakladništvo sinteza je recentnije inozemne literature i kratak sukus poslovnih rješenja i praksi. Pisan je kao svojevrsna nakladnička početnica u kojoj se tematizira razvoj, poimanje i položaj nakladništva, ukazuje na suvremene trendove i naglašava uloga vitalne nakladničke djelatnosti u razvoju demokratskih standarda i društva temeljenog na znanju.

Profil
nas poziva
na promociju knjige

Drage Pilsela
'Argentinski roman'

u ponedjeljak, 17. veljače u 18 sati u prostorima Novinarskog doma, Perkovčeva 2, Zagreb.


O knjizi će govoriti urednik Miljenko Jergović, lektorica dr. Jadranka Brnčić, odvjetnica Dafinka Večerina i dr. Peter Kuzmič, rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku.

Ulomke iz knjige čitat će dramski umjetnik Vili Matula.

Promociju će moderirati Branimir Pofuk.

Dolazak je najavio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Gradska knjižnica Velika Gorica
poziva Vas na
književni susret


Filip Latinović u krznu

(povodom autorove knjige 'Povratak Filipa Latinovića')

gost:
Boris Perić, književnik i prevoditelj

moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak, 17. veljače 2013. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37

Izdavačka kuća PROFIL
i autor MILKO VALENT

pozivaju nas
na promociju

novoga romana
Milka Valenta
'Umjetne suze'

u petak, 14.02.2014. u 18 sati
u profil Mozaik Megastoreu, Bogovićeva 7, Zagreb

Ovaj treći najopsežniji roman
u hrvatskoj književnosti,
uz autora Milka Valenta
predstavit će Damir Radić i Edo Popović.

Ana Lovrenčić otpjevat će nekoliko pjesama iz romana,
uz pratnju Davora Doležala na gitari.

Ulaz besplatan!

Dragi pratitelji moga bloga,
a naročito književne autorice i autori,

obavještavam vas da sam odnedavno angažiran u zagrebačkoj izdavačkoj kući HENA COM kao suradnik u uredništvu, zadužen za knjige domaće proze.

Tako, u dogovoru s tim izdavačem, objavljujem

JAVNI POZIV ZA AUTORE/ICE ROMANA I KNJIGA KRATKIH PRIČA

Dakle, ako ste zainteresirani za suradnju s izdavačkom kućom HENA COM, obratite pozornost na sljedeće uvjete :

- u obzir dolaze dovršeni romani ili knjige kratkih priča autorica i autora s prebivalištem u Republici Hrvatskoj

- u obzir dolaze isključivo autorice i autori koji su dosad već objavili bar jednu proznu knjigu koja je bila popraćena pozitivnom kritikom i recepcijom u tiskanim medijima ili na internetskim portalima

- rukopis ne smije biti prethodno nigdje objavljen, ni u tiskanom ni u elektroničkom obliku


Svi zainteresirani (koji ispunjavaju naznačene uvjete) pozivaju se da na mail adresu balajbeg@inet.hr pošalju sljedeće :

- opis/sinopsis djela (sa detaljnim sadržajem, naznakom tematike, žanrovskog određenja, stilskih karakteristika)
- kratku biografiju i bibliografiju
- kontakt podatke (mail adresa i broj telefona/mobitela)
- kritike, prikaze ili recenzije svojih prethodnih knjiga (link prema stranicama ako je tekst dostupan na internetu, ili prepisani tekst kritike/recenzije/prikaza, s obaveznom naznakom autora/ice tog teksta)

Rok za prijavu je 15.03.

Nakon što razmotrimo pristigle prijave, kontaktirat ćemo pojedine autore/ice, najkasnije do 15.04., sa zahtjevom za dostavu cjelovitog rukopisa djela.
Nakon analize dostavljenog rukopisa, ako isti zadovoljava kriterije, autor/ica (ili više njih) dobit će ponudu za objavu knjige kod izdavača HENA COM.

Inače, radi se o prvom krugu poziva, a HENA COM planira svakih nekoliko mjeseci obnavljati poziv.

HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO,
HRVATSKI P.E.N. CENTAR
& KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju nas na predavanje u okviru tribine „KULTURA SUSRETA“ pod naslovom:

Pjesnik u Meksiku, Kolumbiji i Brazilu

Naš gost pjesnik Dražen Katunarić govorit će nam o svojim putovanjima Kolumbijom (gdje je bio gost najvećeg pjesničkog festivala na svijetu u Medellinu), Meksikom i Brazilom, i pročitati fragmente putopisa i pjesama vezanih za Latinsku Ameriku.

Predavač: DRAŽEN KATUNARIĆ,
Pjesnik, esejist, prozaik, izdavač i urednik, diplomirao filozofiju na Svečilištu humanističkih znanosti u Strasbourgu.

Voditelj: TOMICA BAJSIĆ, pjesnik i prevoditelj.

Predavanje će se održati u utorak, 11. veljače 2014., u 19.30 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.

Udruga Nova stranica Zagreb

poziva nas na
književnu večer,
povodom Valentinova:

'O ljubavi... s ljubavlju'

Čitanje iz knjige "Najljepša ljubavna pisma slavnih muškaraca"

Moderator : Vinko Štefanac

Sudjeluju:
Darija Žilić
Jelena Zlatar (oboa)

12.02.2014. u 20 sati
caffe-galerija 'Lav', Zagreb
Opatička 2

Za ljubitelje elektroničke knjige naklada Mala zvona objavila je osam novih naslova.
Uvrstili su neke od najtraženijih tiskanih knjiga iz prošlih godina, poput "Kuće duhova" Virginije Woolf (nagrada Kiklop 2012. za prijevod) i studije "Ženskom stranom hrvatske književnosti" Lidije Dujić, kao i neke zapažene naslove iz 2013., poput Berkovićevih kritika i eseja "O glazbi" i zbirke pjesama "Stele" Victora Segalena. Ponuda obuhvaća i dvije knjige priča za djecu.

Sve njihove naslove - nove i stare - možete naći na ovome linku

Pjesnik, prozaik, dramatičar i kritičar Milko Valent upravo je objavio novi roman 'Umjetne suze' (Profil). Valorizacija teksta tek će uslijediti, ali sa svojih 1408 stranica “Umjetne suze” ući će u povijest hrvatske književnosti kao jedan od najopsežnijih romana. Titula najopsežnijeg, doduše, pripada “Gordani” Marije Jurić Zagorke koja broji blizu sedam tisuća stranica, a tu su i “Zastave”, petoknjižje Miroslava Krleže koje u izdanju Naklade Ljevak broji 1826 stranica.

Edo Popović za Milka Valenta kaže da se radi o autoru čije su proze daleko ispred njegova vremena i prevladavajućih književnih obrazaca, a “Umjetne suze” naziva romanom epohe. “On je u svojoj biti egzistencijalna dijagnoza početka 21. stoljeća i ujedno romaneskna psihotična freska zloćudnog procesa banalnosti. Ovaj roman hrabro uranja i u svijet sve upitnije i problematičnije institucije suvremenoga monogamnog braka. To je roman o ljubavi koja se raspada, o nemogućnosti rađanja djece odnosno o neplodnosti jednog partnera, o strasti i osveti, ali istodobno to je roman o stresnoj poziciji istraživačkog novinara. To je također roman o nemogućnosti dugotrajnih emocija te roman o potresnoj slici suvremene Hrvatske i suvremene Europe”.

Milko Valent na književnoj sceni prisutan je od kraja sedamdesetih, a autor je velikog i žanrovski raznovrsnog opusa.

Zaštitni znak njegova pisanja jest otvoreno i provokativno bavljenje različitim aspektima seksualnosti. Njegova priča “Nježna palisandrovina”, prvi put objavljena 1986. u časopisu Quorum, primjerice, bila je prva priča u hrvatskoj književnosti koja se bavila incestuoznim erotskim kanibalizmom.

Brojni njegovi tekstovi dosad su prevedeni na dvanaest jezika.

Napisala Adriana Piteša
Objavljeno u Jutarnjem listu, 10.02.2014.


******

UPDATE (11.02.2014.)

Milko Valent poslao mi je informaciju o točnom broju stranica/kartica njegovog romana.

Objavljujem to u nastavku:

Poštovani kolega Alajbegoviću,

nedavno ste na Vašem blogu Knjiški moljac objavili članak iz Jutarnjeg lista Adriane Piteše na čemu Vam zahvaljujem. U tom članku stoji da moj roman 'Umjetne suze', to doista odlično izdanje Profila, ima 1408 stranica. To je istina, no ono što kolegica Piteša nije mogla znati jest stvarna dužina romana. Ukratko, stvarna dužina romana je 1744 stranice odnosno kartice.

Milko Valent

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika
romana Karmele Špoljarić
'Nije ovo Twin Peaks'




Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Gordane Benić 'Palača nezemaljskih snova'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Mali princ u Iraku i druga čitanja' Bože V. Žiga
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Ljubice Balog 'Radoznala Šušu'
- tekst Gordana Nuhanovića o knjizi 'Varamo' Césara Aira
- tekst Sanje Ivić o knjizi eseja Ingrid Šafranek 'Bijela tinta'
- razgovor Martine Prokl Predragović s Irenom Lukšić
- poezija Stijepa Mijovića Kočan
- temat : Novi život hrvatske srednjovjekovne proze

te još pregršt tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, glazbi, filmu, itd.

Oduvijek ste priželjkivali mjesto za čitanje, komentiranje knjiga, svojih tekstova ili za rasprave o književnosti općenito? Maštali ste o nekom prostoru gdje bi dolazili zaljubljenici u književnost jer tamo bi njihova mašta postajala zbilja?

Pridružite se programu "ČITAMO SVI, MOŽEŠ I TI" u organizaciji CeKaPe-a, koji se održava na novoj lokaciji, u zagrebačkom pubu Oliver Twist (Tkalčićeva 60) UTORKOM od 19-21 sat!

Čitajte priče, pjesme, sve što ste napisali i želite podijeliti s drugima. Ako nemate ili ne želite čitati svoju priču, čitajte autore koje volite, čitajte i one koje ne volite jer nakon čitanja zajedno ćemo ih komentirati i možda zavoljeti. Pričat ćemo o knjigama, pročitanim i onima koje svakako treba pročitati, pisanju i (ne)pisanju, čitanju i (ne)čitanju.

Sljedeći "Čitamo svi, možeš i ti" održat će se 4. veljače u 19 sati.

Ulaz slobodan!

Udruga ZVONA I NARI nas poziva na druženje sa Songül Arslan, mladom nizozemsko-turskom spisateljicom koja boravi u našem književnom svratištu. Songül je rođena i odrasla u Nizozemskoj, u obitelji turskih imigranata. Radila je, između ostaloga, kao ekonomska i politička savjetnica nizozemske vlade za Istočnu Europu. U Ližnjanu priprema roman na engleskom jeziku.

Iako na početku spisateljske karijere, Songül će s nama podijeliti svoja iskustva s nakladničkom industrijom, a bit će riječi i o turskim sapunicama, odnosu između Istoka i Zapada, Orhanu Pamuku te suvremenoj nizozemskoj i turskoj književnoj sceni.

Razgovor sa Songül Arslan održat će se u petak, 7. veljače 2014. s početkom u 17:30 sati u knjižnici ZVONA i NARI u Ližnjanu i to u sklopu književne radionice i tečaja kreativnog pisanja.

Danas, s početkom u 12 sati u DHK-u u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige Vinka Brešića 'Iz pr(a)ve ruke'.

O knjizi i predstavljanju
ovdje


****

Sutra, s početkom u 12 sati u DHK-u u Zagrebu održat će se predstavljanje 17 knjiga iz edicije 'Mala knjižnica DHK-a'

O knjigama i predstavljanju . ovdje

Odličan novi tekst
Darka Milošića
jednog od najlucidnijih hrvatskih kolumnista
a 'poniklog' na blogu
te autora odlične knjige eseja
'55 lakih komada'
čitajte ovdje

Darija Žilić : TROPIZMI 2
eseji i kritike
320 str.

U svojoj knjizi Tropizmi 2, istaknuta hrvatska pjesnikinja, esejistica i kritičarka Darija Žilić opisuje na koji način pjesnikinje, pjesnici, prozaisti i prozaistkinje danas u Hrvatskoj pišu, koje književne postupke koriste, ali se istovremeno zanima i za to na koji način oni konstruiraju reprezentacije svijeta i što one znače u kontekstu u kojem nastaju. Pokazujući raspon književnih postupaka, odnos prema pjesničkoj/proznoj lokalnoj tradiciji, kritičarka pokazuje kako se autori i autorice odnose prema globalnim modelima, te je paradigma koja se pokazuje najčešće definirana sintagmom "lokalno i kozmopolitsko", što je u ovom trenutku dominantno određujuća pozicija hrvatske književne kulture.

******

Gérard Adam: MARKO I NGALULA
roman
121 str.

Marko i Ngalula tankoćutni je roman, blag i strašan u isti mah, o velikom i zabranjenom prijateljstvu dvoje djece. Desetogodišnji Marko provodi školske praznike na selu, kod bake i djeda. Tu upoznaje Ngalulu, dvanaestogodišnju Afrikanku koja je dijete političkih izbjeglica koji sizifovski čekaju da im se riješi egzistencijalno pitanje. Marko je svjestan da susret s malom crnkinjom ima čar iznimnosti i bajkovitosti koja je nerazumljiva odraslima...

Riječ je o izuzetnoj knjizi suvremenog belgijskog romanopisca Gérarda Adama koja je doživjela više izdanja i po riječima kritičarke Gaël, "o novom Malom princu uzburkanog početka 21. stoljeća".


******

Rade Jarak: PLAŽA
priče
79 str.

„U životu postoji samo jedna ljubav, ne postoje dvije ljubavi“, kaže glavni junak najnovije zbirke priča Rade Jarka 'Plaža', a tu svoju 'tezu' kao da nastoji dokazati u svojim pričama sabranima u knjizi. Jer o čemu god da piše, glavna
tema Jarkovih priča je uvijek potraga za onom pravom Ljubavi.

Jarkove su priče zanimljive, katkad morbidne i groteskne, katkad duhovite i neobične, a opet tako svakidašnje i svakome poznate. Ponekad su one gorke i mučne, ponekad pak nježne i melankolične. Baš kao što je i život sam.


******

Urmuz: BIZARNE STRANICE
priče

Smatran jednim od začetnika rumunjske avangarde, pretečom dadaista i nadrealistom in nuce, kao i jednim od preteča književnosti apsurda, Urmuz (pravim imenom Dem. Demetrescu-Buzău) rodio se u ožujku 1883. godine, u gradu Curtea de Argeş u Rumunjskoj, a umro je u studenom 1923. godine u Bukureštu. Iako, prema svjedočenju svoje obitelji, započinje pisati prozu 1907./1908, Urmuz je iza sebe ostavio tek osam kratkih priča i jednu anegdotu u stihu. /.../
Usprkos neveliku opusu, za avangardu je Urmuz predstavljao kultnog pisca, zbog
čega je dio kritike tvrdio da ne postoji Urmuzov opus, već Urmuzov mit. No, ipak se može govoriti o opusu, shvatimo li opus kao cjeloviti književni mikrokozmos, s vlastitim pravilima, jedinstvena stila. /.../ Urmuzovi likovi, iako dolaze iz zbilje, mehaničke su kreature, sastavljene od biljnih i životinjskih elemenata, ljudi-predmeti, gurnuti na rub bića. Univerzum, u kojemu „žive“ nalazi se u svojevrsnom međusvijetu, ni na zemlji ni na nebu,
ni u paklu ni u raju, u svijetu kao anormalnoj tvorevini od heterogenih elemenata, prividno nespojivih...

Na portalu Moderna Vremena Info
objavljena je
moja kritika
zbirke priča
'Nova Država Hrvatija 2033.'.

Kritiku čitajte ovdje

Iako tradicionalno skloni i osobno vezani uz tiskanu knjigu, onu papirnatu koja se može vrtjeti u rukama, riječka ekipa koja izdaje i uređuje Ediciju Katapult napravila je daljnji korak ususret novim vidovima izdavaštva i globalnim promjenama koje nas okreću prema prednostima novih tehnologija. Tako su kroz e-Ediciju, koja je sastavna aktivnost programa Edicija Katapult, krenuli sa širenjem dobre riječi nepreglednim poljima virtualnog prostora. Riječ je o digitalnim verzijama knjiga tiskanih u Ediciji Katapult od 2006. godine do danas. Naime, želja im je podsjetiti na knjige koje su kroz godine koje su prošle od objavljivanja prvih naslova izašle iz žiže književnog fokusa i predstaviti ih nekoj novoj publici kojoj su ovakvi pristupi knjizi skoro pa inherentni.

U 2013. godini objavili su online šest prvih naslova iz Edicije koje možete čitati ili downloadati potpuno besplatno klikom na ovaj link .

Radi se o knjigama:

- Marin Tomić 'Cyber joint + sex & nasilje'
- Yves-Alexandre Tripković : 'Hermesov poučak'
- Nikola Tutek : 'Zlatna pirana'
- Marko Tokić : 'Kvadratni alfabet'
- Goran Dević : 'Snuff film'
- Kapidžić/Krivac/Nojković : 'Smeće'

Na ovome linku
pogledajte HTV-ovu emisiju
'Treća runda'
u kojoj su Boris Postnikov
i Vice J. Batarelo
iz različitih pozicija
raspravljali o
konzervativizmu...

Vizualni kolegij Multimedijalnog instituta i kuda.org, u suradnji s Kulturom promjene Studentskog centra u Zagrebu, pozivaju vas na razgovor o 'Uvodu u prošlost', koji će se održati 03. veljače u MM centru (Savska 25), s početkom u 19 sati.

Razgovor s autorima moderiraju Branka Ćurčić (kuda.org) i Petar Milat. Ulaz slobodan.


Jedan je filmaš. Drugi je filozof. Obojica su bespoštedni analitičari našeg stanja. Oni su Želimir Žilnik i Boris Buden.
Na ljeto 2013. Žilnik i Buden, zajedno s novosadskim Centrom za nove medije kuda.org, objavljuju 'Uvod u prošlost'- Ukratko, nezaobilazni dokument o iskustvu suočavanja s realnošću povijesne regresije, jalovosti kritike, lažljivosti javnosti, ispraznosti znanja, potkupljivosti umjetnosti i naposljetku, rasulom društva u ratu i zločinu.


Ova knjiga nije napisana nikakvim jezikom amaterizma, nego, naprotiv, svojevoljno odabranim amaterizmom jezika, kako u disciplinarnom tako i u lingvističkom smislu. Ne samo što nije napisana nikakvim jezikom historičara ili filmskih teoretičara, ona nije napisana ni hrvatskim jezikom.
I u tome nije mogla naći boljeg uzora od redatelja Želimira Žilnika i njegovog filmskog opusa. Za njega, više no za bilo koga na ovim prostorima, vrijedi poučak koji bismo svi trebali upamtiti. Svi mi smo započeli kao amateri. Samo najbolji među nama to su i ostali.